Već neko vrijeme se u hrvatskom javnom i političkom prostoru može povremeno čuti tvrdnja kako je “u Švedskoj vojska prisiljena izići na ulice da bi održavala red”, ili neka slična inačica takve rečenice, koja se izgovara ne samo u medijskim nastupima i predizbornim sučeljavanjima, nego i sa saborske govornice. Koliko je ta tvrdnja točna? Pa, kako to često biva, u svemu ima neka jezgra istine, no oko te jezgre se isplelo debelo klupko pretjerivanja i neinformiranosti.
Moguće da je sve počelo lani, 19. listopada kada je u emisiji “Otvoreno” Hrvatske radiotelevizije Marinko Ogorec, vojni analitičar i sigurnosni stručnjak s Veleučilišta Velika Gorica kazao kako je veliki dio Zapadne Europe danas destabiliziran, a glavni uzrok tome su ilegalne migracije, a najbolji primjer je Švedska koja je nekad bila zemlja visokog standarda I potpune sigurnosti, a sada vojska mora održavati red na ulicama.
Nakon toga se rečena informacija kapilarno proširila domaćim medijskim prostorom i priča je počela. No, u svojoj procjeni analitičar Ogorec nije bio potpuno u krivu, a konstrukcija da će “vojska održavati red na ulicama” proizlazi iz izjave premijera UIfa Kristersona.
Premijer Kristersson je naime, lani rekao je da “nijedna druga zemlja u Europi nije iskusila ovakvu situaciju”. Naglasio je da su djeca i nedužni prolaznici sve više ugroženi nasiljem diljem zemlje i da se razmatra mogućnost da policiji u obavljanju dužnosti, po potrebi pomogne i vojska.
Suradnja vojske i policije
“Švedske oružane snage mogu podržati policiju u određenim ograničenim područjima, kao što je pružanje prijevoza helikopterom ili u slučaju terorističkih napada kada su oni u tijeku”, kazao je Johann Hjelmstrand.glasnogovornik švedskog Ministarstva obrane, kojemu se ovim upitom obratio portal lupa.com.
“Kako navodi glasnogovornik švedskog Ministarstva obrane, Vlada je zadužila švedsku policiju i oružane snage da dodatno analiziraju kako mogu surađivati u okviru važećeg zakona.
“Bit će provedeno ispitivanje iz kojeg će Vlada dobiti zakonske prijedloge o tome što se može učiniti kako bi se povećala potpora koju oružane snage mogu dati policiji, ali vojne patrole na ulicama ne spadaju u okvir toga”, kazao nam je Hjelmstrand, objavili su na tom portalu..
No, daleko od toga da situacija s nasiljem koje provode migranti u Švedskoj nije zabrinjavajuća. Primjerice, prema vladinom izvješću iz 2021. četvero ljudi na milijun stanovnika umire svake godine u pucnjavi u Švedskoj, u odnosu na 1,6 stanovnika u drugim europskom zemljama.
Prošle jeseni zabilježen je niz napada i obračuna bandi u kojima često stradavaju nedužni prolaznici. U noćnoj eksploziji u Fulleru, 80 km sjeverno od Stockholma, ubijena je žena za koju se smatra da je susjeda osobe povezane s organiziranim kriminalom. Nešto ranije je ubijen 20-ogodišnji muškarac u pucnjavi u Jordbrou, južno od glavnog grada, a istoga dana 18-godišnji mladić ubijen je u blizini sportskog igrališta u Stockholmu, dok se tu nalazilo puno ljudi.
Prošle je godine više od 60 ljudi poginulo u pucnjavi u Švedskoj, što je najviše do sada zabilježeno, a očekuje se da će ove godine biti isto ili gore.
Ugroženi poštari
Još prije nekoliko godina švedska kompanija PostNord prestala je isporučivati pošiljke u nekoliko dijelova Malmöa koje je ocijenila preopasnima, piše portal The Voice of Europe, pozivajući se na članak iz švedskih novina SVT.
Predstavnik kompanije je kazao za SVT da je rizik od napada i pljačke u nekim dijelovima Malmöa “jednostavno prevelik”.
Slučaj je dobio na publicitetu kada Sylvia Ziegler stanovnica predgrađa Augustenborg, koje graniči s migrantskom četvrti Seved, danima nije dobila očekivanu pošiljku.
“Nismo svi kriminalci ovdje. Što će biti slijedeće? Hoće li i hitna pomoć prestati dolaziti ako me strefi srčani udar”, kazala je Ziegler za SVT.
Regionalna upraviteljica PostNorda Anita Nilsson kazala je da je rizik “za vozača koji dostavlja pošiljke veći nego za poštara. Događaju se napadi i pljačke. Odgovornost uprave za sigurnost i zdravlje zaposlenika je jedino o čemu se ovdje radi.”
Gđa Ziegler je najavila da će tražiti od PostNorda da uposli zaštitare da bi se pošiljke mogle dostavljati, jer da je u protivnom ona diskriminirana prema mjestu svog stanovanja.
Otkazuju se koncerti
Nadalje najveći glazbeni događaj u Švedskoj, Bravalla festival otkazan je 2019. o čemu je pisao lokalni list Norrkopings Tidningar. Razlog otkazivanja je seksualno nasilje nad ženama koje provode imigranti.
Prošle godine je bilo 11 takvih napada zbog kojih su tri osobe privedene. Četrdesetak djevojaka se žalilo policiji da su ih na neki način uznemiravali mladi muškarci “koji su izgledali kao stranci”.
Kako je za švedski list izjavila Alexamdra Larsson, 17-godišnja žrtva nasilja: “Najvjerojatnije su bili imigranti. Mrzim što moram to reći, ali tako je.” Njen iskaz potvrdile su i mnoge druge djevojke.
Glasnogovornica festivala Kajsa Apelqvist rekla da je odluka koju su donijeli “zacijelo razočaravajuća, ali činjenica je da ne možemo dalje razvijati naš Festival na način koji smo željeli i koji bi odgovarao našim budućim posjetiteljima.”
Organizatori su priznali da nije moguće osigurati sigurnost žena na Bravalla festivalu i da je otkazivanje bilo jedino rješenje.
Drugi znakoviti primjer onoga što se događa u Švedskoj je slučaj slobodnog novinara Joakima Lamottea koji je izložen prijetnjama sebi i obitelji, zato jer otvoreno piše o problemu imigrantskog nasilja.
Prijetnje neovisnom novinaru
“Nedavno su mu prijetili da će ga ustrijeliti čim ga vide, a kći mu silovati i onda živu spaliti. Lamotte je već navikao na to da mu švedska policija ne će pomoći, ali se za pomoć obratio švedskoj javnosti,” piše Katerina Janouch, također slobodna novinarka i aktivistica švedskih Žutih prsluka.
Sam Joakim Lamotte je vrsta lutajućeg reportera čiji je stil rada sličan onome Tima Poola u SAD. Lamotte uobičava putovati zemljom, posjećivati kvartove po gradovima i razgovarati s tamošnjim stanovnicima, ponajprije o stalnom porastu kriminala koji ugrožava njihov miran život. U razgovorima s ljudima pušta ih da govore slobodno i bez cenzure prikazuju ono što se događa po predgrađima švedskih velikih gradova.
“Lamotte je dosad podnio policiji mnoge prijave prijetnji koje je primao, ali sve su bile odbačene unatoč postojanju obilja dokaza, SMS poruka pa čak i imena i mjesta boravišta onih koji su mu prijetili”, navodi Janouch.
Ona nadalje piše kako se Lamotte nakon posljednjih, osobito neugodnih i krvoločnih prijetnji obratio švedskoj javnosti.
Poruka koju je primio Lamotte glasi: “ti malo kopile, upucat ću te u glavu, znam gdje živiš, spalit ću ti kuću, kći ti je k..va i silovat ću je i spaliti s kućom, samo se usudi još nešto reći protiv imigranata, spalit ću je živu.”
“Prema procjeni policije, oko 30 tisuća ljudi u Švedskoj izravno je uključeno ili ima veze s kriminalnim skupinama. Nasilje se iz velikih gradova proširilo i u manja mjesta u kojima se prije rijetko događalo. Samo ove godine zabilježena je 261 pucnjava u kojoj je ubijeno 36 ljudi, a više od 70 ranjeno, objavio je HRT.
Briga za sigurnost Hrvatske
Sve to upućuje da je stanje u ovoj zemlji na sjeveru Europe uistinu ozbiljno i da ne odgovara onim predodžbama koju je većina naših ljudi imala ili još uvijek ima o njoj. Pa, iako švedskim gradovima ne prolaze vojne ophodnje, razina sigurnosti je daleko ispod one kakvu uživamo u Hrvatskoj. U jednu ruku, možda i nije loše da naši političari dramatično upozoravaju na primjer Švedske, no nije potrebno u tome toliko pretjerivati i upadati u današnje mreže “lažnih vijesti”, jer se i to zna ponekad vratiti poput bumeranga.
