Uz napomenu kako se očekivanje godišnjeg prihoda od stranih turista za 2024. temelji na prognozama Hrvatske narodne banke, Glavina je kazao da će možda biti i bolji od toga, a komentirao je i kako rast dolazaka od četiri posto do kraja kolovoza znači da je ove godine došlo oko 110 tisuća turista više nego u lanjskih osam mjeseci, odnosno oko 16,8 milijuna, koji ostvarili 89,5 milijuna noćenja, odnosno jedan posto više.
Iznio je i podatke o potrošnji gostiju do kraja kolovoza ove godine prema kojima je bilo 299,7 milijuna računa, pet posto više nego lani, odnosno više od 5,4 milijarde eura prometa, dok je broj noćenja samo u kolovozu ove godine jednak broju noćenja u kolovozu prošle godine, 31,6 milijuna, a ostvarilo ih je 4,9 milijuna turista, što u postocima znači pet posto više.
Podaci o svim vrstama prijevoza, također, pokazuju porast u odnosu na 2023., a to se posebno odnosi na rast zračnog prometa, koji iznos oko 20 posto, što je Glavina ocijenio bitnim za predsezonu i daleka tržišta, koja ove godine znatno rastu u odnosu na prošlu godinu.
"Neki su se ljetos žalili da je sezona loša, no zapravo imamo gotovo idealne brojke s obzirom na politike i strategije održivosti, u čemu se traži balans između doprinosa turizma gospodarstvu i kvalitete života stanovništva. S novom reformom turizma i većom odgovornošću nacionalne, a sada posebno i lokalne razine vlasti, i s novim pravilnicima koji im daju alate za održivost, nastojimo izbjeći ono što se događalo u nekim konkurentskim zemljama ovog ljeta s prosvjedima protiv prekomjernog turizma", zaključio je Glavina. Svake godine raste broj kreveta
Najavio je kako će novi pravilnici uskoro biti usvojeni, nakon što su već prošli javnu raspravu, a komentirao je i popunjenost smještajnih kapaciteta ovog ljeta, koji su samo za srpanj i kolovoz za hotele bili na razini od oko 87 posto, za kampove od 78 posto, objekte u domaćinstvima od 62 posto, a za nekomercijalni smještaj od oko 20 posto.
"Svake godine raste nam broj kreveta, pa je tako i ove u odnosu na lani oko 25 tisuća kreveta više samo u privatnom smještaju. To nije održivo, jer zapravo imamo hiperinflaciju ponude smještaja, kao i porast pružatelja ugostiteljskih usluga, i to mogu biti neki razlozi za određeno nezadovoljstvo kod dijela turističkih subjekata. Zato Vlada provodi niz mjera da bi se našao balans između trokuta turističke i fiskalne politike, te prostornog planiranja, što je dio i novog Zakon o upravljanju i održavanju zgrada", rekao je ministar.
Vezano uz nekomercijalni, registrirani smještaju kazao je da su to privatne kuće za odmor i slično, za koje se plaćaju paušali, a sada će se porez na kuće preimenovati, stoga će se moći steći i bolja kontrola, ali će te poreze određivati lokalne razine i bit će u određenom rasponu, odnosno neće biti isti za svaku destinaciju, ali o tome će se, dodao je, znati više za nekoliko dana kada će to biti predstavljeno javnosti. (HINA/Vlada)
