U posljednjih nekoliko godina, Srbija je postala središte rasprava o eksploataciji litija, posebno zbog otkrića mineralnog jadarita u dolini rijeke Jadar. Ovaj mineral sadrži litij, koji je ključan za proizvodnju baterija za električne automobile, a prema procjenama brojnih izvora, rudnik bi mogao zadovoljiti do 90% trenutnih potreba Europe za ovom sirovinom. Posljednje dvije, tri godine, a poglavito posljednjih nekoliko mjeseci, zahuktava se priča o jadaritu, mineralu pronađenom u dolini rijeke Jadar koji u sebi sadržava dragocjeni litij, koji bi susjednoj nam državi donio, kako to navode srbijanski tako i europski političari, stotine milijuna eura u proračun. Međutim, sam pogled na jednu od mapa prisutnosti litija na europskom tlu za sobom povlači i pitanje zašto baš Srbija?
Ekološki prosvjedi u Srbiji nisu novost
Ekološki prosvjedi u Srbiji i nisu neka novost, no, podsjetimo, stanje je ozbiljno kulminiralo prošlog mjeseca posjetom njemačkog kancelara Olafa Scholtza. Scholtzova vlada, takozvana “semafor” koalicija, koju čine njemački socijaldemokrati, zeleni te liberali, ističe zelenu tranziciju kao jednu od glavnih okosnica svoje politike, a kako bi ta njemačka vlada ispunila svoj cilj i opravdala glasove svojih birača potreban je što raniji prelazak s dizelskih i benzinskih vozila na ona na električni pogonom, odnosno, na litijske baterije. Istovremeno, Europa proglašava litij “kritičnom sirovinom”, odnosno, sirovinom od velike gospodarske važnosti za EU, a Europski zeleni plan zamišlja klimatski neutralnu Europu do 2050. godine s minimalnim emisijama CO2, za čije bi postizanje sve države članice EU trebale bi ostvariti prelazak na vozila na električni pogon. Srbija, koja je, prema procjenama, na ljestvici europskih zaliha litija odmah iza Portugala i Češke, ima status kandidata za ulazak u Europsku Uniju još od 2012. godine te u posljednjem desetljeću nije ostvarila veliki napredak u pregovorima za članstvo. Štoviše, Srbija je posljednjih nekolika godina, prema podacima Freedom Housea, svrstana u društvo država hibridnog režime. Pojednostavljeno rečeno, Srbija se više ne smatra demokracijom.
Vraćajući se na mapu prisutnosti litija na europskom tlu, zašto europski dužnosnici “inzistiraju” na kopanju te “kritične sirovine” u Srbiji, državi koja se u posljednjem desetljeću vladanja Aleksandra Vučića nije pokazala kao iskren i lojalan partner Europske Unije?
Njemačka ima svoj litij, ali ga ne kopa
Profesor beogradskog Šumarskog fakulteta dr. Ratko Ristić, u jednom od televizijskih gostovanja, navodi kako su preliminarna istraživanja pokazala da je jadarit najgora moguća forma, jer sadrži litij i bor zajedno, a da bi se iz jadarita izvadio litij, i bor treba van. Takav proces rezultirao bi oslobađanjem više od tisuću tona koncentrirane sumporne kiseline na dnevnoj razini koje bi u potpunosti uništilo bioraznolikost i izbrisao život u dolini rijeke Jadar. Preporuka istraživača Biološkog fakulteta Sveučilišta u Beogradu je da se takav projekt uopće ne realizira, jer, između ostalog, područje rijeke Jadar nosi najkvalitetnije rezerve podzemnih voda koji opskrbljuju stanovništvo zapadne Srbije, a ukoliko bi došlo do curenja toksičnih materijala u ostale podzemne pritoke, područje gotovo čitave Srbije, ali i šire doživjelo bi ekološku katastrofu.
Dok u Srbiji anglo-australska kompanija Rio Tinto planira eksploatacija litija, druge europske zemlje, poput Njemačke i Češke, suočavaju se s masovnim prosvjedima protiv sličnih projekata. Ovi prosvjedi skoro pa uvijek rezultiraju odgodama ili ukidanjem projekata zbog ekoloških zabrinutosti. U tom kontekstu, Srbija se čini kao povoljna lokacija za eksploataciju, budući da se vlasti mogu lakše nositi s prosvjedima i regulativama, odnosno, režim Aleksandra Vučića može omogućiti brže i manje regulirane procese eksploatacije u usporedbi s drugim zemljama EU, gdje su ekološki standardi stroži.
Koliko je uopće “zelen” Europski zeleni plan?
Postoji percepcija da EU često koristi dvostruke standarde, gdje se ekološke obaveze ne primjenjuju jednako na sve zemlje. Dok EU promovira visoke ekološke standarde unutar svojih granica, istovremeno može ignorirati te standarde kada je riječ o vanjskim izvorima sirovina. U Srbiji, Rio Tinto se suočava s masovnim prosvjedima protiv projekta eksploatacije litija u dolini Jadra. Građani se protive potencijalnom uništavanju plodnog zemljišta i zagađenju pitke vode. Iako je kompanija izgubila koncesiju 2022. godine, nastavlja s istraživanjem uz podršku srbijanske vlade. Nadalje, Rio Tinto suočava se s optužbama za korupciju i kršenje ljudskih prava na svojim lokacijama iskopavanja, što dodatno uzrujava lokalne zajednice i aktiviste za zaštitu okoliša.
Hrvatska i litij
U Hrvatskoj (srećom) još nisu otkrivena značajna ležišta ovog metala. Postoje potencijalna područja, poput doline Požege i granice s Mađarskom, koja su bogata vulkanitima i mogla bi sadržavati litij, međutim konkretni nalazi nisu potvrđeni. Bilo kako bilo, istraživači Geoera FRAME projekta, financiranog od strane EU, prikazali su na mapi regije u Europi koje su povoljne za mineralizaciju litija, što je ključno za razumijevanje potencijalnog pronalaska nalazišta litija. Zanimljivo je kako su neki dijelovi Hrvatske na toj mapi označeni kao nisko i srednje povoljni za mineralizaciju istog, isto kao i dolina Jadra u Srbiji. Što bi to moglo značiti u budućnosti tek je za otkriti.
