Grad Zadar je objavio nacrt natječaja za stambeno zbrinjavanje, sudeći prema nekim kriterijima, mladih obitelji s područja Zadra. Ključni uvjet je da podnositelj i članovi njegove uže obitelji (supružnik, djeca, roditelji) ne posjeduju nekretnine u cijeloj RH. Prvenstvo pri odabiru imaju osobe s većim brojem članova obiteljskog domaćinstva, višim stupnjem obrazovanja i mlađe životne dobi. Bodovni sustav dodatno favorizira one s invaliditetom ili tjelesnim oštećenjem. Kupnja zemljišta može se podmiriti gotovinom ili obročno, s rokom otplate do 30 godina. Kupci su dužni zadržati vlasništvo nad zemljištem najmanje 15 godina, bez prava prijenosa na treće osobe, založnih prava ili davanja obiteljske kuće u najam. Iznimno dopušteno je opterećenje samo za završetak investicije vezane uz gradnju stambenog objekta, temeljem građevinske dozvole.
Iz Gradske uprave
Temeljem objavljenih kriterija, postavlja se pitanje tko uopće smije biti vlasnik nekretnina, s obzirom da ni roditelji onih koji se prijavljuju na natječaj ne smiju imati nijednu nekretninu u vlsništvu na području RH?
Iz Gradske uprave pojašnjavaju da se pravilo odnosi na sve članove koje podnositelj navede u prijavi (uključujući punoljetnu djecu i roditelje). No, što ako je neki član višečlane obitelji podnositelja zahtjeva upisan kao vlasnik nekretnine čija kvadratura nije dovoljna za život, npr, četveročlane obitelji? Mogu li se na natječaj javiti oni koji dijele vlasništvo nad naslijeđenom nekretninom te na istu ne polažu 100% pravo?
- Kandidati za stambeno zbrinjavanje ne smiju biti knjižni i izvanknjižni vlasnici nekretnina na području cijele RH. Time se omogućuje prednost kandidatima koji u svome vlasništvu nemaju nikakvu nekretninu, spram kandidata koji imaju makar i neodgovarajuću nekretninu u svome vlasništvu, što smatramo logičnim, s obzirom na to da se radi o materijalno ugroženijoj kategoriji građana. Cilj je dati prednost onima koji “nemaju nikakvu nekretninu”, čak i ako postojeći posjed (npr. naslijeđena nekretnina) nije dovoljan za život. Ako kandidat dijeli vlasništvo nad naslijeđenom nekretninom, ali ne polaže 100% pravo, to ga ne isključuje iz natječaja, osim ako ta nekretnina rješava njegovo stambeno pitanje, navodi se. Zabrana obuhvaća i izvanknjižna prava, kako bi se spriječila zloupotreba.
Obrazovanje kao kriterij - je li pravedno?
Osim inflacije u cijenama apsolutno svega, živimo i inflaciji diploma. Davanje prednosti fakultetskim diplomama ne reflektira stvarnu materijalnu ugroženost, posebno u regiji s deficitom zanatlija i uslužnih radnika. Time se diskriminiraju niže obrazovane grupe koje čine kritičnu radnu snagu. Gradska Uprava ističe da su kriteriji sastavni dio svakog natječaja i da nisu diskriminatorni.
- Bodovanje omogućuje objektivnu procjenu. Srednja stručna sprema donosi manje bodova, ali to ne znači da je sustav nepravedan – cilj je potaknuti obrazovni napredak, objasnili su. Nejasno je kako se podjelom zemljišta u Crnom potiče obrazovni napredak? Koji je zapravo cilj ovog natječaja? Natjerati mlade da obavezno idu na fakultete, pa će onda i kuću moći izgraditi, u trenutku kad građani ne mogu, primjerice, pronaći vodoinstalatera, majstora za klimu, krovopokrivača, jer su svi oni mjesecima unaprijed bukirani, a kada ih i nađu od cijena im se zavrti u glavi? S jedne strane potičemo strukovno obrazovanje, a s druge strane kriterijima za stambeno zbrinjavanje ga obezvrijeđujemo? Ali, u Gradskoj upravi tu ne vide manevar za diskriminaciju.
Natječaj još nije konačan
Ipak, dodali su da je prijedlog kriterija trenutno u fazi javnog savjetovanja, koje traje do 16. veljače 2025., te da će se konačna odluka donijeti uzimajući u obzir stavove građana. Kako je nacrt tek u fazi konsultacija, konačni natječaj bit će objavljen tek nakon završetka ovog procesa.
- Tekst natječaja i obrasci za prijavu bit će dostupni nakon usvajanja Odluke, a građani će tada imati jasniju sliku svih uvjeta, navode.
Iako u Gradu naglašavaju transparentnost, građani i dalje upozoravaju na nejasnoće oko financijske izvedivosti projekta. Jer ako netko nema novca za gradnju, kakve mu koristi zemljište od 30 godina otplate uz rastuće kamate, pitamo se. Odgovor na ove izazove možda će donijeti tek vrijeme – i konačna verzija natječaja.
Iako je natječaj osmišljen za pomoć građanima, postavlja se pitanje koliko će uopće ovaj model doprinijeti sređivanju alarmante stambene situacije. Naime, 25 građevinskih terena nedovoljno je za rješavanje stambene krize, posebno uz “gigantski manjak priuštivih stanova u Zadru”, iako se gradi na sve strane. Postavlja se pitanje kako će materijalno ugroženi građani, koji do sada nisu riješili stambeno pitanje, izgraditi kuće u uvjetima rastućih kamatnih stopa? Kako se netko tko je siromašan, odnosno materijalno ugrožen, može upustiti u gradnju kuće?
Dobra namjera, loše dizajnirana politika
Iako su ovakvi projekti potrebni i dobri, Grad Zadar, sudeći prema odgovorima, bi prvo trebao razriješiti dilemu je li ovaj projekt za poticanje priuštivijeg stanovanja mladih obitelji ili za, kako navode, “materijalno ugroženije kategorije građana”? Jer, materijalno ugroženi građani, nažalost, teško da mogu platiti podstanarstvo, a kamoli kupiti zemljište, makar i po povoljnijim cijenama i još platiti gradnju kuće. Nedostatak sustavne potpore (subvencije za gradnju, fleksibilni krediti) i diskriminatorni uvjeti mogu dovesti do suprotnog efekta, pa zemljišta mogu završiti u rukama onih s boljim financijskim izgledima, dok će najugroženiji ostati na margini, što opet baca sumnju na “transparentnost” natječaja. Nadalje, uvjet od 10 godina prebivališta u Zadru onemogućuje pristup mladim ljudima, pridošlicama iz drugih krajeva županije ili Hrvatske, unatoč akutnoj potrebi. Kao što jedan komentator na društvenim mrežama ironično primjećuje “ovo je natječaj za srednju klasu koja se pretvara da je siromašna.”
