Kad pomislimo na ljeto, prizori su poetski: šljunak pod nogama, sol u kosi, suptilni mirisi mora i kreme za sunčanje. Dani su dugi, večeri tople, a tijelo i duh prirodno usporavaju, traže predah od užurbane svakodnevice. To je vrijeme kada djeca vrište od sreće skačući u more, kad se grad nagomila turistima, a svaki je dan prilika za stvaranje novih, nezaboravnih uspomena.
Druga strana ljeta
No dok ljeto nosi prizvuk bezbrižnosti, ono ima i svoju drugu, manje simpatičnu stranu. Ta strana ne nalazi se na razglednicama ni u turističkim brošurama. To su vrućine koje ne opraštaju nepažnju, dehidracija koja vreba svakodnevno, te iscrpljenost i sunčanica koje ne biraju godine, niti fizičku spremu. Ljeto zna biti i iznimno zahtjevno, osobito za djecu, starije osobe i kronične bolesnike. Premda ga volimo, važno je ne izgubiti iz vida odgovornost prema vlastitom tijelu, ali ni brigu za svoje bližnje. Dakako, uživanje u ljetu ne mora značiti probleme. Dapače, uz nekoliko promišljenih navika, možemo sačuvati sve ono što volimo, ali bez opasnosti koje često u tišini vrebaju. Ovo nije poziv na odricanje, nego na svjesno uživanje, jer odgovorno ljeto može biti jednako lijepo (ako ne i ljepše).
Oprezno s kožom
Svi volimo brončani ten koji nas svakim pogledom u ogledalo podsjeća na nezaboravni vikend na moru, ali koža, naš najveći organ, pamti sve. Svaki sat proveden pod jakim suncem, osobito bez zaštite, ostavlja trag. Kratkoročno to može značiti crvenilo, peckanje i perutanje, a dugoročno, prerano starenje kože, oštećenja stanica pa i povečani rizik od zloćudnih promjena. Sunčanje bez opreza nije dokaz hrabrosti ni slobode, nego običan izraz neodgovornosti prema sebi. Dermatolozi upozoravaju: i deset minuta nezaštićenog izlaganja jakom suncu može biti dovoljno da se pokrene štetan proces u koži. A koliko nas je već zaboravilo kremu nanijeti prije izlaska iz kuće, uvjereni da nam ne treba jer ćemo samo na brzinu do plaže? Još je opasnije kada se toplinski udar prikrade neprimijećen. Rijetko tko planira pregorjeti od sunca ili dehidrirati. To se dogodi usputno, na primjer, dok čekamo u redu za sladoled, dok sjedimo na terasi bez hlada, dok šetamo po Karmi misleći da lagani vjetar znači i manju opasnost. Ali tijelo pamti. I kad se pregrije, reagira, nekad samo laganom mučninom i umorom, a ponekad i slučajem hitne medicinske intervencije.
Ljudi umiru od pretjeranih vrućina
Premda ne namjeravamo širiti paniku, dužni smo pozvati na odgovornost. Naime, premda smo tek na polovici ljeta, podaci iz više europskih zdravstvenih izvora pokazuju da je uobičajeno toplo razdoblje - od kraja svibnja do sredine srpnja 2025. već povezano s oko 2 300 smrtnih slučajeva diljem Europe. Samo u Španjolskoj, više od 1 180 osoba preminulo je od posljedica ekstremnih vrućina. Ove brojke prenosi Europska agencija za okoliš (EEA) u suradnji s nacionalnim zdravstvenim institutima, potvrđujući da je toplina postala ozbiljna prijetnja današnjice; tiha, skrivena iza “ljetnih radosti”, ali iznimno opasna, osobito za starije osobe, djecu i kronične bolesnike. Prvi značajniji toplinski val zahvatio je Hrvatsku početkom srpnja, što je rezultiralo porastom broja medicinskih intervencija: hitne službe izvješćuju o porastu od 10–15 % dolazaka pacijenata s simptomima poput toplinske iscrpljenosti, dehidracije, vrtoglavice i srčano-žilnih tegoba, ponajprije kod osoba starije životne dobi. Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ) dotakao se ove problematike u vidu preporuka građanima.
- Toplinski udar je iznenadni kolaps organizma, a nastaje zbog, često naglog, prekomjernog povišenja tjelesne temperature i nemogućnosti organizma da se hladi znojenjem i temperaturu održi u normalnim granicama radi ekstremno visoke vanjske temperature odnosno vremenske pojave toplinskog vala. U zadnjem se desetljeću uočava trend porasta temperature u ljetnom razdoblju što utječe na zdravstveno stanje sveukupnog stanovništva. Pravovremene mjere mogu smanjiti broj oboljelih i umrlih od vrućina, što znači da treba biti spreman ublažiti moguće negativne posljedice po zdravlje i trenutno djelovati, ističu stručnjaci iz HZJZ-a.
Hidratacija i lagana hrana
- Pijte dovoljno tekućine - negaziranu vodu, niskokalorične napitke bez kofeina i šećera i to redovito, bez da čekate da se javi žeđ. Povećano znojenje može uzrokovati dehidraciju, što povećava rizik od tromboze, moždanog udara i infarkta. Jedite češće male obroke temeljene na sezonskom voću i povrću; izbjegavajte bogate i teške obroke jer opterećuju probavu. Izbjegavajte boravak na direktnom suncu u razdoblju od 10-17 sati, poglavito djeca, trudnice, starije osobe, srčani bolesnici i bolesnici s kroničnim bolestima (mentalne bolesti, dijabetes i dr.). Osobe koje rade vani (npr. građevinski radnici) se trebaju češće odmoriti, skloniti u hlad i popiti 1 i 1/2 čašu vode svakih 30 minuta. Tuširajte se ili kupajte u mlakoj vodi. Druga mogućnost je zamotati se u hladne mokre ručnike ili se rashladiti mokrom spužvom, kupkom za noge i sl. Djeci možete mokre ručnike stavljati na noge i ruke, kazali su. Dotakli su se i vječnog pitanja - kako se obući?
- Nosite laganu široku svijetlu odjeću od prirodnih materijala. Ako idete izvan doma stavite šešir širokog oboda ili kapu i sunčane naočale, a korisna su zaštita od direktnog sunca i kišobrani i lepeza za rashlađivanje zraka. Koristite laganu posteljinu, po mogućnosti bez jastuka kako bi izbjegli akumulaciju topline od tijela.
Toplinski valovi povećavaju rizik za zdravlje
Iz Državnog hidrometeorološkog zavoda također apeliraju na oprez.
- Zbog toplinskih valova svijet već sada osjeća štetne učinke a oni će se vjerojatno i povećati. U Europi je zabilježen porast smrtnosti povezan s velikim vrućinama, a procjene ukazuju na vjerojatnost povećanja zdravstvenih rizika zbog toplinskih valova koji uzrokuju ozbiljne zdravstvene i socijalne posljedice. Mjere predostrožnosti potrebno je poduzeti i unutar svoga doma; nastojte rashladiti prostor u kojem živite. Mjerite sobnu temperaturu između 8 i 10 sati, u 13 sati i noću nakon 22 sata. Idealno bi bilo sobnu temperaturu držati ispod 32 °C danju i ispod 24 °C noću. To je posebno važno za djecu ili ako ste osoba starija od 60 godina te ako imate kronične zdravstvene probleme. Važno je koristiti hladniji noćni zrak da rashladite svoj dom. Otvorite sve prozore ili rolete tijekom noći i ranih jutarnjih sati kada je vanjska temperatura niža (ako je to moguće). Poduzmite korake da smanjite količinu vrućeg zraka unutar stana ili kuće. Danju zatvorite prozore i rolete (ako ih imate), naročito one koji su okrenuti prema suncu. Ugasite sva umjetna svjetla i što je više moguće električnih uređaja te stavite zaslone, draperije, tende na prozore koji dobivaju jutarnje ili popodnevno sunce. Kada uključite uređaj za rashlađivanje (air-conditioning) zatvorite vrata i prozore kako ne bi trošili više energije nego što je potrebno. Električni ventilatori mogu pružiti olakšanje i osvježenje, ali ako je temperatura iznad 35 °C neće spriječiti bolesti vezane uz velike vrućine. Posjetite obitelj, prijatelje i susjede koji većinu vremena provode sami. Osjetljive osobe mogle bi zatrebati pomoć tijekom vrućih dana. Također razgovarajte o toplinskom udaru s članovima obitelji jer s obzirom na svoje zdravstveno stanje i aktivnosti svaki član obitelji treba znati koje mjere zaštite mora poduzeti, savjet je DHMZ-a.
Ljeto traži dozu mudrosti
Ljeto nas, više nego ijedno drugo godišnje doba, mami da se prepustimo i opustimo, bez kočnica, bez rasporeda, bez opreza. I to je u redu. Odmor, radost i opuštanje neprocjenjivi su darovi ljeta koje svi želimo upiti što dublje. No upravo zato što nas lako zavede svojom toplom i vedrom pojavom, ljeto traži i dozu mudrosti. Odgovornost naime ne mora biti neprijatelj uživanja. Naprotiv, ona je naša najbolja saveznica. Brinuti o sebi i drugima, piti vodu, potražiti hlad, nanijeti kremu prije nego što zakoračimo u dan, sve su to sitnice koje čine razliku između sjećanja na bezbrižno ljeto i onih koja bismo najradije zaboravili. Složit ćete se, najljepša ljeta nisu ona u kojima smo izgorjeli, već ona u kojima smo se na vrijeme sačuvali. Uživajte, ali pametno. Tijelo će Vam biti zahvalno.
