Dobri izborni rezultati krajnje desnice na izborima za Europski parlament u nedjelju potaknuli su francuskog predsjednika Emmanuela Macrona da raspiše prijevremene parlamentarne izbore, što je povećalo neizvjesnost o budućem političkom smjeru Europe.
Iako će centrističke, liberalne i socijalističke stranke zadržati većinu u parlamentu od 720 mjesta, izbori su zadali udarac vođama Francuske i Njemačke, što je nametnulo pitanje o tome kako dvije bitne članice Europske unije mogu voditi politiku u bloku.
Macron je raspisao parlamentarne izbore, pri čemu će se prvi krug održati 30. lipnja, što se smatra riskantnim pokušajem da ponovo uspostavi svoj autoritet.
Njemački kancelar Olaf Scholz je poput Macrona također proživio tešku noć jer su njegovi socijaldemokrati ostvarili svoj najgori rezultat ikada, a porazili su ih etablirani konzervativci i krajnje desna Alternativa za Njemačku (AfD).
Talijanska premijerka Giorgia Meloni je ojačala svoj položaj nakon što je njena konzervativna stranka Braća Italije osvojila najviše glasova.
Skretanje udesno Europskog parlamenta će možda otežati izglasavanje novih zakona potrebnih za odgovaranje na sigurnosne izazove, učinke klimatskih promjena ili industrijsku konkurenciju iz Kine ili Sjedinjenih Američkih Država.
Međutim, utjecaj euroskeptičnih nacionalističkih stranaka će ovisiti o njihovoj sposobnosti da prevladaju vlastite razlike i međusobno surađuju. Trenutno su podijeljeni u dvije različite skupine, a neke su stranke i zastupnici izvan tih grupacija.
Dobre vijesti za EPP
Europska pučka stranka (EPP) desnog centra bit će najveća politička obitelj u novom sazivu nakon što je osvojila 184 mjesta, odnosno osam mandata više nego u prethodnom sazivu.
Građanska koalicija poljskog premijera Donalda Tuska, koja je dio EPP-a, osvojila je najviše glasova u Poljskoj. Španjolska Narodna stranka (PP) desnog centra, također članica EPP-a, pobijedila je na europskim izborima ostvarivši bolji rezultat od socijalističke stranke premijera Pedra Sancheza.
Takvi rezultati predstavljaju dobre vijesti za članicu EPP-a Ursulu von der Leyen koja se kandidirala za drugi petogodišnji mandat na čelu Europske komisije, najmoćnije izvršne grane Unije.
Von der Leyen se ubrzo ponudila kao štit od ekstremnih stranaka.
"Nikakva većina se ne može formirati bez EPP-a ... Izgradit ćemo bastion protiv ekstrema s ljevice i desnice", rekla je pristašama u stožeru EPP-a tijekom izborne noći u Bruxellesu.
"No, također je istina da su ekstremi na ljevici i desnici dobili podršku i zato ovaj rezultat dolazi uz veliku odgovornost za stranke u centru", dodala je kasnije.
Von der Leyen će možda i dalje trebati podršku nekih desnih nacionalista, poput Melonine Braće Italije, kako bi osigurala parlamentarnu većinu, što bi Meloni i njenim saveznicima u Europskim konzervativcima i reformistima (ECR) dalo više utjecaja, ali bi moglo uznemiriti druge potencijalne saveznike.
Zabrinutost birača
Socijalisti i demokrati (S&D) lijevog centra ostali su druga najveća politička grupacija s osvojenih 139 mjesta, koliko su imali i na kraju prošlog saziva.
Politički promatrači skretanje udesno pripisuju porastu troškova života, zabrinutost za migracije i troškove zelene tranzicije te rat u Ukrajini, što su iskoristile nacionalističke i populističke stranke.
"Mislim da je mnogo ljudi smatralo da Europa ne radi stvari s ljudima, već iznad ljudi", rekao je glavni kandidat zelenih Bas Eickhout u intervjuu za Reuters, na pitanje o uzrocima dobrih rezultata krajnje desnice.
"Mislim da moramo smisliti uvjerljiv odgovor inače ćemo se samo pomaknuti još više udesno", kazao je, nakon što se broj osvojenih mandata liberala i zelenih smanjio.
Euroskeptične nacionalističke skupine ECR te Identitet i demokracija (ID) kao i desničarski zastupnici iz AfD-a koji zasad ne pripadaju nijednoj političkoj grupaciji, zajedno imaju 146 mjesta, što predstavlja povećanje od 19 mandata.
Proeuropske stranke desnog i lijevog centra, liberali i zeleni zadržali su većinu s 455 mjesta, no ona je manja u usporedbi s 488 mjesta od ukupno 705 u prošlom sazivu.
Europske zelene stranke su posebno pretrpjele velike gubitke te su sa 71 pale na 52 mandata.
Europski parlament suodlučuje s međuvladinim Europskim vijećem o zakonima za blok od 27 država članica i 450 milijuna ljudi.
ECR je osvojio 73 mandata, odnosno četiri više nego u prethodnom sazivu, a krajnje desni ID devet mjesta više ili ukupno 58.
Broj nezavisnih zastupnika, koji mogu odlučiti hoće li se pridružiti drugim skupinama, uključujući euroskeptike, popeo se s 33 na 98.
Prema prebrojenim glasovima, u Austriji pobjeđuje krajnje desna Slobodarska stranka no uz manju razliku nego što je ranije bilo prognozirano, objavila je nacionalna televizija ORF.
Predviđanja na temelju većine prebrojenih glasova u Nizozemskoj potvrdila su izlazne ankete prema kojima je savez laburista i zelene ljevice osvojio osam mjesta, a protuimigrantska stranka Geerta Wildersa šest mandata. (Hina)
