Nakon uspješnog bojkota koji je održan prošloga petka, Facebook stranica “Halo, inspektore” pozvala je građane da i danas nastave bojkot trgovina i proizvoda kao odgovor na rast cijena i nezadovoljstvo potrošača. Danas se održava opći bojkot, a građani su pozvani da danas u potpunosti izbjegnu bilo kakvu kupovinu, bez obzira radi li se o trgovinama, uslužnim djelatnostima ili drugim oblicima potrošnje. Cilj je pokazati moć potrošača i ukazati na njihovu važnost u tržišnom lancu.
- Naš cilj nije uništiti poslovanje, već poslati poruku da cijene moraju biti prihvatljive i usklađene s realnim standardom građana, poručuju administratori stranice.
U “spizu preko grane”
A da su hrvatske cijene već dulje neprihvatljive, sve se više čuje među građanima koji, ovisno o mjestu stanovanja, često potegnu do Austrije, Italije ili Mađarske kako bi obavili mjesečnu kupovinu namirnica i higijenskih potrepština. Oni koji to rade, govore kako su cijene u tim zemljama znatno niže za iste artikle nego što su u Hrvatskoj.
Iako se očekuje sličnost cijena, zbog pripadnosti istom trgovačkom lancu, kupci, primjerice, u DM drogerijama u Hrvatskoj često se suočavaju s višim cijenama u usporedbi s onima u Austriji i Njemačkoj.
Nelogična logika
Rasprave o razlozima ovakvih razlika obično ističu troškove dostave kao glavni uzrok. Primjerice, po toj logici troškova dostave, proizvodi u Dubrovniku trebali bi biti skuplji nego oni u Zagrebu, a oni u Varaždinu jeftiniji od onih primjerice u Zadru. Također, ova logika pada u vodu i kada se usporede cijene u Irskoj, gdje bi, prema tom ključu, bilo gotovo nemoguće otići u “spizu”, što nije slučaj.
Stoga se čini da razlike u cijenama ne mogu biti opravdane samo troškovima dostave. Stručnjaci sugeriraju da bi razlike mogli uzrokovati različiti porezni režimi, različite tržišne strategije, kao i varijacije u kupovnoj moći stanovništva. Na primjer, DM, kao kompanija, možda prilagođava svoje cijene da odgovaraju specifičnostima lokalnog tržišta, maksimizirajući tako svoj profit ili pokrivajući veće operativne troškove. Za vas smo pripremili samo neke od primjera s njemačkog, austrijskog te irskog tržišta, ali i solunske pijace. Neke od navedenih cijena su kataloške i akcijske, međutim u usporedbi s hrvatskim akcijskim cijenama, razlike su još uvijek značajne.
Trgovačke “finte”
Osim spomenutih faktora, visoke cijene u Hrvatskoj često se pripisuju i monopolističkom ponašanju određenih trgovačkih lanaca i nedostatku prave konkurencije, što dovodi do manje pritisaka na snižavanje cijena. U zemljama gdje postoji veća tržišna natjecanja, primjetno je kako konkurencija potiče trgovce na češće promocije i sniženja, što se kod nas rjeđe događa. Ovo dovodi do situacije gdje potrošači često plaćaju previsoku maržu na proizvode, bilo da je riječ o osnovnim životnim potrepštinama ili luksuznijim dobrima.
Drugi važan aspekt je i psihološka komponenta cijena. Trgovci mogu iskoristiti percepciju potrošača o “standardu” cijena, nastojeći ih uvjeriti da su visoke cijene zapravo opravdane zbog iznimne kvalitete ili ekskluziviteta proizvoda, što često nije slučaj. Također, valja spomenuti i utjecaj uvoznih tarifa i birokracije, koje mogu dodatno poskupjeti proizvode prije nego što stignu do hrvatskih potrošača.
