Strašna tragedija u zagrebačkoj Osnovnoj školi Prečko, u kojoj je 19-godišnjak nožem napao djecu i učiteljicu, a jedno dijete ubio, još jednom je skrenula pozornost na problem mentalnog zdravlja mladih. Počinitelj je, naime, bio mladić s mentalnim poteškoćama od kojih se i ranije liječio. Prema tvrdnjama njegove majke, psihološku pomoć trebao je dobiti i to jutro kada se dogodila tragedija.
O tome kako se mladi nose s mentalnim poremećajima, koliko su educirani o temama psihičkog zdravlja te kako prepoznati znakove da netko ima problema s mentalnim zdravljem, razgovarali smo sa Stelom Klepac Erstić, voditeljicom Službe za mentalno zdravlje i prevenciju ovisnosti koja djeluje pri zadarskom Zavodu za javno zdravstvo.
Prioritetni javnozdravstveni problem
Koji su najčešći mentalni problemi s kojima se mladi u Hrvatskoj suočavaju?
Mentalni poremećaji su relativno česti, često počinju u mlađoj odrasloj dobi, mogu biti kroničnog tijeka, smanjuju kvalitetu života i znatno opterećuju zdravstvene resurse. Zbog važnosti i veličine problema, mentalni poremećaji u Hrvatskoj, kao i globalno, predstavljaju jedan od prioritetnih javnozdravstvenih izazova. Prema procjenama, u Hrvatskoj oko 20% djece školske dobi ima razvijene probleme vezane uz mentalno zdravlje, a oko 50% te djece ne bude prepoznato na vrijeme. Također, 50% svih mentalnih poremećaja javlja se prije četrnaeste godine života, a čak 75% prije punoljetnosti, odnosno još u školskoj dobi. Korisnici našeg Savjetovališta za mentalno zdravlje najčešće su djeca i mladi s rizičnim oblicima ponašanja, eksperimentatori s drogama, djeca i mladi s poteškoćama u učenju, ponašanju i/ili emocionalnim problemima te njihove obitelji.
Koji su najčešći znakovi da mladi imaju problema s mentalnim zdravljem?
Najčešći pokazatelji problema mentalnog zdravlja su promjene u ponašanju, poput poteškoća u svakodnevnom funkcioniranju u obitelji, školi ili s vršnjacima, poteškoća sa spavanjem, slabijeg školskog uspjeha, osamljivanja i gubitka interesa za ranije aktivnosti. Mladi često nisu svjesni uzroka svojih problema te traže pomoć zbog tjelesnih simptoma poput glavobolja, bolova u trbuhu, pritiska u prsima, lupanja srca, napada panike, problema s prehranom, samoozljeđivanja, vršnjačkog nasilja ili konzumacije psihoaktivnih tvari (najčešće alkohola, duhana i marihuane). Pravovremena reakcija na ozbiljne znakove stresa, tjeskobe ili depresije ključna je za sprječavanje daljnjih problema.
Važnost edukacije
Jesu li mladi u Hrvatskoj dovoljno educirani o važnosti mentalnog zdravlja?
Danas se sigurno više govori o važnosti mentalnog zdravlja mladih nego ranijih godina iako još uvijek nedovoljno. Od najranije dobi trebalo bi djecu učiti kako prepoznati i izraziti svoje emocije na zdrav način, učiti ih empatiji, razumijevanju i podršci svojim bližnjima, čime doprinose zdravijoj i sigurnijoj sredini u kojoj odrastaju.
Koje su ključne preporuke za prevenciju mentalnih problema kod mladih?
Neophodno je prihvatiti djecu i njihove osjećaje onakvima kakvi jesu, poticati ih i podržavati u svakodnevnim aktivnostima, razvijati socijalne vještine. Djeca uče promatrajući okolinu, pa im zato treba pružiti pozitivan primjer kako bi i sami mogli razvijati pozitivne stavove o sebi i životu. Društvo kao cjelina mora provoditi brojne aktivnosti usmjerene na prevenciju i rano otkrivanje mentalnih poteškoća, a posebno one usmjerene na adolescente i mlade. Neophodno je podizanje kompetencija u radu s mladima, rad na prevenciji ovisnosti te psihoedukaciji i modifikaciji ponašanja, kao i na ranom prepoznavanje simptoma drugih mentalnih poremećaja – anksioznih poremećaja, depresije, psihoze. Jedna od važnih aktivnosti promicanja mentalnoga zdravlja je smanjenje stigme, mitova i zabluda povezanih s mentalnim poremećajima ili općenito problemima mentalnoga što može imati pozitivan utjecaj na spremnost osoba narušenoga mentalnog zdravlja da potraže stručnu pomoć i liječenje. Otvoren razgovor, razumijevanje i podrška važnih odraslih u koje osoba ima povjerenje mogu pomoći da se osoba osjeća sigurnije i smirenije.
Mladi traže pomoć, ali i dalje postoji stigma
Koliko su mladi u Hrvatskoj otvoreni za traženje stručne pomoći, i što ih u tome najčešće koči?
Danas su mladi sve otvoreniji po pitanju važnosti mentalnog zdravlja, međutim unatoč tome, u Hrvatskom društvu i dalje postoji stigma kada se govori o traženju stručne pomoći. Osim stigmatizacije problema mentalnog zdravlja, neke od “kočnica” mogu biti roditelji, odnosno pritisak obitelji koja iz različitih razloga nema kapaciteta prepoznati i razumjeti potrebu za stručnom pomoći adolescenta ili mlade osobe. Još jedan od razloga je svakako i financijski aspekt, s obzirom na to da je mlađa populacija često nezaposlena, ovisna o financijama u kućanstvu ili nema dovoljno financijskih sredstava koje je potrebno izdvojiti za usluge savjetovanja ili psihoterapije u privatnom sektoru. S druge strane, besplatna savjetovališta su često prebukirana ili podkapacitirana te kao takva ne mogu pružiti podršku osobi u obimu u kojoj joj je u tom trenutku potrebno.
Kako roditelji i školski sustav mogu pomoći u ranom prepoznavanju problema mentalnog zdravlja?
Danas su djeca izložena sve većim izazovima odrastanja, a roditelji se sve teže snalaze u odgoju svoje djece. Najvažnija je prevencija kako bi se smanjio rizik od pojave mentalnih poteškoća. Prevencija uključuje edukaciju djece, roditelja i djelatnika obrazovnog sustava od najranije dobi, kao i stvaranje zdravih odnosa unutar obitelji i škole. Neophodno je poboljšati kompetencije svih dionika odgojno obrazovnog sustava za prepoznavanje rizika za razvoj problema mentalnog zdravlja, rano uočavanje znakova narušenog mentalnog zdravlja i rad s djecom s povećanim rizikom za razvoj problema mentalnog zdravlja kao i onima s već narušenim mentalnim zdravljem. Psihologinje naše Službe na području županije provode Edukativni program PoMoZi Da, prvi standardizirani program mentalno-zdravstvenog opismenjavanja učitelja i nastavnika na nacionalnoj razini. Razvijen je u sklopu projekta Živjeti zdravo Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo te pruža skup osnovnih znanja i vještina koji odgojno-obrazovnim djelatnicima u njihovom svakodnevnom radu mogu olakšati prepoznavanje problema mentalnoga zdravlja učenika, ali i olakšati pristupanje i pružanje potrebne podrške učeniku s problemom te poticanje na traženje stručne pomoći. Na taj način ulaže se u stvaranje podržavajuće školske okoline u kojoj su odrasli važan dio očuvanja i zaštite mentalnog zdravlja učenika i učenica. Trodnevnom edukacijom napredne razine polaznici su postali dio mreže educiranih 3P mentora u školama (3P označava korake pružanja psihološke prve pomoći djeci i mladima tijekom neposrednog razgovora: tri osnovna koraka koji počinju slovom P – pristupi, podrži i potakni).
Utjecaj društvenih mreža
Kakav utjecaj društvene mreže imaju na mentalno zdravlje mladih?
Društvene mreže same po sebi ne moraju nužno predstavljati problem. Postoji veliki broj mladih odgovornih korisnika mreža koji ih upotrebljavaju kao alat za komunikaciju, zabavu, istraživanje informiranje i sl. Međutim, problem može nastati ukoliko se društvene mreže koriste nekritično, prekomjerno i bez odgovarajuće kontrole. Naime, istraživanja pokazuju da prekomjerna upotreba društvenih mreža može dovesti do niza negativnih posljedica na mentalno zdravlje osoba, posebice mladih. Tako se primjerice radi uspoređivanja sa “savršenim životima” drugih mogu pojaviti osjećaji neadekvatnosti, niskog samopouzdanja, nezadovoljstva ili osjećaja manje vrijednosti. Nadalje, može doći do osjećaja anksioznosti ili nelagode koji proizlazi iz straha da osoba propušta nešto zanimljivo dok nije prisutna na društvenim mrežama. Negativne posljedice može prouzročiti i nasilje na internetu te ovisnost o korištenju društvenih mreža. Najzastupljeniji problemi mentalnog zdravlja povezani s neadekvatnom upotrebom društvenih mreža su depresija i anksioznost, asocijacija, manjak samopouzdanja, razvijanje ovisnosti, poremećaj sna te narušavanje odnosa sa bliskim osobama.
Kako su pandemija i razni socioekonomski pritisci utjecali na mentalno zdravlje mladih u Hrvatskoj?
Što se tiče učinaka pandemije na mentalno zdravlje osoba, kako na razini države, tako i u Zadarskoj županiji, provedena su mnoga istraživanja koja navode kako strah od zaraze sebe i svojih bližnjih, posljedice mjera socijalne distanciranosti i ekonomske posljedice pandemije mogu imati jak učinak na mentalno zdravlje. Najčešći problemi mentalnoga zdravlja koji su u porastu od početka pandemije su anksioznost, depresija, simptomi posttraumatskoga stresa i zlouporaba psihoaktivnih tvari.
Država treba više ulagati u mentalno zdravlje djece
Postoji li dovoljan broj dostupnih stručnjaka za mentalno zdravlje mladih u Hrvatskoj?
U Hrvatskoj postoji određeni broj stručnjaka za mentalno zdravlje mladih, međutim u posljednjih nekoliko godina značajno se povećao broj adolescenata i mladih kojima je potrebna stručna pomoć. Obzirom da dio postojećih stručnjaka specijaliziranih za rad s mladima radi u privatnom sektoru, mladima su često mogućnosti ograničene kada govorimo o dostupnosti besplatnih usluga iz okvira mentalnog zdravlja. Organizacije koje pružaju besplatne usluge iz domene mentalnog zdravlja često su ograničenih kapaciteta, u mnogim slučajevima preopterećene, zbog čega se na usluge čeka duži vremenski period. Uz navedeno, takve su organizacije uglavnom usmjerene na urbane sredine, što dodatno otežava pristup osobama koje žive u udaljenim mjestima. Stoga je važno ojačati kapacitete takvih organizacija te razvijati lako dostupne usluge primjerene mladima i njihovim potrebama.
Koje korake bi država i institucije trebale poduzeti kako bi poboljšale pristup i kvalitetu usluga mentalnog zdravlja za mlade?
Klinički pokazatelji i znanstvena istraživanja ukazuju na rastuće potrebe za brzo dostupnom podrškom mentalnom zdravlju djeci i mladima s tendencijom porasta psihičkih poremećaja i suicidalnosti među adolescentima i mladima posljednjih godina. S obzirom na to da većina psihičkih poremećaja započinje u djetinjstvu i adolescenciji, napori usmjereni na njihovu prevenciju i pravovremeno liječenje u djetinjstvu povezani su s boljim mentalnim zdravljem pojedinaca u odrasloj dobi, što upućuje na jasnu potrebu za organiziranjem sustava preventivnih programa, ranog prepoznavanja i rane intervencije. Svjetska zdravstvena organizacija ističe važnost većeg ulaganja u mentalno zdravlje, odnosno programe zaštite i unaprjeđenja mentalnog zdravlja mladih. Služba za mentalno zdravlje i prevenciju ovisnosti Zavoda za javno zdravstvo Zadar, u okviru svoje Zakonom utvrđene djelatnosti na području Zadarske županije, provodi univerzalnu, selektivnu i indiciranu prevenciju svih oblika ovisnosti, a provodi i niz mjera usmjerenih na zaštitu i očuvanje mentalnog zdravlja. Od 2010. godine u sklopu Službe djeluje Savjetovalište za mentalno zdravlje koje je pokrenuto s ciljem zaštite i promicanja mentalnog zdravlja te prevencije ovisnosti. Osim u gradu Zadru, savjetovališta djeluju u gradovima Gračacu, Benkovcu, Pagu, Biogradu na moru i Obrovcu kako bi se omogućila veća dostupnost skrbi za mentalno zdravlje i izvanbolničko liječenje ovisnosti za korisnike iz većeg dijela županije, s naglaskom na udaljene dijelove županije opterećene niskim socioekonomskim statusom stanovnika i nizom ostalih psihosocijalnih problema. U nizu preventivnih aktivnosti koje naša Služba provodi, istaknula bih Trening životnih vještina, program univerzalne prevencije rizičnih ponašanja (pušenja, alkohola i zlouporabe droga) namijenjen učenicima osnovnih škola, koji za cilj ima smanjenje učestalosti i intenziteta konzumiranja sredstava ovisnosti, kao i odgodu prvog konzumiranja. Za razliku od tradicionalnih programa prevencije, koji se temelje na pružanju informacija, “TŽV” se temelji na razvoju osobina i uvježbavanju vještina koje su se u dosadašnjim istraživanjima pokazale važnim u sprječavanju razvoja ovisničkog ponašanja. Program je u cijelosti preuzet od Nastavnog Zavoda za javno zdravstvo Primorsko – goranske županije, a autor mu je dr. Gilbert J. Botvin. Program Trening životnih vještina se u Zadarskoj županiji kontinuirano provodio od 2010. do 2017. godine u sklopu Plana za zdravlje stanovnika Zadarske županije, nakon čega je uslijedila dvogodišnja stanka. Do sad je projektom obuhvaćeno sedam generacija djece 6. i 7. razreda, jedna generacija učenika 5. i 6. razreda te jedna generacija učenika 3. i 4. razreda osnovnih škola, odnosno oko 28 000 učenika Zadarske županije. U šk. godini 2024/2025. program se provodi među učenicima 3., 4., 5. i 6. razreda osnovnih škola. U program se ove godine uključilo svih 37 osnovnih škola Zadarske županije, odnosno 5.584 učenika te 361 voditelj. Nositelj programa je Zavod za javno zdravstvo Zadar – Služba za mentalno zdravlje i prevenciju ovisnosti, a program su omogućili Zadarska županija i Grad Zadar.
