Kendo klub Ouka mjesto je gdje se okupljaju strastveni zaljubljenici u kendo - japansku borilačku vještinu. Vođeni instruktorom, našim sugovornikom Markom Lukićem, ova skupina entuzijasta organizira redovne treninge i edukacije kako bi se usavršili u svojim vještinama. Danas Kendo klub Ouka broji preko dvadeset članova s više ovlaštenih instruktora, a svake godine Klub ima članove koji se ističu u različitim kategorijama hrvatske kendo reprezentacije.
Ljepota pokreta
Hoćete li podijeliti s nama priču o nastanku Kendo kluba Ouka i njegovom inspirativnom cilju?
- Klub je započeo s (neformalnim) radom negdje 2002. godine, da bi 2004. bio napokon službeno registriran kao Kendo klub Ouka. Cilj Kluba je prvenstveno bio okupiti ljude koji su zainteresirani za kendo te se povezati sa širom sportskom i natjecateljskom zajednicom. U sklopu tih nastojanja prvo smo se učlanili u Hrvatski kendo savez te kasnije počeli ostvarivati kontakte s drugim savezima diljem Europe i svijeta, sudjelovati u natjecanjima kao i u dodatnim edukacijama instruktora.
Možete li dati dublji uvid u značenje naziva “Ouka” i zašto je upravo on odabran za ime Kluba?
- Klub posuđuje svoje ime od japanskog izraza Ouka koji se upotrebljava za cvjetove stabla trešnje u punom cvatu koji otpuštaju svoje latice stvarajući pritom prizor uzvišene ljepote. Odabir naziva Ouka vezan je upravo za ljepotu pokreta koji krasi pad latica, podsjećajući svojom jednostavnošću i neumitnošću na pokrete unutar vještine kenda. Značenje se tim više produbljuje ukoliko uzmemo u obzir simboliku trešnjinog cvijeta u sklopu bushida (samurajskog kodeksa) gdje označava spremnost bushija (samuraja) da u najvećem naponu snage i životne energije podari svoj život za život gospodara ili cara. Težeći takvoj predanosti unutar okvira vještine, članovi nastoje pristupiti umjetnosti kenda svakodnevno je usavršavajući. Pojašnjenje naziva kluba jest pomalo romantizirano, no i to je u skladu s japanskom kulturom, ili u ovom slučaju samurajskim naslijeđem, koje njeguje estetiku uz praktičnost.
U Japanu treniraju i stariji od 80 godina
Koji su uvjeti za pridruživanje Vašem Klubu, postoje li određene dobne granice ili su svi dobrodošli?
- Ne postoje posebni uvjeti kako bi se netko pridružio radu Kluba. U Klubu treniraju muškarci i žene svih dobnih uzrasta, različitih fizičkih predispozicija. Djeca obično mogu započeti s treninzima oko osme godine (ponekad čak i ranije), dok za odrasle nema nikakvih ograničenja. Primjera radi, u Japanu sam u nekoliko navrata imao prilike trenirati s ljudima starijima od 80 godina, što je podosta impresivno uzme li se u obzir da se radi o full-contact borilačkoj vještini. Početnici koji nam se pridruže postepeno uče osnove, i kroz taj proces izgrađuju neophodnu motoriku, kao i mišićne skupine potrebne za neometano izvođenje treninga, odnosno kasnije borbe. Treninzi su pritom dodatno prilagođeni različitim uzrastima kako bi početnici što kvalitetnije i brže usvojili osnove i na taj način prešli na zahtjevnije oblike treninga.
Kako izgledaju Vaši treninzi, koliko često se održavaju i koliko zajedničkog vremena provodite trenirajući?
- Treninzi se odvijaju u sklopu ŠRC Višnjik, ponedjeljkom, srijedom i subotom od 18 do 19:30. U nekim općim okvirima struktura treninga relativno je jednostavna. Započinje se vježbama zagrijavanja poput laganog trčanja i istezanja, nakon čega se prelazi na određene vježbe karakteristične za samu vještinu – poglavito vježbe izvođenja različitih tipova rezova čiji je cilj razvoj specifičnih motoričkih obrazaca, odrađenih mišićnih skupina, kao i samo zagrijavanje te priprema za idući segment. Ono što slijedi jesu ili kondicijski treninzi ili pak tehnički treninzi u sklopu kojih polaznici usavršavaju određene tehnike napada, kretanje, protunapade ili tomu slično. Treća i posljednja faza usmjerena je na borbe gdje polaznici mogu nastaviti usavršavati prethodno usvojena tehnička znanja unutar konteksta prave borbe. Spomenuta struktura treninga može naravno varirati sukladno potrebama grupe. Naime, pripremni treninzi za neki turnir ili polaganje za više zvanje/pojas razlikuju se od osnovnih svakodnevnih treninga prvenstveno po kompleksnosti i intenzitetu, no recimo da se osnova struktura rada pretjerano ne mijenja.
Poštovanje prema protivnicima
S obzirom na to da se pri kendou koriste određeni rekviziti, koja je oprema potrebna za vježbanje ove borilačke vještine?
- Početnicima nije potrebno ništa kako bi započeli trenirati, dovoljno je doći u laganoj sportskoj odjeći. Treniramo bosi na drvenoj podlozi, tako da nema potrebe za posebnom sportskom obućom. Osnovne rekvizite potrebne za prvu fazu treninga (drvena sablja - bokuto i bambusova sablja koja se koristi za borbe - shinai) polaznik dobiva na korištenje od Kluba. U kasnijoj fazi uzima se uniforma koja se sastoji od dva dijela – pamučna/sintetska jakna (kendo gi) i široke pamučne/sintetske hlače (hakama), i cijeli oklop neophodan za borbu. Oklop se naziva bogu, i sastoji se od četiri elemenata: men (kaciga), kote (debele zaštitne rukavice), do (štitnik za abdomen) i tare (pojas koji štiti prepone).
Kada trenirate kendo, na koje aspekte posebno obraćate pažnju i postoje li određena pravila ponašanja koja se moraju poštivati tijekom treninga?
- Jedan od prvih koncepata koji se usvaja na treningu jest “reiho”. Reiho, ili etiketa i pravila ponašanja, igraju važnu ulogu u kendo vještini. Reiho je bitan iz nekoliko razloga - prije svega polaznici razvijaju vlastiti osjećaj poštovanja. Reiho naglašava važnost poštovanja prema drugim polaznicima, učiteljima i samoj vještini. Kroz reiho, praktikanti uče kontrolirati svoje emocije, razvijati smirenost, pristojnost i samodisciplinu, dok ujedno izražavaju poštovanje prema protivnicima, sudcima, trenerima i svima prisutnima na treningu ili natjecanju. Nakon toga reiho služi kao sredstvo osiguranja sigurnosti za sve sudionike treninga ili natjecanja. Pravila ponašanja osiguravaju odgovarajući prostor i poštovanje među sudionicima kako bi se smanjila mogućnost ozljeda. U konačnici, reiho ima duboke korijene u japanskoj tradiciji i kulturi. Polaznici nasljeđuju ove vrijednosti i tradiciju kroz poštivanje reihoa, čime se održava duh i povijest kendo vještine.
Sveučilišni kolegij
Kakve su mogućnosti za sudjelovanje na natjecanjima i turnirima, na koji način Klub podržava takve aktivnosti?
- Premda natjecanje nije nužan dio kendo iskustva, svi se prije ili kasnije požele okušati u nekom natjecateljskom kontekstu. Postoji niz mogućnosti vezanih za natjecanja te se bilo koji od polaznika može odlučiti okušati u nekom od ponuđenih domaćih ili međunarodnih turnira. Raspon je pritom izuzetno velik - počevši od striktno početničkih natjecanja, majstorskih natjecanja, pa do izuzetno kompetitivnih europskih i svjetskih prvenstava na kojima nastupaju članovi reprezentacije. Iako ovaj natjecateljski aspekt nije neophodan, Klub nastoji usmjeriti sve svoje članove da steknu i takvo iskustvo s obzirom da ono dugoročno vrlo pozitivno utječe na razvoj pojedinaca koji su se odlučili posvetiti kendu.
Klub sudjeluje u čitavom nizu aktivnosti. Na što Klub trenutno usredotočuje svoj fokus, čemu se trenutno najviše posvećujete?
- Uz svoje redovite treninge, Klub već godinama surađuje sa Sveučilištem u Zadru u sklopu kojega je razvio i kolegij pod nazivom Kendo, te ga nudi svim zadarskim studentima. Ova suradnja dodatno se proširila uspostavljanjem akademskih i kendo odnosa sa Sveučilištem Kansai u Japanu. Osim kenda, organiziraju se i razni kulturni događaji (na Sveučilištu, ali i izvan njega) usmjereni prema popularizaciji japanske kulture unutar hrvatskih okvira. Sudjelovanje u tim aktivnostima omogućuje studentima produbljivanje razumijevanja japanske kulture i načina života.
Potpisivanjem ugovora o suradnji i putem različitih programa stipendiranja, studentima je omogućeno posjećivanje partnerskih institucija, te sudjelovanje u nastavi/studijskim programima. Putem navedene razmjene studenti stvaraju međunarodna prijateljstva, razvijaju interkulturalne kompetencije i grade mostove između dvaju sveučilišta. Suradnja između Sveučilišta u Zadru i Sveučilišta Kansai pruža studentima jedinstvenu priliku za širenje njihovih horizonta, stjecanje međunarodnog iskustva i razvijanje interkulturalnih vještina kroz kendo i druge kulturne aktivnosti.
Uz sve ove aktivnosti Klub organizira i jedan od najvećih europskih kendo seminara. Svakog ljeta u Zadru organizira se seminar pod nazivom Iadera Gasshuku (gasshuku u izravnom prijevodu znači “dodatni trening”) na kojem sudjeluje u prosjeku oko 150 sudionika. Ovogodišnji seminar okupio je ljude iz 14 zemalja; Japan, Novi Zeland, Finska, Južnoafrička republika, Austrija, Mađarska, Poljska...
Budućnost ovisi o djeci
Možete li za kraj podijeliti neke ciljeve i ambicije koje imate za Kendo klub Ouka u nadolazećem periodu?
- Iščekujemo rezultate natječaja raspisanog od strane Ministarstva turizma i sporta vezanog za poticanje lokalnog sporta. U slučaju da nam se odobri projekt, namjera nam je predstaviti i ponuditi kendo djeci izvan okvira grada, koja nemaju u sklopu svojih škola infrastrukturnu mogućnost za takav oblik treninga.
Plan za budućnost Kluba su svakako juniorske generacije i djeca. Kao i kod svih klubova, naša budućnost ovisi gotovo pa isključivo o djeci i njihovom interesu za ovu borilačku vještinu, odnosno sport. Svjesni smo da kendo nema naglašenu poziciju unutar našeg društva kao što je to slučaj s košarkom ili nogometom. Unatoč tomu, nadamo se i radimo na tome da razvijamo kvalitetno i oplemenjujuće sportsko okruženje i za onu djecu koja se nužno ne pronalaze u ovim ustaljenim sportskim aktivnostima.
Ovaj Klub nije samo mjesto za savladavanje borilačke vještine, već i mjesto gdje se razvijaju strpljenje, samodisciplina, zajedništvo i podrška. Kroz treninge, edukacije i natjecanja, članovi Kendo kluba Ouka stvaraju snažne veze dijeleći svoju strast prema japanskoj kulturi te potičući jedni druge na postizanje najboljih rezultata putem razvoja specifičnih motoričkih obrazaca, ali i osobnoga razvoja.