Poput otkrića vatre, ovladavanja električnom energijom ili izuma automobila, izum interneta monumentalan je pokazatelj ljudske evolucije. Bez njega moderan čovjek ne može zamisliti poslovanje, socijalizaciju, zabavu i trgovinu. Ovaj slojeviti fenomen ljudske inovativnosti u posljednjih nekoliko desetljeća redefinirao je gotovo svaki segment ljudskog stvaranja i djelovanja, bilo da se radi o umjetnosti, bankarenju, komunikaciji - ili kriminalu. Kako provodimo sve veći dio života online, postaje sve važnije razumjeti gdje točno završava “poznati” internet, i što se nalazi iza njegovih digitalnih kulisa.
Misteriozni dio Interneta
Tu nastupa dark web. Dark web nije tek mistično mjesto na rubu interneta, već dio šire digitalne infrastrukture, s vlastitom svrhom, rizicima, ali i kontekstom, pri čemu je važno napomenuti - poznati internet čini tek neznatni dijelić interneta u cijelosti.
Ovaj misteriozni dio interneta nije ni ilegalan niti po definiciji zlonamjeran. Njegova osnovna funkcija je omogućiti anonimnost korisnicima, ali i administratorima stranica. U nekim kontekstima, ta anonimnost može biti ključna za zaštitu slobode govora, pogotovo u represivnim režimima gdje je pristup informacijama strogo cenzuriran. No, istovremeno, ista ta anonimnost omogućava prostor i za ozbiljne zlouporabe - od trgovine drogom i oružjem do krađe identiteta i cyber kriminala. Zbog tog dvojakog karaktera, dark web istovremeno privlači borce za digitalna prava i privatnost, kao i one s kriminalnim namjerama. U stvarnosti, to je složen i kontradiktoran prostor, daleko od jednostavne podjele na “dobro” i “zlo”. Razgovarali smo s Hrvatom koji je surfajući na dark webu ostao zapanjen količinom i formom sadržaja.
Od stranica za zaštitu zviždača do mračnog crnog tržišta
- Prvi put sam ušao na dark web više iz znatiželje nego iz potrebe. Čitao sam puno o njemu tokom prvih godina studija uglavnom vezano za kibernetičku sigurnost, pa sam htio vidjeti iz prve ruke kako to izgleda. Instalirao sam Tor preglednik i krenuo vrlo oprezno. Nisam tražio ništa ilegalno zanimalo me kako izgledaju, alternativni mediji i novi alati za enkripciju, ističe student računarstva pseudonima Lovro.
- Našao sam nekoliko stranica koje se bave zaštitom zviždača, anonimnim prijavljivanjem korupcije i slobodom govora u represivnim zemljama. Bilo je tu i PDF vodiča za digitalnu samoobranu, što mi je kao studentu bilo zanimljivo. Ali odmah pored toga, bez puno “kopanja” vrlo brzo naiđeš i na drugu stranu, onu s kojom svi odmah povezuju dark web, a to su stranice i reklame s ilegalnim sadržajem, crna tržišta droge i slično, objasnio je.
Hrvate zanima dark web, počinili 1563 prekršaja
Jedno je sigurno; Hrvate zanima dark web. Prema analizi britanskog Reboot SEO, Hrvatska je zauzela prvo mjesto u EU po interesu za dark web pretraživanja 2022. s 1 083 pretrage na 100 000 korisnika interneta, ukupno 30 450 pretraga do trenutka istraživanja. Podsjetimo, ministar policije Davor Božinović istakanuo je na ovogodišnjem izdanju konferencije DataFocus 2025, da je u Hrvatskoj u posljednjih pet godina udvostručen broj prijavljenih kaznenih djela iz domene kibernetičkog kriminala. Premda MUP postepeno povećava preventivne mjere za kriminalne aktivnosti povezane s dark webom, statistike nam ne idu u prilog. Naime, ministarstvo posljednje 4 godine nije objavilo podatke o ukupnom broju kaznenih djela koja se mogu izravno povezati s dark webom (npr. rukovanje drogom, oružjem, krivotvorenim dokumentima), ali javnosti je poznat podatak da prosječni godišnji porast broja kibernetičkih zločina iznosi oko 9%, a posljednja dostupna referenca je 1 563 dark web prekršaja u 2021. Zabrinjavajuće brojke ako se u obzir uzme da su trgovina drogom, dječja pornografija, trgovina organima i prodaja podataka bankovnih kartica samo neke od aktivnosti koje opravdavaju “dark” u izrazu dark web.
BBC i Guardian na dark webu
Međutim nije sve toliko crno. Mračni kutak interneta zasnovan je na anonimnosti kojom se uvelike koriste primjerice istraživački novinari, pa vodeće novinske kompanije imaju “secure drop” stranice na dark webu poput The New York Timesa, BBC-a, ProPublica i The Guardiana, gdje zviždači mogu anonimno i sigurno slati dokumente. Anonimni dark web preglednici poput Tor preglednika ključan su alat za razmjenu proturežimskih stajališta u Sjevernoj Koreji, a mnogo je i dark web foruma vezanih uz alternativnu medicinu.
Dvostrana narav dark weba
Zakoračiti u svijet dark weba znači kročiti u prostor koji nadilazi crno bijele etikete i površne senzacionalizme. Promatran kroz prizmu tabloidnih naslova i američkih filmova, dark web se nerijetko prikazuje kao zloćudna žila kucavica digitalnog podzemlja, kao prostor u kojem vladaju kriminalci, trgovci oružjem, hakeri i zlostavljači. No stvarnost je, kao i uvijek, znatno složenija. U suvremenom digitalnom ekosustavu, gdje je pomalo teško definirati granice između zakonitog i nezakonitog, dark web se ne može promatrati isključivo kao kriminalna enklava. On je tehnološki alat, prostor otpora, bijega, preživljavanja,eksperimentiranja, i da, ponekad i zlouporabe.
Sociološki gledano, dark web ne postoji u vakuumu. Njegovo postojanje rezultat je šireg društvenog konteksta: erozije povjerenja u institucije, porasta nadzora, digitalne kontrole, algoritamskih manipulacija i sve veće potražnje za anonimnošću. Anonimnost, ta temeljna valuta dark weba, istovremeno je i štit i mač, ovisno o rukama koje je koriste. Za novinare i zviždače, ona je preduvjet slobodnog govora; za kriminalce, savršeno utočište od pravde. Upravo ta dvostrana narav čini dark web toliko izazovnim za razumijevanje, ali i toliko važnim za analiziranje. U Hrvatskoj, rast interesa za dark web koincidira s globalnim trendovima, ali i s lokalnim signalima - porastom kibernetičkih prijava, sveprisutnom digitalizacijom, ali i nedostatkom edukacije o osnovnim mehanizmima digitalne sigurnosti. Usporedno s alarmantnim statistikama, postoji i čitav svijet legitimnih i korisnih aktivnosti koje se odvijaju daleko od očiju javnosti, unutar “tamne” domene interneta: platforme za sigurno komuniciranje, forumi za potporu, alati za obranu od digitalnog uhođenja, prostori za dijeljenje istine u režimima koji tu istinu guše. Umjesto paničnih moraliziranja ili naivne fascinacije, nužno je razviti zreliji, informiraniji i nijansiraniji pristup. To znači edukaciju, zakonodavnu prilagodbu, tehničku osposobljenost i, iznad svega, spremnost da se suočimo s vlastitim kontradikcijama. Naime, dark web nije nešto izvan nas, on je proizvod nas, našeg vremena, naših potreba i naših propusta.
