Razgovarali smo s Đanijem Bunjom, profesorom sa Sveučilišta u Zadru, s Odjela za turizam i komunikacijske znanosti te zastupnikom MOST-a u Županijskoj skupštini Zadarske županije, o Strategiji razvoja održivog turizma do 2030. godine koju je izradilo Ministarstvo turizma i sporta kao akt strateškog planiranja i razvoja održivog turizma, a donio Hrvatski sabor u prosincu 2022. godine.
Profesor Bunja smatra da Strategiji nedostaje konkretnih smjernica za razvoj našega turizma te da je potrebno jasnije definirati ciljeve i mjere koje će osigurati ne samo održivost, nego i konkurentnost turističkoga sektora u narednom razdoblju.
Javna rasprava o Strategiji usred ljetne sezone
- Naše dosadašnje strategije na razini Republike Hrvatske bile su uvijek pisane ‘reda radi’. Niti jedna strategija, pa tako i ova aktualna, nema konkretne mjere kojima bi se turizam usmjerio u onom pravcu u kojem bismo mi željeli - a to je održivi turizam. Za razliku od prethodnih, ona u svom nazivu ima izraz održivi turizam, ali ono što ona sama po sebi može omogućiti jest jedino daljnji rast kapaciteta, odnosno bujanje masovnog turizma, naglasio je Bunja.
Smatra da je Strategija gotovo pa neozbiljna, što potkrepljuje činjenicom da je u javnoj raspravi bila tijekom turističke sezone, kada su iznajmljivači vrlo zauzeti i nemaju dovoljno vremena posvetiti se njezinom proučavanju, a takav pristup može ukazivati i na nedostatak ozbiljnosti i promišljenosti u procesu izrade Strategije.
- Umjesto da je donesena još 2019. godine jer se odnosi na razdoblje od 2020. do 2030. godine, donesena je s pune tri godine kašnjenja, odnosno tek 2022. godine. Javna rasprava o tom dokumentu, koji bi trebao biti od najveće važnosti za našu državu, bila je provedena tijekom srpnja i kolovoza prošle godine. Dakle, u špici sezone, kada se svi oni koji se bave turizmom ne mogu posvetiti iščitavanju toga dokumenta, pa niti davanju prijedloga, kazao je Bunja.
Po njemu, odnos hrvatske politike prema turizmu nedovoljno je promišljen i temelji se na kratkoročnim mjerama bez jasnog dugoročnog plana, a sve u svrhu povećanja brojki turista.
- U Hrvatskoj se turizam odvija samo po inerciji i ne upravlja se njegovim razvojem. Imamo lijepu zemlju s puno prirodnih atrakcija, a ljudi koji rade na takvim dokumentima ne vode računa o tome kako turizam poboljšati, već samo o tome da se povećavaju brojke turista. Ne vode računa o kvaliteti turizma, a još manje o kvaliteti života lokalnog stanovništva. Fascinacija prebrojavanjem turista bila bi smiješna da nije opasna za hrvatski turizam u budućnosti, istaknuo je Bunja.
Naglasak na gastro i kulturnu baštinu
Najveći problem s kojim se naš turizam suočava jest sezonalnost, a to pitanje zahtijeva temeljne i praktične mjere koje se, po Bunji, ne nalaze u spomenutoj dokumentaciji. Ističe kako gastronomska baština predstavlja neiskorišteni potencijal te bi se kulinarske specijalitete trebalo bolje promovirati.
- Šteta je da turistima nudimo internacionalna jela koja mogu pojesti posvuda kad već imamo svoje specijalitete. Na taj način bi mogli do izražaja doći i lokalni OPG-ovi i proizvođači hrane, a ovako se ugostitelji opskrbljuju većinom u velikim trgovačkim centrima, naglasio je Bunja.
Također naglašava važnost naše kulturne baštine i smatra da bi je trebalo staviti u središte turističke ponude, koja se ne odvija samo u ljetnim mjesecima, nego organizirajući kulturne manifestacije i događanja tijekom cijele godine koji će gostima pružiti autentično iskustvo.
- Takvi turisti koji tragaju za kulturom i gastronomskim doživljajima zasigurno neće dolaziti samo tijekom ljetne sezone. Mi danas imamo samo “sunce i more” turizam, a to se itekako može, ali i treba promijeniti, kazao je Bunja.
Obiteljski smještaj kao ključni segment naše turističke ponude
U MOST-u smatraju kako je potrebno pristupiti valorizaciji obiteljskog smještaja kao jedinstvene hrvatske turističke priče, kazao je Bunja, koji je najavio i niz prijedloga koje će njegova stranka ponuditi, a koje je jednostavno realizirati u provedbi.
- Obiteljski smještaj, odnosno privatni smještaj, često se u javnom prostoru proziva krivcem za našu turističku ponudu. Smatramo da to nipošto nije tako. Imamo više od 60 % kapaciteta smještaja upravo u tom obliku, a ono što je potrebno učiniti jest razlučiti što je točno obiteljski smještaj, naveo je Bunja te pojasnio:
- Obiteljski smještaj jest onaj u kojem se pružaju usluge smještaja od strane domaćina, gdje je obitelj angažirana za cjelokupni posao. Smatramo da bi u obiteljski smještaj trebalo uvrstiti one iznajmljivače koji i sâmi borave na adresi na kojoj iznajmljuju smještaj. A trebalo bi ubrojiti i one koji nemaju prijavljeno boravište na toj adresi ako uslugu smještaja pružaju kao domaćini. Ima puno životnih situacija u kojima netko raspolaže imovinom, a vlasnik je drugi član obitelji, tako da i to treba uzeti u obzir.
Rekategorizacija obiteljskog smještaja i uvođenje posebnog standarda za one koji bi ishodili oznaku “obiteljskog smještaja” ne bi trebala predstavljati nikakav problem, dapače smatra da bi trebala postati ključni segment naše turističke ponude.
- To je vrlo jednostavno za izvesti i ne bi bio potreban nikakav veliki napor od nadležnih službi. Putem toga postupka samo bi se trebalo identificirati one iznajmljivače koje usluge smještaja pružaju unutar svoje obitelji te bi oni dobili posebnu oznaku, što također nije ništa novo jer takvih posebnih oznaka već imamo u našem ugostiteljstvu, objasnio je Bunja.
Gradnja hotela nije rješenje problema apartmanizacije
- Turisti danas na brojnim mjestima mogu ostavljati recenzije i pokazalo se da obiteljski smještaj ima jako dobre recenzije. Tu imamo komparativnu prednost u odnosu na konkurenciju na Mediteranu i trebamo se naučiti iskoristiti je, istaknuo je Bunja.
Na posljednjoj sjednici Gradskog vijeća, gradonačelnik Dukić iznio je svoju namjeru da smanji apartmanizaciju izgradnjom hotela, no Bunja se nipošto ne slaže s tom izjavom, već smatra da će gradnja hotela dodatno opteretiti infrastrukturu.
- Gradonačelnik je sa svojim suradnicima u velikoj mjeri odgovoran za apartmanizaciju, ne trebamo krivca tražiti nigdje drugdje. Kroz prostorno planiranje može se riješiti taj problem, što znači da je gradonačelnik u svojim rukama imao alate i mogućnosti da to spriječi, ali to nije učinio. Gradnjom hotela će i gradonačelnik Dukić, kao i vijećnici, tek vidjeti koje će to probleme donijeti gradskoj vlasti i komunalnom sektoru, a da pritom neće riješiti problem apartmanizacije, zaključio je Bunja.
