Martina Glavan, doktorica iz područja neuroznanosti, još kao dijete iznimno se zanimala za znanost i stalno radila neke eksperimente s dostupnim sastojcima. Danas je na prestižnom američkom sveučilištu Yaleu te je s nama podijelila priču o uspjehu, upornosti, kao i želji da svojim znanjem i iskustvom doprinese zajednici.
Rođena je u Zadru, djetinjstvo je provela na otoku Pagu odakle su njeni roditelji, pohađala je Gimnaziju Vladimira Nazora u Zadru nakon čega je upisala studij Biotehnologije u Zagrebu, na kojem je diplomirala, a uz matični studij stekla je i diplomu iz Bioindustrijskih tehnologija na Sveučilištu u Orléansu u Francuskoj. Doktorat iz neuroznanosti s temom intracerebralne aneurizme i upalne reakcije aneurizmom oštećenih krvnih žila u mozgu stekla je na INSERM-u na sjeveru Francuske o čemu smo već pisali u Zadarskom tjedniku.
Prilika koja se ne odbija
Tijekom doktorata u Francuskoj, a posebice nakon obrane doktorata u studenom, mnogobrojna vrata su se počela otvarati.
- Uzela sam vremena da proučim više opcija, ali i da razmislim koje je to mjesto na kojem mogu najviše doprinijeti svojim do sada stečenim znanjem, kao i najviše naučiti. Iako za brojne ponude nisam uvijek mogla pronaći prave razloge zašto ih ne bih prihvatila, nekako sam se uvijek intuitivno znala da to nije to. Kada se pak otvorila mogućnost odlaska na Yale, nisam dvojila ni sekunde, započinje dr. Glavan i dodaje da je biti poslijedoktorand na jednom od sveučilišta s prestižne Ivy League liste zaista prilika koja se ne odbija te da je još uzbuđenija što je svojim dolaskom postala dio tima našeg dr. Nenada Šestana u sklopu Yale School of Medicine.
Yale Sveučilište jedno je od najprestižnijih u Americi. Mjesto je to motiviranih ljudi i velikih snova, ističe dr. Glavan, i to se osjeti.
- Sve je dobro organizirano te se u svakom trenutku osjećate sigurno i podržano. Ljudi ovdje su veoma susretljivi te kao zaposlenik imate mnoge benefite, napominje dr. Glavan.
O prestižu sveučilišta govori i sama činjenica da je Yale pohađalo čak petero bivših američkih predsjednika te preko 50 Nobelovaca - svakako inspirativno okruženje.
- Ipak, moj glavni razlog dolaska na Yale je rad u laboratoriju našeg uglednog liječnika i neuroznanstvenika Nenada Šestana. Dr. Šestan je profesor na Yaleu već 20 godina, a njegova znanstvena karijera započela je 90-ih godina, kada je radio pod mentorstvom još jednog prepoznatog hrvatskog znanstvenika na Yaleu, prof. dr. sc. Paška Rakića. Šestan je već godinama jedan od najuspješnijih znanstvenika u SAD-u, a sve to zahvaljujući nanizanim uspjesima i groundbreaking otkrićima. Jedno takvo otkriće privuklo je pažnju i hrvatskih medija, a sâm rad objavljen je u prestižnom časopisu Nature. Ovom uspjehu velikim dijelom doprinijela su naša dva Hrvata s osječkog Medicinskog fakulteta - dr. David Andrijević te dr. Zvonimir Vrselja, priča nam dr. Glavan.
Obećavajuće istraživanje
Oni su, naime, pod vodstvom dr. Šestana s ostalim članovima tima izumili tehnologiju koja ima mogućnost vratiti aktivnost stanica poslije smrti. Tehnologija se pokazala iznimno uspješnom kod svinja, a zbog sličnosti u fiziologiji svinja i ljudi, obećava mnogo. Ukratko, znanstvenici iz Šestanovog tima pokazali su da stanična smrt nije trenutačna, već se odvija tijekom određenog vremena.
- To nam otvara vremenski okvir unutar kojega možemo djelovati te zaustaviti staničnu smrt, pojednostavljeno rečeno. Čak i preokrenuti procese u stanicama te ih vratiti njihovom normalnom funkcioniranju. Sve je to moguće zahvaljujući BrainEx-u (poznat i pod nazivom OrganEx) čiji su sastav osmislili i patentirali članovi tima. Studija je izazvala veliki interes javnosti pa je o ovom otkriću pisao čak i slavni New York Times. Pitanje koje je uslijedilo nedugo zatim je kako ova tehnologija može pomoći kod liječenja moždanog udara. Naime, kod moždanog udara stanice su određeni vremenski period u nedostatku kisika i hranjivih tvari, što postepeno dovodi do njihove smrti. Kako se neuroni ne mogu regenerirati, to rezultira gubitkom određenih vitalnih funkcija - bilo da je riječ o paralizi dijela tijela ili kognitivnih deficita. Imajući na umu prethodno pokazane rezultate te potencijal u oživljavanju stanica mozga, nadamo se da bismo ispravnim osmišljavanjem protokola ovom tehnologijom mogli sačuvati dijelove mozga te minimizirati posljedice moždanog udara. S obzirom na moje prijašnje iskustvo rada na moždanim udarima, iznimno me raduje da mogu ostaviti svoj doprinos u ovoj priči, naglašava dr. Glavan.
Ambasadorica svoje zemlje u svijetu
U laboratoriju je, otkiva nam, uvijek dinamično i stalno se otvaraju nove prilike pa tako sudjeluje i u drugim zanimljivim projektima kojima pokušavaju odgovoriti na još jednu problematiku kojom se bave u laboratoriju, a tiče se neurorazvoja. Koristi ovu priliku kako bi naučila što više od dr. Šestana, kao i od starijih kolega, bilo da se radi o načinu promišljanja o znanstvenoj problematici ili o usvajanju novih tehnika i metodologija. Yale, kao i laboratorij, pravo je mjesto za usvajanje znanja i za velika otkrića koja mogu promijeniti način na koji gledamo na neurološke poremećaje.
- Glavni cilj mi je već godinama isti te kao i s našeg prošlog razgovora proizlazi iz odgovora na pitanje koje si često postavljam - što mogu učiniti i kako najviše svojim radom mogu doprinijeti zajednici? U tom kontekstu, služiti ljudima, odnosno pacijentima s talentima koje posjedujem moja je najveća motivacija i glavni cilj. Biti koristan dio zajednice, ostaviti trag u ovom svijetu čineći što je moguće više dobra moj je pokretač, a činim to s onim što najbolje znam - radim znanost. Sve mi to donosi mnogo radosti, kao i činjenica da na ovaj način mogu biti ambasadorica svoje zemlje u svijetu, pozitivan primjer mladima u Hrvatskoj, ali i donijeti osmijeh na lice i ponos u srca svojoj obitelji, odgovara emotivno dr. Glavan na pitanje o glavnim ciljevima rada i djelovanja.
Osnovana Sekcija za mlade u sklopu Hrvatskog društva za humanu genetiku
Dr. Glavan ima veliku motivaciju prenositi znanje drugima, bilo da je u pitanju mentorstvo ili predavanja te je posebno raduje mogućnost za takve prilike na Yaleu. Iako je tu tek nešto više od mjesec dana, izabrana je za člana komisije na simpoziju za Yale studente i doktorande.
- SAD je zaista zemlja u kojoj se sve odvija veoma brzo, raduje me to i spremna sam za sve što me ovdje čeka, uzbuđeno ističe dr. Glavan koja ipak nastoji zadržati i poveznicu s Hrvatskom.
- Zajedno s prof. dr. cc. Draganom Primorcem prepoznali smo potrebu za osnivanjem Sekcije za mlade u sklopu Hrvatskog društva za humanu genetiku. Odmah po osnivanju, uključila sam se u rad te odnedavno obnašam dužnost tajnice društva. Nadam se ću na ovaj način moći učiniti dosta za mlade, kao i otvoriti nove prilike za suradnju na Yaleu. Cilj mi svojim primjerom pokazati da se bez obzira na životne prilike - može uspjeti. Prava je sreća kad vam se otvore prilike i vrata na koja ste dugo čekali, a još je veća sreća kad vrata ostavite otvorena i za druge koji dolaze poslije vas, zaključuje divna i inspirativna dr. Glavan.
