Na moru i priobalju svjedočimo nizu protuzakonitih radnji koje se desetljećima odvijaju, primjerice, uzurpiranju plaža, prisvajanju pomorskog dobra, devastaciji prirodnih plaža, divljanju raznim plovilima po moru i ugrožavanju sigurnosti plovidbe, ispuštanju fekalija i drugih nedopuštenih supstanci u more. Jedini portal koji kritički i možemo reći aktivistički, obrađuje navedene teme je Morski.hr. Jurica Gašpar, glavni urednik portala, živio je i radio dvadesetak godina u Zadru i dobar je poznavatelj društvenih zbivanja našeg grada. Povod ovom razgovoru su prijetnje koje su mu nedavno upućene zbog objava o nezakonitim radnjama brodara u Krilu Jasenice. Za naš tjednik govori o pojedinim problemima vezanima za more i morsku obalu, a naročito za zadarski arhipelag.
Novi Zakon o pomorskom dobru još se uhodava
Zahvaljujući vašem portalu i objavama nezakonitih radnji, sve više građana šalje dopise ili videa kako bi ukazali na devastaciju ili uzurpaciju pomorskog dobra u svim oblicima. 2023. godine donesen je novi Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama u kojem ste i vi sudjelovali. Kako se taj Zakon provodi na terenu? Kakav su učinak inspekcije postigle, primjerice ove sezone? Možete li navesti primjere koji su uspješno riješeni i sankcionirani?
Zakon se uhodava. Nemoguće ga je posvuda provoditi u potpunosti, jer Zakon je, istina, donesen, ali nakon njega treba donijeti čitav niz pravilnika i pravnih akata na nacionalnoj i lokalnoj razini. Primjerice, Zakon propisuje pomorske redare, ali lokalna samouprava mora propisati akt i osnovati pomorsko redarstvo, educirati i zaposliti redare. Na tome se radi, a neke općine i gradovi su bili manje lijeni od drugih i to napravili na vrijeme. A ni država se nije proslavila usklađivanjem ostalih zakona s ovim. Možda nije pošteno i pristojno izdvajati tko je bolje radio svoj posao. Morski hr. upozorava na one koji to ne rade i najčešće, kad napišemo o tome tekst ili seriju tekstova, problem se riješi. Osim, ako se, najčešće prema kakvoj ‘rodijačkoj’ osnovi, slučaj zamagli i stavi u ladicu do prve sljedeće prijave. Vrijeme teče, zarada ide, a netko će se već nekad pozabaviti time. Tako to na Jadranu obično funkcionira. Zadarska županija nije izuzetak, nego često, nažalost i negativan primjer.
Kako ocjenjujete Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama? Jesu li u pripremi pravilnici kojima bi se regulirale i otklonile moguće nedorečenosti i nejasnoće takozvanih “rupa u Zakonu”?
Otpočetka sam, kao član Radne skupine, sudjelovao u sukreiranju njegovih dijelova. Neke detalje, poput članka 5. “Pomorsko dobro je izvan pravnog prometa i na njemu se ne može steći pravo vlasništva niti druga stvarna prava po bilo kojoj osnovi”, upravo je bio moj prijedlog kojeg sam izložio baš zbog toga da ne bude nedoumica u pozivanju na kakvo vlasništvo ili služnost dijelova pomorskog dobra otprije, što ne može postojati ako se radi o općem dobru, gdje svi imamo jednaka prava. Za rupe u zakonu, u čijem otkrivanju su Hrvati majstori, još je rano govoriti, no nije rano reći da je na moru kaos koji bi se trebao otkloniti njegovom dosljednom primjenom, što bi trebalo zaživjeti kroz 2025. godinu u potpunosti.
Prijetnje onih koji se hvale kriminalnim radnjama
Nedavno ste objavili na svojem portalu niz članaka o kaznenim dijelima brodara i nezakonito izgrađenoj luci Krila Jasenice. Nakon toga su vam upućene ozbiljne prijetnje. Jesu li nadležne službe reagirale na vašu objavu?
Reagirala je iznimna masa građana i kolega novinara, kao i HND. Nama danima ne prestaju zvoniti telefoni, stizati poruke podrške. Na tome vam svima doista od srca hvala. Kad smo čitali pojedine poruke, naježili bismo se, čak i pustili suzu. Nismo znali da smo ljudima toliko važni, ali to je podvuklo crtu za našu odgovornost za posao kojeg radimo i odlučili smo da ćemo ovo istjerati do kraja! Reakciju smo dobili čak i iz Bruxellesa, te Europske federacije novinara, koji su sami rekli da će ustrajati na tome da institucije u Hrvatskoj odrade svoj posao i pronađu počinitelje. Tko nije reagirao? Nisu se javno oglasili ni Vlada, iako znaju za slučaj, raspravljali su o ovome i na užem kabinetu, na nedavnom putu za Bled, a što je najzanimljivije, do pisanja ovih redaka, niti sama policija, iako smo im poslali službeni upit, a i stranka smo u postupku.
Dobivate li često prijetnje od onih čija nezakonita djela otkrivate u svojim objavama? Kako se vi osobno nosite u takvim situacijama?
Porazno je, što u nedjeljnom Jutarnjem doznajemo da policija ni nakon 8 dana od prijave nije kontaktirala autore prijetnji, kojih je više. Evo jedne usporedbe; prije nekih godinu-dvije dobili smo prijetnju ubojstvom od strane jednog mladića iz Kaštela. Mladi dečko, lovac, imao je lovačku pušku. Ista ta splitska policija u roku od 24 sata upala mu je u kuću, pretresla je, pronašli još nekoliko nedozvoljenih komada oružja i zatvorili su ga. Iste ove institucije tetoše i toleriraju protuzakonite radnje brodara posljednja dva desetljeća. Jedna stvar u cijeloj ovoj priči je dobra; svi umočeni u kriminal boje se javnosti, jer javnost mijenja vlast na izborima, a na nama novinarima je da priču ispričamo maksimalno dosljedno i istinito. Kako se držimo? Meni je to, nažalost postao “just another day in the office”, ali mojim kolegicama i kolegama nije svejedno. Danima smo na sigurnoj lokaciji u strahu za vlastite živote. Pazite, nije vam svejedno kad se protiv vas udruži čitava zločinačka skupina u svrhu počinjenja kaznenog djela. Da, zato su prijavljeni, jer neki su prijetili, drugi podržavali i namjeravali skupiti novac za to, treći su znali, a nisu prijavili policiji. Za ovo se po Kaznenom zakonu odgovara, a policija je dužna obaviti istražne radnje po službenoj dužnosti. Što ćemo dalje u ovom slučaju? Ići do kraja. Ako treba i privatnim tužbama, ali naposljetku ćemo istjerati istinu na čistac.
Ludilo ‘privatnih’ plaža
Građani se učestalije žale na konfliktne situacije u kojima ih s plaža tjeraju pojedinci koji tvrde da su to njihove privatne plaže. Kakva je procedura u takvim slučajevima da bi se počinitelj sankcionirao?
Građani to rade s punim pravom! Ovdje točno vidimo kako ima smisla pisati i educirati. Postupak je prema novom Zakonu o pomorskom dobru i morskim lukama vrlo jednostavan; uzurpaciju pomorskog dobra prijaviti pomorskom redaru grada ili općine na kojoj se uzurpacija događa. Tu je i Lučka kapetanija za pomorske prekršaje. Ne odustati od toga, a ako naiđete na problem, ne ulaziti u sukobe i zvati policiju. Po mogućnosti snimiti sve i poslati nam snimke. Kazne za devastacije su rigorozne i sežu u pojedinim slučajevima i do 130 tisuća eura.
Problem koji je poprilično uzeo maha su ilegalna privezišta za brodove diljem obale. Naime, iako postoje kazne, one su minorne, ‘ilegalci’ ih čak vrlo rado plaćaju i onda bez problema nastavljaju s radom. Kako tome stati na kraj?
Tako da se kazne podignu do enormnih razina, dosljedno i učestalo primjenjuju postojeće zakonske regulative i oduzme ilegalno stečena imovina. Jer u čemu je razlika između Ive Sanadera ili recimo imovine Nikole Pavića iz Tisnog, koji nam je otvoreno u kameru sve priznao, a još nije pred zakonom odgovarao! Ne samo on, nego i brojni drugi poput njega. Dakle graditelj ilegalne marine koji u kameru jasno i glasno kaže: Jesam, sve sam ovo izgradio i reći ću vam koliko to naplaćujem, a ne plaćam porez!
Razina kriminala u Zadru posramila bi i Cosa Nostru?!
Koje najčešće primjedbe, upozorenja i objave građana imate, a tiče se zadarskog arhipelaga?
Samo za Zadar i Zadarsku županiju trebalo bi osnovati poseban istražni organ. Razina kriminala koji se ovdje događa premašuje čak i gabarite Cosa Nostre. Ne znam zapravo gdje bi započeo, pa ću samo nabrojati neke probleme s kojima se građani susreću, od ilegalnih kampova, organizirane gradnje gotovo u moru, legalizacije tih objekata, nakon čega se u moru nasipaju šetnice, pa pomorsko dobro proglašava daleko od nekadašnje obale. Tu su i klasična ispuštanja fekalija, u Zadru o tome vlada zavjet šutnje, a samo smo mi registrirali više slučajeva turista koji su oboljeli od kožnih bolesti, jer su se kupali u moru na zadarskim plažama ili recimo Preku na Ugljanu. Postoje problemi i s ribogojilištima i njihovim zagađenjem mora, pa privezištima… jedan tekst je malo za odgovor.
Kako se ljeti regulira sigurnost plovidbe kad je na Jadranu iznimno velik broj plovila?
Otprilike kako se regulira i raspored graha kojeg iz pune šake bacite na stol. Slučajnošću. Nešto padne na stol, nešto na pod, nešto se sudari, a većina zauzme svoju poziciju i nikome ništa.
Crni tankovi su zakonski regulirani, no problem predstavlja primjena zakonske regulative u praksi, a ponajviše se to tiče nedostatka infrastrukture. Imate li saznanja kakvo je stanje na terenu i ima li pomaka u provedbi tog Zakona?
Tu je stanje također katastrofalno. Mi bismo željeli milijune turista, no, osim njihovog novca, dobivamo i njihov biološki otpad. Svega je nekoliko luka u Hrvatskoj koje imaju prihvat ovakvih tankova. Pomaka će biti ako se vlast pritisne da manje priča o sebi i Zagrebu, a više se posveti polovini teritorija države od koje zapravo najviše i zarađuje.
Masovni turizam devastira obalu
U kojoj mjeri masovni turizam devastira obalu?
Masovni turizam je mnogima koji se njime bezobzirno bave donio bogatstvo, no većini domaćih stanovnika nemir, gužvu, strah, previsoke cijene za život, prazne gradove izvan sezone, odnosno protjerivanje domaćeg stanovništva u zaleđa ili iseljavanje u druge gradove na kontinentu ili pak bijeg iz Hrvatske. Evo, neki dan sam bio u Zadru navečer i naišao na jednu jedinu osobu koju poznajem. A 20 godina života sam ostavio u tom gradu. Čak su i zabavljači na ulici bili stranci! Zato se veselim Badnjaku u Zadru, kad će “naši” izmiliti na ulice s pismom i osmjesima na licu. Što se flore i faune tiče, ona će se oporaviti, ako joj dopustimo. Imamo još ponešto netaknute prirode. Očuvajmo je rigoroznim zakonima, a ne da nam se stranci i domaći kriminalci rugaju u vlastitoj zemlji. Zauzmimo stav o tome. I za kraj poruka građanima: Nemojte šutjeti i budite ustrajni u obrani svojih i prava svoje zemlje. Jer Domovina se brani i u miru!
