Šumska pedagogija je pristup koji naglašava važnost učenja i istraživanja u prirodnom okruženju stavljajući naglasak na iskustveno učenje, interakciju s prirodom, kao i bolje razumijevanje ekoloških sustava. Tim su se konceptom rukovodili idejni kreatori projekta OŠ Žmirići, moderne škole okružene prirodom gradskog parka. Ali, upravo je takav pristup izazvao negodovanje stanara tog kvarta, koji tamo, prema svemu sudeći, svoju djecu ne bi poslali.
Sastanak s nejasnim porukama
Zbog toga su predstavnici udruge Društvo prijatelja parka Žmirići 14. ožujka održali sastanak s predstavnicima Grada.
- Park se nalazi u zoni rekreacije u kojoj je zabranjena gradnja. Oni sada žele točkastim izmjenama Prostornog plana odrezati južni dio parka, površine oko 15 tisuća četvornih metara i tamo napraviti školu. No, 400 metara od parka postoji čestica od 14 tisuća kvadrata koji su u Prostornom planu namijenjeni za izgradnju škole. Prema njihovoj priči, oni žele napraviti školu na obje lokacije, ali prvo u parku. Njihovi planovi su ostali jako nejasni, ali mi pušemo i na hladno. Smatram kako će, ako se počne sjeći i smanjivati površina parka, to drugim investitorima pokazati da je to moguće i uskoro će cijeli prostor parka biti pod betonom. Jednostavno, jednom kad počne sakaćenje tog prostora, neće biti kraja. Mi želimo školu, nemamo ništa protiv nje i slažemo se da treba rasteretiti OŠ Šimuna Kozičića Benje, ali ne ovdje, nego tamo gdje su je i predvidjeli kad su radili plan, pojašnjava predsjednik Udruge Radenko Vrkljan i dodaje kako iz gradske uprave nije dobio odgovor zašto bi se škola trebala graditi u samom prostoru parka.
Dodaje da postoji akt za izgradnju zabavno rekreacijskog parka Žmirići, iz veljače 2012. godine, napravljen na osnovu projekta arhitekta Ante Uglešića. Iz tog projekta realizirana je izgradnja ceste oko parka i staza u parku, a onda je projekt stao i ništa više nije napravljeno.
- Za projekt je dosad potrošeno preko 2,5 milijuna kuna, a sada to sve pada u vodu i počinje se graditi škola. Time i cijeli park gubi na vrijednosti jer onda u njemu neće biti ni biciklističkih staza niti će mnoge planirane stvari biti napravljene, smatra Vrkljan.
Izlazak iz ladice
Društvo prijatelja parka Žmirići želi da projekt Ante Uglešića "izađe iz ladice", ali primarni cilj im je da se na području parka nastavi sadnja stabala i raznoraznog bilja, te da se on pretvori u zadarski arboretum u koji će dolaziti škole na ekskurzije, a ljudi u šetnju gdje će učiti o stablima. Vrkljan dodaje da park trenutno ima status zaštićenog zelenog pojasa u građevinskoj zoni, a njegova udruga želi da park zadrži taj status, ali da ga se ukloni iz građevinske zone. Ako grad nastavi s planom za izgradnju škole u parku, Vrkljan najavljuje kako njegova udruga neće odustati od zaustavljanja gradnje. U planu im je medijska kampanja informiranja građana o važnosti parka, ali i razgovor s kandidatima za gradonačelnike na predstojećim lokalnim izborima.
Izgleda da Vrkljan nije dobro informiran, jer je Grad već odustao od gradnje škole na Žmirićima koja se, uz još 4 škole trebala graditi sredstvima iz programa Nacionalnog plana oporavka i otpornosti kojim je Vlada RH osigurala više od 1,3 milijarde eura, od čega bi Zadar trebao dobiti više od 60 milijuna eura.
Manevar odustajanja
- Uz školu na Crvenim kućama za čiju su gradnju već odobrena sredstva, te za gradnju škola na Plovaniji i Gornjem Biligu čije je idejne projekte resorno ministarstvo prihvatilo i dalo suglasnost, kao i Diklu za koju uskoro očekujemo suglasnost, zadovoljit će se potrebni kapaciteti za uvođenje jednosmjenske nastave za sve učenike na području Grada Zadra prema kriterijima upisnih područja i ravnomjernog rasporeda učenika. Lokaciju za novu školu na Žmirićima je, podsjetimo, uvjetovao amandman Akcije mladih. Štoviše, toj školi u njihovom su amandmanu odredili i naziv OŠ Jurja Dalmatinca. Iz tog razloga u analizi urbanističke situacije našla se, pored Crvenih kuća, Gornjeg Biliga, Plovanije i Dikla, i lokacija na Žmirićima. S obzirom na uvjete (rokove) financiranja iz fonda NPOO-a, kao i činjenicu da je za lokaciju Žmirići potrebno prethodno izmijeniti prostorno plansku dokumentaciju, nije realna gradnja te škole. Katastarska čestica koju spominjete (228/12, op.a.) nema potrebnu površinu za izgradnju škole. Sukladno Normativima za gradnju osnovnih škola MZOM-a, na tom području grada potrebna je gradnja škole formata 12+12 (25 odjela i trodijelna sportska dvorana) te prema idejnom rješenju, prostor škole morao bi zauzimati puno veći prostor od onoga koji navodite, odgovor je iz Gradske uprave. Ostaje nejasno zašto je gradonačelnik prihvatio amandman za koji je znao da je uzaludan te zašto na sastanku s Vrkljanom mu nije rekao da se odustalo od gradnje? I koja je razlika posjeći stabla na Žmirićima i stabla na lokaciji za novu školu u Diklu koja bi k tome, navodno, trebala biti i blizu deponija u sanaciji?
Zašto je naručen idejni projekt?
U tekstualnom dijelu idejnog projekta OŠ Žmirići, među ostalim se navodi da se "predmetna lokacija nalazi unutar obuhvata Prostornog plana uređenja Grada Zadra ("Glasnik Grada Zadra", broj 4/04, 3/08, 4/08-ispravak, 10/08-ispravak, 16/11,2/16, 13/16-dopuna i 14/19).
U opisu ideje stoji: "Škola se gradi za 24 razrednih odjela, i to 12 odjela razredne nastave i 12 odjela predmetne nastave, a nastava bi se odvijala u jednoj smjeni. Škola bi raspolagala s 25 učionica za redovnu nastavu te ostalim prostorima prema normativu MZO-a. Škola je koncipirana na način da je prizemna razina polivalentnog i javnog karaktera i korištenja te je omogućen direktan pristup na krov sklopa koji se može koristiti za sportske, kulturne manifestacije s panoramskim pogledom na zadarski arhipelag. Učionički trakt izdvojen je iz sustava kao apstraktni prsten u šumi, a ujedno formira mediteranski sjenoviti natkriveni prostor za nastavu na otvorenom. Prioritet je očuvati trenutnu atmosferu i gustoću zatečenog parka, minimalno intervenirati u postojeći biljni fond, odnosno nadomjestiti jedinke koje će se izgubiti u fazi izvedbe škole. Zatečeni biljni fond okosnica je oblikovnog koncepta uređenja zelenog prostora, odnosno čitav sklop je kompaktan, vertikalno organiziran kako bi se zeleni pojas u memoriji građana maksimalno očuvao."
Europa voli zeleno
Činjenica jest da su u Europi šumski vrtići i škole najpoželjniji. Još u sedamdesetim godinama 20. stoljeća, danski su dječji vrtići imali programe odlazaka gradske djece na izlete u prirodu i selo, no to su bile aktivnosti predviđene za djecu siromašnijih obitelji. Odveli bi ih u prirodu, i tamo bi se djeca igrala u šumi ili na polju sadila povrće. Neki su seoski vrtići imali u svom krugu i domaće životinje. Kako je vremenom sve više djece pohađalo vrtiće, među roditeljima je postalo popularno tražiti vrtić na selu. Vidjeti dijete kako slobodno trči, ili se zaprlja, bio je znak roditeljima da su se djeca zaista dobro zabavila. Jedno je švedsko istraživanje dokazalo kako su djeca koja se igraju vani znatiželjnija i tjelesno zdravija i imaju brojne zdravstvene benefite.
I u Hrvatskoj postoje takvi primjeri. Profesorica Martina Pažur podigla je kredit i uložila sve što je imala u kupnju privatne gimnazije u Varaždinu. Umjesto u pametne ploče i u digitalizaciju, uložila je u šumu i uvela poseban način rada. Time je zaintrigirala europsku obrazovnu zajednicu koja će uskoro dolaziti na instrukcije, a otvara i suradnje s realnim sektorom. Na Svjetski dan hrane, primjerice, njezini gimnazijalci u svojoj su se šumi uhvatili motike i zasadili 260 voćaka.
Hlađenje "vrućeg krumpira"
Zbog betonizacije grada, Zadrani su s pravom bili u strahu od mogućih posljedica gradnje na rubu parka prirode. S druge strane, djeca imaju pravo biti okružena prirodom u procesu učenja u ionako izbetoniranom gradu. U Gradu tvrde da će ozeleniti sadašnje škole, a postojeća školska dvorišta unaprijediti u klimatska sigurna skloništa. U ovoj buci u komunikacijskom kanalu, ostaje nejasno je li Grad ikad ondje planirao školu, ako nije, zašto je naručio idejno rješenje, ako jest, zašto sad tvrdi da nije i je li manevar s Rubešinim amandmanom i zbrkom oko čestica, došao kao "kec na jedanaest" da ohlade vrući krumpir pred lokalne izbore?
