Nova turistička sezona, stari problemi. Tim riječima bi se moglo opisati ovogodišnji nastavak porasta cijena na koji se strani turisti žale na platformama za recenzije putovanja poput Tripadvisora. Naime, prema pisanju britanskog Expressa, u posljednje tri godine, cijene turističkih usluga u Hrvatskoj porasle su čak 50 posto, a taj nagli porast učinio je našu zemlju skupljom od njezinih najvećih konkurenata Španjolske i Grčke u kojima su cijene u istom razdoblju porasle samo za 15 do 20 posto.
Ministar i premijer upozorili, nitko ih nije doživio
Ministar turizma Tonči Glavina još je prije dva mjeseca izrazio zabrinutost zbog nastavka porasta cijena, upozorivši kako bi to moglo rezultirati manjim brojem gostiju ove sezone.
- Po prvi put, iznad 50 posto je onih koji će svoju destinaciju boravka odabrati isključivo prema odnosu cijene i kvalitete, što znači da će gost hladne glave, recimo gost iz Njemačke, odabrati ili tjedan dana u Hrvatskoj ili Španjolskoj ili Grčkoj, ovisno o tom odnosu cijene, ponude i kvalitete. Jedan je dio tog rasta opravdan. No, naši turisti misle da su naše cijene rasle prebrzo u prekratkom roku. Putovanje je također cjenovno naraslo, što naše proizvode čini manje konkurentima. Od 2023. godine evidentna je stabilizacija na drugim tržištima, gdje mi odskačemo, rekao je Glavina koji je poveo i primjerom pa je cijenu najma svoje vile na Klisu snizio za 15 posto.
Na oprez i suzdržanost pri podizanju cijena upozoravali su i premijer Andrej Plenković te ministar gospodarstva Ante Šušnjar, no čini se da njihovi apeli nisu naišli na plodno tlo. Naime, unatoč svim upozorenjima, brojni dobavljači ugostiteljima su podigli cijene robe i do 40 posto.
Dobavljači šalju nove cjenike od kojih boli glava
- Mi smo jako dobro svjesni svega i vrlo smo oprezni u formiranju cijena koje smo definirali u lipnju, sve smo dogovorili s dobavljačima, no sad imamo velik problem jer nam dobavljači u zadnja dva tjedna šalju nove cjenike i rastu nam cijene nabave od 10 pa čak do 40 posto. Neki hrvatski vinari su nam na dogovorene cijene boca vina digli cijene za 37 posto, rastu cijene prehrambenih proizvoda, toaletnih potrepština, a cijene u trgovačkim lancima više ne možemo ni upratiti, rekla je za Jutarnji list Jelena Tabak, predsjednica udruženja ugostitelja pri Hrvatskoj gospodarskoj komori.
Osim u ugostiteljstvu, cijene iz tjedna u tjedan rastu u trgovinama i na tržnicama, što primjećuju i brojni gosti, kao i domaći nautičari.
Gosti sve manje jedu po restoranima
- Možemo primijetiti da naši gosti sve manje jedu po restoranima, sve više kuhaju po brodovima. Vidimo po plinskim bocama i po količini plina koje im dajemo. Sve više vremena provode svih 7 dana na brodu, što nije dobro ni za naša plovila ni za baterije, rekla za HRT Sara Douzzan Županović, voditeljica Grupacije pružatelja usluga smještaja na plovilima pri HGK – ŽK Split.
Hrvoje Anić, direktor Turističke zajednice Zadarske županije, smatra kako cijenu općenito formira ponuda i potražnja, a je li nešto skupo ocijeniti će isljučivo gost.
- Ono što je kvalitetno i opravdava cijenu, gost će to valorizirati i cijeniti. Sve ono što ne nudi kvalitetu za novac, a tu se isključivo radi samo o osjećaju vrijednosti za novac, gost će ocijenti kao skupo. Tako da ono što je meni možda skupo, možda vama nije i obrnuto. Svaki ugostitelj će sukladno svom prometu i svojim očekivanjima formirati cijenu, a gosti će to honorirati ili penalizirati, smatra Anić.
Anić ističe kako je važan faktor u procijeni skupoće i percepcija odnosa cijena, odnosno očekuju li gosti da je kod nas jeftinije nego u zemljama iz kojih dolaze i zašto smatraju da bi tako trebalo biti.
- Ako usporedimo restoran u centru grada Zadra i neki restoran koji se nalazi negdje drugdje, oni će na različite načine formirati cijene. Naravno da će ugostitelj koji je u centru grada gdje svakodnevno gravitira tisuće ljudi moći podići svoje cijene, jer očekuje da će netko sjesti i platiti cijenu koju je izvisio. S druge strane, ako se neko nalazi u nekom manjem mjestu koje je nešto manje posjećeno, naravno da neće moći tu svoju poziciju iskoristiti na taj način. U gradu Zadru je velika ponuda restorana i svatko može naći nešto što mu cijenom odgovara, dodao je.
Problem i mala proizvodnja hrane u Hrvatskoj
Statistike pokazuju kako u Hrvatsku iz godine u godinu dolazi sve više turista, a Anić ističe kako istovremeno Hrvatska proizvodi sve manje hrane što nas čini iznimno ovisnima o uvozu, što je možda i najveći dio problema.
- To znači da i netko drugi zna da smo ovisni o uvozu i da to može koristiti. Vanjski dobavljači mogu povisiti cijenu, zato što znaju da ugostitelji moraju gostima osigurati namirnice, tako da i oni vjerojatno koriste tu situaciju. Oni mogu podići cijene jer je to ponuda i potražnja. Jednostavno, Hrvatska pokazuje veću potražnju u ljetnim mjesecima i to dobavljačima omogućuje da mogu zaraditi ekstra profit. Puno bi bolja bila situacija kad bi mi imali veću proizvodnju hrane i pića, onda bi zasigurno i cijene bile primjerenije. Italija ili Španjolska su, na primjer, zemlje koje imaju jako veliku proizvodnju svojih domaćih proizvoda. Mi hranu uvozimo pa se gosti žale i na cijene u marketima. S druge strane u Italiji, monetizacija je niža zato što oni proizvode vlastitu hranu i manji su manipulativni troškovi, rekao je Anić.
Država mora potaknuti razvoj drugih sektora
Anić ističe kako bi Hrvatska na državnoj razini, ukoliko želi turizam održati kao svoju primarnu ekonomsku granu, trebala zapravo potaknuti razvoj nekih drugih sektora koje se nadovezuju na turizam, a koje su kod nas, poput poljoprivrede, poprilično zanemarene.
- Postoji pojam u turizmu koji se zove nevidljivi izvoz. Dok smo nekad imali proizvodnju hrane i pića koja se direktno ili indirektno prodavala kroz hotele i koristila se za strane goste, to se naziva nevidljivim izvozom. To je jedna od tih multiplikativnih funkcija turizma. Tako bi bili održiviji i to bi bilo super. Evo, ne treba ići daleko, kad bi naši Ravni kotari više proizvodili, kad bi naša Vrana proizvodila u punom potencijalu, onda bi te cijene bi bile puno niže, dodaje Anić.
Ugostiteljstvo je jedan oblik luksuza
Predsjednik Ceha zadarskih ugostitelja Robert Kovačević pojašnjava kako se ugostitelji već dugi niz godina suočavaju s poskupljenjima u hrane i pića u nabavi.
- Otiđite u veleprodajne trgovine i pogledajte što se događa s cijenama prije sezone. Tu je cijeli problem i u tome što je PDV 25 posto, plus 3 posto poreza na potrošnju Grada Zadra. Već 15 godina upozoravamo na to da neko koristi situaciju i diže cijene, a mi smo samo posljedica u svemu tome. Tu su također i troškovi radne snage koji su poskupili, obaveze prema državi su poskupile, knjigovodstvo koje je poskupilo, svemu je cijena rasla, rekao je Kovačević.
Kovačević dodaje kako je u ugostiteljstvu bitna usluga, a ne cijena, te kako je ugostiteljstvo u startu jedan oblik luksuza.
- Sjediti na kavi i piti pivo koje imaš u dućanu za jedan euro i platiti ga pet eura u baru su dvije različite stvari. Nitko ne obavezuje nikoga da mora ići u ugostiteljske objekte. Morate kupiti kruh i vodu, morate platiti struju, caffe bar i restoran ne morate imati. To je ponuda koja je sa svojim cjenicima transparentna i kada gost ulazi unutra svjestan je toga da će to koštati koliko je navedeno. Pitanje je isključivo kvalitete te usluge i kvalitete proizvoda koje se prodaje i o tome možemo polemizirati, a ne koliko košta kava i sok. Žalosno je to što nama sve više i više dolazi gostiju kojima je to preskupo. Ali jednostavno, vjerojatno će onda nastati selekcija i neki lokali će morati propasti i to je to. Onaj tko bude kvalitetan, on će raditi bez obzira na cijenu koju je formirao u svom ugostiteljskom objektu, rekao je Kovačević.
Ugostitelji: zašto Vlada ne smanji PDV?
- Znate li da boca Aperola košta 25 eura u Hrvatskoj, a 9 eura u Italiji. Znate li da je 11 posto porez na alkohol u Italiji, a da je ovdje 25 posto. Znači, boca Aperola je triput skuplja ovdje nego u Italiji, porez je triput veći nego u Italiji. Zovite vladu pa pitajte njih zašto ne smanje PDV ili pitajte trgovine zašto boca Aperola košta 25 eura, dodao je.
Kovačević smatra kako se u Hrvatskoj od turizma ne može obogatiti, već se od njega isključivo može živjeti.
- Možda je bilo sezona kad su ljudi zarađivali ogroman novac i to je prošlost. Danas se od turizma može živjeti. Moraš raditi cijelu godinu, a ako i ne radiš cijelu godinu, onda moraš raditi 6 mjeseci tri puta više nego što rade drugi da bi ostvario neke prihode. A to što su ljudi kupovali vile, stanove i automobile, to vjerojatno više neće postojati. To se dogodilo u nekom periodu i to je gotovo. Žale se ljudi koji misle da će od ugostiteljstva napraviti biznis. Ugostiteljstvo nije biznis, ugostiteljstvo je usluga. Usluga znači da ti radiš unutra, da tvoja familija radi unutra, da se vi borite da date što bolju i što kvalitetniju uslugu i da ne plaćaš drugoga da radi tu. Od toga se radi biznis samo na nekim glavnim ulicama, na prometnim pozicijama. Ali ako ćeš imati jedan obiteljski restorančić, ti ćeš onda solidno živjeti i imati dobre prihode za svoju familiju. I u tom pravcu se ide. A da bi dobavljači i država mogli smanjiti svoje profite, zarade i namete, mogli bi, i onda bi nama bilo puno bolje, rekao je Kovačević.
Cijena bez kvalitete znači propast
- Tko ne bude imao kvalitetu uz cijenu, taj će propasti. Kraj priče. To može biti cijela država, može biti cijela Dalmacija. Mi smo tržište, mi smo kapitalizam, možemo raditi što hoćemo. Imamo pravo formirati cijene kakve hoćemo i dati uslugu kakvu hoćemo, a za to što napravimo ćemo imati određene posljedice. Te posljedice mogu biti smanjena potrošnja, manji broj gostiju i razne druge stvari. Možda je nama i u interesu da nam se smanji potrošnja i da imamo manji broj gostiju, zaključio je predsjednik Ceha zadarskih ugostitelja.
Iako turistički sektor i dalje privlači velik broj gostiju, sve češće se postavlja pitanje održivosti modela koji se temelji na sve višim cijenama, uvoznim namirnicama i sezonskim prihodima. Poskupljenja u lancu nabave, visoki porezi, niska domaća proizvodnja i sve veći jaz između cijene i percipirane vrijednosti usluge doveli su Hrvatsku u poziciju skuplje destinacije od svojih glavnih konkurenata. Stručnjaci iz sektora upozoravaju kako je vrijeme da se ozbiljno razmisli o strateškim promjenama, ne samo u načinu formiranja cijena, nego i u poticanju domaće proizvodnje, smanjenju poreznih opterećenja te usmjerenju prema kvalitetnijoj i održivijoj turističkoj ponudi. U protivnom, kako sami akteri ističu, tržište će presuditi, ali i donijeti manji broj gostiju.
