Europljani planiraju skuplje odmore
Europljani planiraju dulje i skuplje odmore unatoč blagom padu ukupne namjere putovanja. 30% Europljana planira potrošiti 1.501 do 2.500 eura po putovanju, dok 17% razmatra potrošnju veću od 2.500 eura. Južne destinacije bilježe pad interesa od 8% u odnosu na prošlu godinu, iako s 41% ostaju najpoželjnije.
Ukupna namjera putovanja je 3% niža nego prošle godine, ali putnici diljem Europe planiraju dulje boravke, troše više i diverzificiraju mjesta kamo idu.
Zemlje s najjačom namjerom putovanja su Poljska (80%), Ujedinjeno Kraljevstvo (79%), Nizozemska (75%), Španjolska (75%) i Italija (73%). Suprotno tome, najmanje su skloni putovanjima Francuzi (65%), Belgijanci (68%), Austrijanci (69%), Švicarci (69%) i Nijemci (70%).
Putovanja ostaju prioritet potrošnje
Unatoč blagom padu ukupne namjere putovanja, europski putnici pokazuju povjerenje u svoje izbore putovanja. Između travnja i rujna 2025., 27% Europljana planira tri ili više putovanja, što je značajan porast od 6% u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Putnici također namjeravaju ostati dulje, 42% ih se odlučuje za odmore u trajanju od 7 do 12 noći, što je porast od 11% u usporedbi s 2024. godinom.
Rastući putni proračuni sugeriraju da Europljani i dalje daju prioritet putovanjima u osobnoj potrošnji. Financijske brige također postupno jenjavaju, iako su i dalje glavne prepreke putovanjima. Zabrinutost zbog rastućih troškova putovanja zbog inflacije pala je s 23% na 17% u odnosu na prethodnu godinu, dok je zabrinutost zbog osobnih financija pala na 14%, što je pad od 3%.
Kada su u pitanju prioriteti u potrošnji, smještaj prednjači u svim dobnim skupinama (27%), slijede hrana i piće (20%) te aktivnosti na destinacijama (16%).
Raste privlačnost alternativnih destinacija
Južna i mediteranska Europa i dalje su glavni izbor, a očekuje se da će ovog proljeća i ljeta privući 41% europskih putnika. Međutim, namjere za posjet regiji niže su u odnosu na prethodnu godinu, jer neki putnici planiraju istražiti alternativne destinacije. Posebno zemlje poput Austrije, Bosne i Hercegovine, Albanije, Belgije i Bugarske bilježe blagi porast interesa od oko 1%.
Unutar odabrane zemlje, dobro poznate destinacije - poput većih gradova, turističkih naselja i odmarališta - i dalje dominiraju popularnošću, privlačeći 53% proljetnih i ljetnih turista. Uz to, 35% odlučuje se za manje uobičajene lokacije, a 13% namjerava istražiti mjesta izvan utabanih staza unutar svoje odabrane zemlje.
Putnici koji biraju manje popularne lokacije imaju tendenciju ostati dulje (38% planira putovanja dulja od 10 dana, u usporedbi s 21% onih koji biraju tradicionalne destinacije) i troše više, pri čemu mnogi imaju proračun od preko 2500 eura po putovanju.
I klimatska svijest sve više utječe na odluke o putovanjima. Više od 81% Europljana kaže da promjenjiva klima utječe na način na koji putuju. Putnici u skladu s tim prilagođavaju svoje navike: 17% pažljivije prati vremenske prognoze, 15% aktivno traži blažu klimu, a 14% izbjegava destinacije sklone ekstremnim vrućinama.
Hrvatsku bira 3,7% putnika kao sedmu destinaciju u Europi
Iz osnovnog pregleda vidljiv je pad interesa za regiju Mediteranska/Južna Europa, što pogađa i nas, no ova regija ostaje i dalje najjača i prvi izbor.
Za nas je dobro što 32% putnika namjerava posjetiti “susjede” odnosno brzo dohvatljive zemlje, a znamo da Hrvatska prvenstveno ovisi o takvim gostima iz ključnih nam osam zemalja iz kojih radimo preko dvije trećine do tri četvrtine prometa. Mislimo na auto dostupne Sloveniju, Italiju, Austriju, Mađarsku, Češku, Slovačku, BiH, Poljsku i Njemačku.
Ključna informacije je da 3,7% ispitanih planira put u Hrvatsku. Time smo 7. europska zemlja iza Španjolske, Italije, Francuske, Grčke, Austrije i Njemačke.
Što nam se mijenja
Unutar svih, pa i naše regije, osnažit će traženje alternativnih, manje znanih i posjećivanih destinacija. Za očekivati je da će pad interesa za putovanjima biti kompenziran time što oni koji će putovati namjeravaju dulje boraviti. Gosti su svjesni rasta cijena i pripravni potrošiti više, ali financijski razlozi biti će glavni u odabiru destinacije, a tu valja biti oprezan. Hrvatska je od lani ozloglašena po cijenama u nizu emitivnih zemalja, nažalost najizrazitije u najvažnijoj Njemačkoj, a još gore stojimo u beskrajno dugo najodanijoj Češkoj.
Sve prisutnija klimatska svijest i odustajanje od prevrućih destinacija dijelom se tiče i nas kao i cijelog Mediterana, no, na sreću ne u tolikoj mjeri kao jug Španjolske, Italije i Grčke, gdje se posljednjih godina nerijetko bilježe temperature iznad 40 stupnjeva.
Snaži interes za putovanja u svibnju i lipnju, a pada u srpnju i kolovozu. To i nama odgovara na trasi održivosti, no ne odgovara ako gledamo na naš uobičajen raspored u kojem gotovo 70% posla odrađujemo u ta dva mjeseca.
