Okupljanje nezadovoljnih građana u srbijanskoj prijestolnici od prije sedam dana, nastavak je studentskih prosvjeda koji traju gotovo četiri mjeseca. Međutim, tresla se brda, rodio se miš. Vučićeva pozicija i dalje ostaje netaknuta; on je još uvijek capo dei tutti capi srpskih institucija. Režimski mediji i dalje relativiziraju značaj prosvjednika, umanjuju broj sudionika, govore o “obojenim revolucijama” te već po ustaljenom scenariju optužuju Hrvate za organizaciju nemira. Situacija ide toliko daleko da je, prema pisanju tjednika Nacional, Vučić čak od hrvatskog premijera Andreja Plenkovića zatražio izručenje hrvatskih studenata Srbiji pod optužbom da su planirali državni udar.
Nema ga, ima ga
Ono što je zasigurno obilježilo posljednji prosvjed jest sumnja u korištenje zvučnog topa, koja se pojavila nakon svjedočanstava građana o snažnim zvukovima, vibracijama i fizičkim reakcijama poput mučnine i dezorijentacije. Prema pisanju portala Radio Slobodna Europa, neki stručnjaci ove simptome povezuju s efektima kakve može izazvati zvučno oružje. Vojni analitičari i drugi stručnjaci sugerirali su mogućnost upotrebe zvučnog oružja, a pojedini su čak spominjali korištenje vortex-topa koji izaziva slične efekte.
Incident dodatno kompliciraju kontradiktorne izjave srbijanskih vlasti koje su prvo negirale posjedovanje zvučnog topa, a zatim priznale njegovu nabavu. Naime, srbijanski državni organi nisu potvrdili da je zvučni top korišten tijekom prosvjeda 15. ožujka, ali su potvrdili da ga posjeduju. Ministarstvo unutarnjih poslova Srbije (MUP) potvrdilo je da je još 2021. godine nabavilo uređaje LRAD (Long Range Acoustic Device), poznate kao “zvučni topovi”, no tvrdi da oni nisu korišteni za vrijeme prosvjeda. Američki proizvođač tih uređaja, tvrtka Genasys, također je priopćila kako dostupni dokazi ne upućuju na korištenje njihovih proizvoda tijekom navedenog incidenta.
Na prosvjedu u Beogradu zavladala je panika nakon što su građani prijavili kako su osjetili snažan zvučni udar, zbog kojeg su mnogi iskusili ozbiljne fizičke i psihičke reakcije te zdravstvene tegobe. Posljedice incidenta osjetile su se i dugo nakon samog događaja. Građani su i danima kasnije posjećivali liječnike zbog upornih glavobolja, neprestanog zujanja u ušima te osjećaja nelagode koji je trajao još satima nakon incidenta.
Prema pisanjima portala Index.hr, odvjetnik Vladimir Terzić izjavio je da postoje indicije kako je više od 20 osoba primljeno u Urgentni centar s ozljedama koje bi mogle biti posljedica korištenja zvučnog oružja. Prof. dr. Goran Belojević, stručnjak za utjecaj buke na zdravlje, potvrdio je da su građani prijavljivali simptome poput dezorijentacije, glavobolje, visoke uznemirenosti, panike i mučnine, što se poklapa s efektima zvučnog oružja. Odvjetnik Aleksandar Olenik upozorio je građane koji osjećaju mučninu, glavobolju, povraćanje ili dezorijentaciju da odmah potraže liječničku pomoć, jer ovi simptomi mogu biti posljedica djelovanja zvučnog topa. Međutim, ministar zdravstva Srbije tvrdi suprotno te je izjavio kako u bolnice nisu dolazile osobe sa simptomima povezanim s korištenjem zvučnog topa.
U međuvremenu, organizacije civilnog društva prikupljaju svjedočanstva građana o zdravstvenim tegobama koje su se pojavile u danima nakon prosvjeda. Važno je naglasiti kako postoje proturječne informacije o broju i prirodi ozljeda te da još uvijek nema službene potvrde medicinskih ustanova o ozljedama specifično povezanim sa zvučnim topom.
EU i SAD za sada bez pretjeranih reakcija
Europska unija zauzela je oprezan stav, uglavnom primjenjujući strategiju “čekaj i promatraj”, također, Europska komisija zatražila je transparentnu i vjerodostojnu istragu o navodnoj upotrebi zvučnog topa protiv prosvjednika. Povjerenica za proširenje Marta Kos posebno je kritizirala nasilje prema demonstrantima.
S druge strane, prosvjednici uglavnom ne doživljavaju EU kao saveznika, dijelom zbog podrške Europske unije kontroverznom projektu iskapanja litija u Srbiji. Unutar same EU postoje podijeljeni stavovi. Tonino Picula, izvjestitelj Europskog parlamenta za Srbiju, istaknuo je da među članicama EU-a ne postoji konsenzus oko aktualne situacije u Srbiji. Europski parlament jasno je osudio nasilje na ulicama Beograda te dao podršku građanima u njihovom pravu da izraze nezadovoljstvo, dok su Europska komisija i Europsko vijeće ostali rezervirani. Skupina od 31 eurozastupnika poslala je pismo predsjednici Europske komisije Ursuli von der Leyen, u kojem traže da otkaže planirani sastanak s Vučićem. Smatraju da bi sastanak poslao pogrešnu poruku s obzirom na ozbiljnost političke krize te zahtijevaju jasnu podršku građanima Srbije u njihovoj borbi za demokraciju, vladavinu prava i odgovornost.
Richard Grenell, posebni izaslanik američkog predsjednika, izjavio je kako SAD “ne podržava one koji podrivaju vladavinu prava ili pokušavaju nasilno zauzeti vladine institucije”. SAD je pozvao na mirno rješavanje sukoba te izrazio protivljenje nasilnoj promjeni vlasti. Zaključno, ni Europska unija ni SAD nisu izravno podržali ni studente niti Vučićev režim. Obje strane pozvale su na mirno rješavanje sukoba, izrazile zabrinutost zbog mogućeg nasilja te naglasile važnost poštivanja demokratskih procesa. Ovakve reakcije dio prosvjednika percipira kao implicitnu podršku postojećem režimu, što je dodatno izazvalo nezadovoljstvo među sudionicima demonstracija.
Kontroverzni posjet Trumpa Jr. i prosvjed za Generalštab
Posjet Donalda Trumpa Jr. Beogradu i studentski prosvjed za očuvanje zgrade Generalštaba, održan 24. ožujka 2025. godine, povodom 26. godišnjice NATO bombardiranja, povezani su na više razina i dodatno su rasplamsali već postojeće političke i društvene tenzije u Srbiji.
Trump Jr. boravio je u Beogradu kako bi promovirao izgradnju luksuznog Trump International Hotela, planiranog na mjestu bivšeg sjedišta Jugoslavenskog Ministarstva obrane – zgrade teško oštećene tijekom NATO-ova bombardiranja 1999. godine.Plan uključuje izgradnju luksuznog hotela sa 175 soba, 1500 stambenih jedinica, kao i memorijalnog centra i muzeja posvećenog NATO bombardiranju. Procijenjena vrijednost projekta iznosi oko 500 milijuna dolara.
Vlada Srbije, prema dostupnim informacijama, nije formalno poklonila zgradu Generalštaba investitorima, no omogućila im je izuzetno povoljne uvjete: dodijeljen im je 99-godišnji najam zemljišta bez naknade, uz uvjet da država Srbija dobije 22 % profita od projekta.
Ova odluka izazvala je široku javnu polemiku i masovne prosvjede. Više od 22.000 građana potpisalo je peticiju za očuvanje zgrade Generalštaba kao kulturnog spomenika, dok su studenti 24. ožujka organizirali “Prosvjed za Generalštab”. Studenti su tom prilikom predali Ustavnom sudu inicijativu za ocjenu ustavnosti vladine odluke kojom se zgradama Generalštaba ukida status kulturnog dobra, smatrajući to protuzakonitim i štetnim za nacionalnu baštinu.
Dodatnu političku težinu događaju dao je sastanak Trumpa Jr. s predsjednikom Aleksandrom Vučićem, tijekom kojeg je Trump Jr. javno izrazio podršku Vučićevoj administraciji. Vremenska podudarnost posjeta Trumpa Jr. i velikog studentskog prosvjeda dodatno je pojačala sumnje građana u spregu vlasti i stranih investitora, što su mnogi opisali kao simbolično “brisanje” povijesti radi komercijalne koristi.
Kako je Sporazum Hrvatske, Albanije i Kosova dodatno zaoštrio retoriku
Još jedan izvor napetosti u regiji pojavio se 18. ožujka 2025. godine, kada su Hrvatska, Albanija i Kosovo potpisali Deklaraciju o jačanju obrambene suradnje u Tirani. Iako deklaracija nije vojni pakt u klasičnom smislu, nego oblik regionalne suradnje usmjerene na razmjenu znanja, jačanje interoperabilnosti, obrazovanje, obuku i potporu euroatlantskim integracijama, izazvala je žestoku reakciju iz Beograda.
Vučić je javno osudio ovaj sporazum, tvrdeći da je riječ o kršenju Sporazuma o subregionalnoj kontroli naoružanja iz 1996. godine, potpisanog u Firenci između Hrvatske, Bosne i Hercegovine te tadašnje Savezne Republike Jugoslavije. Vučić tvrdi da je potpisivanje Deklaracije s Kosovom i Albanijom pokrenulo novu utrku u naoružanju, ignoriralo prethodne obveze, s obzirom na to da Hrvatska, prema njegovim riječima, nije službeno obavijestila Srbiju o izlasku iz režima kontrole, te da je moguće zaobiđen i NATO, koji, navodno, nije informiran o ovom potezu.
Hrvatska vlada brzo je i odlučno odbacila ove optužbe. Premijer Andrej Plenković istaknuo je da je riječ o standardnom obliku međunarodne suradnje i da Hrvatska “ne mora pitati ni Srbiju ni NATO” s kim će surađivati. a ministar obrane Ivan Anušić dodatno je naglasio da je “vrijeme kada smo pitali Beograd što smijemo raditi prošlo”, te poručio da je Hrvatska već 35 godina neovisna država koja samostalno sklapa međunarodne obrambene sporazume.
