Nedavno smo prenijeli kako je Hrvatska narodna banka objavila statistiku razmjene turističkih usluga za 2023. godinu. Prihodi od stranih turista dosegnuli su nikad većih 14,6 milijardi eura, što je za 11,4 posto više nego u 2022. Kako smo noćenja turista imali cca slićno 2019. a koju smo prihodima enormno (30%) nadmašili jasno je da su prihodi rezultat rasta cijena i inflacije. No, s time smo se od nekih gostiju dobrano naplatili dok smo neke - potjerali, odnosno natjerali da traže isplativije opcije. Enormni primjer je bijeg preko stoljeća najvjernijih nam gostiju pa i začetnika ovdašnjeg turizma - Čeha, kojih smo imali gotovo 30% manje, uz drastičan pad turističkih prihoda od njih.
Od koga ubiremo sve više i više
Hrvatska narodna banka upravo je osim generalnih podataka donijela i detalje - Razmjena usluga s inozemstvom, a unutar toga posebnom tabelom navodi prihode od putovanja (turizam) po zemljama, unutar tih prethodno spomenutih 14,6 milijardi eura.
Naši najbrojniji turistički gosti ujedno i najznačajniji i “najdohodovniji” su Nijemci: lani su nam ostavili 3,72 milijarde eura, a što je uvećanje u odnosu na 2022. od 200 milijuna eura, odnosno prema 2019. čak 1,4 milijarde eura više?! Sljedeći najdohodovniji nam gosti su Austrijanci od kojih smo lani naplatili 1,64 milijarde eura ili oko 170 milijuna više nego 2022. i 650 milijuna eura više nego 2019. Prema prihodima su nam treći Britanci ili gosti iz Ujedinjenog Kraljevstva, makar su debelo iza prema broju dolazaka i noćenja, što će reći da su nam po prosječnoj potrošnji na vrhu. Oni su lani “skrivili” 1,3 milijarde naših prihoda od turizma što je u odnosu na turistički rekordnu 2029. gotovo duplo više. Slijede inače u samim fizičkim brojkama drugi nam gosti, ovdje novčano gledano četvrti a to su susjedi Slovenci s 1,24 milijarde potrošene kod nas ili preko 500 milijuna eura više nego 2019. Peti prema prihodima od njih su nam Talijani s 1,17 milijardi eura što je spram 2019. 175 milijuna više. Do tu, odnosno ovih prvih pet zemalja, je sve u redu. Prevedeno - mi dižemo cijene a oni sve više plaćaju.
Koje smo goste otjerali cijenama
Nakon prvih pet zemalja koje nam u turizmu donose najviše novaca imamo šarenilo, ali s dominantom onih koji nam bježe i troše manje. Predvode ih gosti iz susjedne Bosne i Hercegovine od kojih smo lani službeno “ubrali” 329,5 milijuna ili gotovo pola od preko 600 milijuna eura ubranih godinu prije, štoviše i 20 milijuna manje nego famozne 2019. Dakle lani su došli “opekli se” i potom ostali doma ili krenuli negdje drugdje, gdje si to mogu priuštiti. Isto, makar ne tako izraženo je i s gostima iz Švicarske koji su lani doprinjeli 375 milijuna ili 40-tak manje nego godinu prije pa i 20-tak manje nego 2019. I Poljaci koji su nam bili udarna snaga rasta kroz niz godina su lani s 436,7 milijuna potrošili 60 manje nego godinu prije makar puno više nego 2019. Česi su nam pali u potrošnji za četvrtinu s 447 na 331 milijun eura. Mađari su sad na 353,5 ili 25 milijuna manje nego lani. Drastičan je pad i iz Slovačke, a pad je i iz Srbije.
Zbirno rečeno, gubimo zbog cijena goste iz niza zemalja kojima smo tradicionalno najčešće i automobilima lako dostupno i udomaćeno odredište. Naime ljudima iz BiH, Česima, Slovacima, Mađarima i Poljacima bili smo gotovo oduvijek prvi izbor, a sada ih gubimo.
Pitanje je može li to biti dalekosežan proces koji će onda mijenjati i sudbinu pa i strukturu ovdašnjeg turizma. Ovdje je spomenuti Švicarce kao iznimku, jer ljudi gotovo najvećeg prosječnog standarda u Europi vjerojatno nisu bježali od nas jer to ne mogu platiti nego jer neće.
Ima li kompenzacije i utjehe
Imamo ipak i dalje niz zemalja, ne toliko bitnih koliko prvih pet, koje nešto pa do jako puno uvećavaju novce koje nam u turizmu ostavljaju. Nizozemci su lani potrošili 70-tak milijuna više, pa i više nego 2019. kod nas. I Francuzi su ostavili dodane novce, učinili su to i Šveđani, Belgijanci, Irci, Norvežani, Danci, Španjolci,.. Imamo par “ekstrema” pa su posebno značajno svoj doprinos ovdašnjem turizmu podigli Amerikanci gotovo za duplo (sa 350 na 635 milijuna eura) pa su nam sad makar ne bog zna koliko prisutni u masi gostiju kada su novci u pitanju šesti najbitniji gosti na svijetu! I Australci su nam među “drastičnijim” odnosno s uduplanjem prihoda (s 80-tak na 170) kao i Kanađani (s 90-tak na gotovo 200 mil.) No njih nema toliko da bi nam “zakrpali” odlazak onih prije spomenutih.
Hoće li promjene izmijeniti strukturu i srušiti privatni smještaj
Jedna stvar je jako bitna, s obzirom da u Hrvatskoj kao nigdje u turističkom svijetu dominiraju apartmani i sobe za najam, makar to neki zvali obiteljski smještaj. Većina ovih gostiju koji nam bitno uvećavaju prihode, posebno dalekih i prekomorskih, ne odsjedaju u privatnim apartmanima. Također najveći ih dio ne dolazi “spontano” ili samoorganizirano, već organizirano. Te se postavlja pitanje hoće li bijeg Čeha, Mađara, Slovaka, Poljaka, Bosanaca,.. negdje drugdje dovesti do sasvim nove situacije kada se radi o popunjenosti ovdašnjih kapaciteta, odnosno do pada popularnosti “apartmanije”?! Istina je da je inflacija harala cijelom Europom pa i izvan nje i da su cijene i drugdje podizane, ali očito ne toliko.
Uostalom sjetite se da smo u nizanju normalnih i nama uspješnih turističkih godina, do 2019. uz stalan rast imali žaljenja što nam gosti prosječno troše oko 80-tak eura dnevno. Sada pak ispadne da su na potrošnji od 150 eura po danu!
