Na sastanku Europskog vijeća održanom 6. ožujka, čelnici država članica Europske unije, uključujući Republiku Hrvatsku, usvojili su zaključke o obrambenoj politici Unije. Među ključnim odlukama bilo je i podržavanje prijedloga Europske komisije o uspostavi posebnog financijskog instrumenta vrijednog 150 milijardi eura, koji će biti dostupan državama članicama u obliku zajmova za investicije u obranu.
Koliko će Hrvatska povući sredstava?
- Ministarstvo obrane Republike Hrvatske pozdravlja ovu inicijativu te naglašava da će povećana mobilizacija sredstava u okviru EU-a znatno pridonijeti jačanju obrambenih sposobnosti država članica, kao i njihovoj ukupnoj sigurnosti. Cilj je omogućiti državama da postanu snažniji i učinkovitiji faktor sigurnosti i stabilnosti, kako na globalnoj razini, tako i unutar same Unije, kazali su nam iz glasnogovorništva MORH-a.
Iako su sredstva predviđena za cijelu Europsku uniju, još nije jasno koliko bi Hrvatska mogla povući iz ovog financijskog fonda. Kako je istaknulo Ministarstvo obrane, modaliteti korištenja financijskog instrumenta tek se trebaju odrediti. Prema dostupnim informacijama, očekuje se da bi Hrvatska iz ovog fonda mogla povući sredstva za modernizaciju raznih segmenata Oružanih snaga. Ključna područja u koja bi se moglo ulagati uključuju: modernizaciju kopnenih snaga, nabavu nove tehnologije, jačanje zračnih i pomorskih kapaciteta, poboljšanje sposobnosti elektroničkog ratovanja i kibernetičke sigurnosti.
Prioriteti u obrambenom sektoru
- Ministarstvo obrane već je predstavilo važne razvojne projekte, aktivnosti i prioritete u dokumentu Provedbeni program Ministarstva obrane 2024.-2028. te u Dugoročnom planu razvoja Oružanih snaga RH, koji je u završnoj fazi izrade. Ti dokumenti predstavljaju temelj za budući razvoj obrambenih sposobnosti Hrvatske, usklađen s nacionalnim prioritetima, fiskalnim mogućnostima te obvezama koje proizlaze iz članstva u NATO-u i EU-u, naglasili su iz MORH-a.
U okviru europskih obrambenih inicijativa, Hrvatska je već pristupila određenim kolaborativnim projektima, poput razvoja protuzračne obrane, elektroničkog ratovanja i sposobnosti lutajućeg streljiva. Nadalje, MORH aktivno prati rad i sudjeluje u aktivnostima radnih skupina EU koje se bave jačanjem obrambenih sposobnosti i industrije, te će nastaviti zastupati interese Hrvatske u svim budućim pregovorima. S obzirom na to da su modaliteti korištenja fonda još u fazi definiranja, zasad nema službenih procjena koliko bi Hrvatska mogla povući sredstava iz ovog fonda. Ključni prvi koraci u tom procesu uključuju nastavak dijaloga između Ministarstva obrane RH i institucija Europske unije, definiranje prioriteta ulaganja te pripremu projektnih prijedloga koji će biti kandidirani za financiranje.
Ministarstvo obrane RH naglašava da će se rad u okviru europskih tijela i radnih skupina koordinirati s nacionalnim naporima u opremanju i modernizaciji Oružanih snaga Republike Hrvatske, kako bi se osiguralo optimalno korištenje dostupnih sredstava. S obzirom na značaj i dugoročni utjecaj ove inicijative, očekuje se da će tema financiranja obrambenih kapaciteta u EU ostati ključna točka rasprava u predstojećim mjesecima. Hrvatska će, prema svemu sudeći, aktivno sudjelovati u tom procesu kako bi osigurala najbolje moguće uvjete za modernizaciju i jačanje svojih obrambenih sposobnosti.
Kako se NATO priprema za buduće sigurnosne izazove
NATO je u posljednje vrijeme ojačao svoje obrambene sposobnosti, posebno na istočnom krilu, kao odgovor na rusku agresiju u Ukrajini. To uključuje povećano prisustvo snaga u Baltičkim zemljama i Poljskoj, kao i poboljšanje interoperabilnosti među članicama. NATO također razvija nove strategije za integraciju svemirskih operacija i poboljšanje svog obrambenog industrijskog temelja, što je odobreno tijekom Vijeća u Bruxellesu, u veljači ove godine. Nadalje, prema NATO-ovom Strateškom konceptu dogovorenom na summitu u Madridu, “euroatlantsko područje nije u miru”. Savez se suočava s višestrukim prijetnjama, sustavnom konkurencijom od strane autoritarnih i asertivnih aktera te sve većim sigurnosnim izazovima iz svih strateških smjerova.
Amerikanci nastavljaju podržavati NATO, što je posljednja informacija od prije nekoliko dana, iako postoje zabrinutosti zbog potencijalne promjene u američkoj vanjskoj politici pod vodstvom Donalda Trumpa. U nedavnim izjavama, američki dužnosnici naglašavaju nastavak učešća u NATO-vim vježbama i potvrdili su svoju trajnu podršku Alijansi. Međutim, postoje spekulacije o mogućem povećanju fokusa na azijsko-pacifičku regiju, što bi moglo utjecati na američki angažman u Europi.
Prema Eurobarometru, 80% Europljana podržava povećanje suradnje u obrambenim pitanjima na razini EU-a, dok 77% zagovara zajedničku obrambenu i sigurnosnu politiku među državama članicama. Međutim, većina ispitanika ne želi zamijeniti nacionalne vojske jedinstvenom europskom vojnom silom.
