U novom Kaznenom zakonu femicid postaje zasebno kazneno djelo, no njegova će se definicija promijeniti. Radna skupina za unaprjeđenje zakonodavnog okvira zaštite od nasilja nad ženama u studenom je usuglasila temeljni prijedlog nove definicije femicida, stoga se u Kazneni zakon, u čl. 87 koji sadrži definicije i značenje izraza, uvodi termin “rodno uvjetovano nasilje”. Navedeni članak Kaznenog zakona trenutačno ima 31 točku, a sada mu se nadodaje i 32. koja će definirati “rodno utemeljeno nasilje”. Definicija će se potpuno preuzeti iz Istanbulske konvencije, a ona glasi da “rodno utemeljeno nasilje nad ženama označava nasilje usmjereno na ženu zbog toga što je žena ili koje nerazmjerno pogađa žene”. Kako prenosi Hina, sama definicija femicida ostaje u novouvrštenom članku 111a kao posebno istaknut oblik teškog ubojstva koje je definirano 111. člankom, gdje će nova odredba femicid definirati kao “rodno uvjetovano ubojstvo ženske osobe”.
Iako navedene zakonske izmjene predstavljaju korak naprijed u borbi protiv femicida, ostaje nam vidjeti kako će se one primjenjivati u sudskoj praksi. O svemu smo razgovarali i s Višnjom Ljubičić, pravobraniteljicom za ravnopravnost spolova, koja nam je kazala nešto više o novim direktivama i zakonskim izmjenama, ali i svome doprinosu kada je ova problematika u pitanju.
Direktiva Europske komisije
S obzirom da je to globalni problem, kako se može poboljšati međunarodna suradnja u rješavanju tog problema?
- Trenutačno ne postoji konkretno zakonodavstvo EU-a o nasilju nad ženama i nasilju u obitelji. Međutim, to je pitanje obuhvaćeno nekim direktivama i uredbama EU-a, posebno u područjima pravosudne suradnje u kaznenim stvarima, ravnopravnosti žena i muškaraca te politike azila. Naprimjer, direktivom EU-a o uspostavi minimalnih standarda za prava, potporu i zaštitu svih žrtava svih kaznenih djela osigurava se da prava žrtava rodno uvjetovanog nasilja budu zajamčena u svim fazama kaznenog postupka.
Važno je napomenuti i kako je Europska komisija predložila 8. ožujka 2022. novu direktivu o suzbijanju nasilja nad ženama i nasilja u obitelji. Cilj je tog prijedloga osigurati minimalnu razinu zaštite od takvog nasilja u cijeloj EU.
Europska komisija donijela je 2020. strategiju za rodnu ravnopravnost za razdoblje 2020. – 2025. Strategijom se predviđa ambiciozan niz mjera za iskorjenjivanje nasilja nad ženama i nasilja u obitelji, a EU je njome potvrdila svoju predanost sprečavanju i borbi protiv rodno uvjetovanog nasilja, potpori i zaštiti žrtava te pozivanju počinitelja na odgovornost.
Nadalje, važan međunarodni dokument u ovom području je i Konvencija Vijeća Europe o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji (Istanbulska konvencija) koja je prvi pravno obvezujući i sveobuhvatan međunarodni mehanizam za borbu protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji. Konvencija pruža nov i detaljan međunarodnopravni okvir za djelotvornije iskorjenjivanje obiteljskoga nasilja i nasilja nad ženama. Istanbulska konvencija stupila je na snagu u travnju 2014., a EU ju je potpisala 13. lipnja 2017.
Hrvatski sabor ratificirao je Istanbulsku konvenciju 2018. godine, a u rujnu 2023. godine je Grupa stručnjaka Vijeća Europe za djelovanje protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji (GREVIO) objavila svoje Osnovno evaluacijsko izvješće o zakonodavnim i drugim mjerama kojima se provode odredbe navedene Konvencije te komentare Republike Hrvatske na predmetno Izvješće. Izvješće sadrži opsežnu analizu provedbe odredaba Konvencije u Republici Hrvatskoj, pregled poduzetih aktivnosti radi usklađivanja s Konvencijom te identificira područja u kojima je još potreban napredak temeljem čega su upućene određene preporuke.
Također, u kontekstu međunarodne suradnje u rješavanju ovog problema, treba spomenuti i ulogu specijalne izvjestiteljice UN-a za nasilje nad ženama, njegovim uzrocima i posljedicama. Za mandat specijalnog izvjestitelja o nasilju nad ženama Vijeće za ljudska prava imenuje osobe koje svojim stručnim radom i ustrajnim zalaganjem za ravnopravnost spolova i uklanjanje nasilja nad ženama pokažu najviši stupanj profesionalnosti i čiji angažman svjedoči o kontinuiranoj i stvarnoj brizi za uklanjanje ove vrste nasilja.
Važnost temeljitog i analitičkog načina
Koje preventivne mjere i proaktivne strategije smatrate najvažnijim u borbi protiv femicida?
- Na temelju prakse i višegodišnjih analiza, zaključujemo kako od svih metoda suzbijanja rodno utemeljenih nasilničkih ponašanja, represivne mjere i metode uvijek predstavljaju kratkoročna rješenja s vrlo ograničenim učinkom – a nerijetko i kontra-učinkom – jer se isključivo bave posljedicama nasilja. Za razliku od represije, svi oblici obrazovanja i edukacije, preventivnog rada, uključujući i dugotrajne terapijske te resocijalizacijske procese s počiniteljima, predstavljaju kvalitetnija i dugoročnija rješenja jer se bave uzrocima, a ne posljedicama nasilja te su stoga jamac uspješnog suzbijanja, ali i iskorjenjivanja ove vrste nasilja.
Ukazujemo na okolnost da je uspostavljanju sustava sprječavanja femicida potrebno pristupiti na temeljit i analitičan način kojim će se rodno senzibilizirani pristup uvesti u cjelokupni sustav prevencije i postupanje tijela kaznenog progona, prošiti pojmovnik Kaznenog zakona definicijama femicida i vrsti femicida, osigurati prikupljanje i stručnu analizu široke strukture podataka o rasprostranjenosti femicida i svim okolnostima počinjenja, predvidjeti intenzivnu međuresornu suradnju te uvesti redovite edukacije policijskih službenika/a i pravosudnih dužnosnika/ca na predmetnu temu.
Zakonske izmjene
Mislite li da će nova definicija femicida imati kakvog utjecaja?
- Predložene zakonske izmjene i uvođenje pojma femicida svakako predstavljaju pozitivan doprinos u borbi protiv femicida i općenito njegovog prepoznavanja. Međutim treba vidjeti kako će se navedene odredbe primjenjivati u praksi odnosno kakva će biti sudska praksa po tom pitanju.
U kontekstu navedenih zakonskih izmjena, napominjem kako smo se uključili u postupak javnog savjetovanja o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Kaznenog zakona u kojem je istaknuto kako je potrebno puno detaljnije definirati sve vrste i oblike femicida i to ili kroz poseban zakon, po uzoru na belgijsko rješenje, i/ili kroz osmu glavu Kaznenog zakona - ‘Značenje izraza u ovom zakonu’.
Belgija, Malta i Cipar su države članice Europske unije koje odnedavno u svojim zakonima specifično uređuju pitanje femicida i sve tri države to čine na znatno širi način. U tome je najdalje otišla Belgija koja je donijela poseban zakon o sprječavanju i borbi protiv femicida, rodno uvjetovanih ubojstava i nasilja koje im prethodi, a koji vidimo kao model na koji bi se trebala ugledati i Hrvatska. Malta i Cipar s druge strane odlučile su za koncept u kojem se femicid tretira kao otegotna okolnost prilikom izricanja kazne.
