Sposljednjim danom lipnja u Područnom uredu Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje Zadar registrirana je 2.821 nezaposlena osoba, od čega je 1.935 zapošljivih, doznajemo na zadarskom HZZ-u. O utjecaju turističke sezone na stanje (ne)zaposlenosti na području Zadarske županije, potražnji poslodavaca za radnicima, ali i mjerama aktivne politike zapošljavanja razgovarali smo s predstojnicom Područnog ureda HZZ-a Zadar Sandrom Vukić.
U kolikoj mjeri na broj nezaposlenih utječe sezonsko zapošljavanje?
- Sezonsko zapošljavanje u velikoj mjeri utječe na broj nezaposlenih što je vidljivo u broju registriranih nezaposlenih osoba tijekom godine, pa je tako, primjerice, u siječnju ove godine bilo 4.097 osoba, te je vidljivo da je u lipnju pad nezaposlenosti 32 posto u odnosu na siječanj.
Najtraženiji kadar
Koji je najtraženiji kadar kad je riječ o zapošljavanju u turističkoj sezoni i koji su savjeti poslodavcima pri traženju kvalitetne radne snage, uključujući inozemne radnike?
- Tijekom 2022. godine tražena su sljedeća zanimanja: konobar – broj traženih radnika 473, čistačica – 322, prodavač – 306, kuhar – 231, kuhinjski radnik – 157, pomoćni kuhar – 149, sobarica – 121, recepcionar – 108, pomoćni konobar – 70 i pekar bureka i pizze – 32. Od inozemnih radnika putem radnih dozvola tijekom cijele godine najviše se traže građevinska zanimanja kao što su zidar, tesar, armirač, betonirac, radnik niskogradnje, radnik visokogradnje i ostali, a tijekom sezone najviše se traže turistička zanimanja kao što su kuhar, konobar, pomoćni konobar i pomoćni kuhar.
Savjet poslodavcima je da prijave podnose na vrijeme, te da mogu koristiti mjere Hrvatskog zavoda za zapošljavanje kao što je obrazovanje, osposobljavanje na radnom mjestu, usavršavanje i mjeru stalni sezonac kako bi osigurali radnu snagu na vrijeme. Iako, moram reći da poslodavci posljednjih godina na vrijeme traže sezonske radnike, i to već prije nove godine, jer su svjesni da je teško doći do kvalitetnog i stručnog radnika s iskustvom u ugostiteljstvu i turizmu. Takve stručne radnike poslodavci nastoje zaposliti već u mjesecu ožujku kako bi ih zadržali na radnom mjestu. Kao što sam istaknula poslodavci imaju više načina da osiguraju radnu snagu na vrijeme. Natječaji za slobodna radna mjesta raspisuju se već početkom godine, a veliki dio nezaposlenih osoba ima poznatog poslodavca.
Koliko se koristi mjera stalni sezonac?
- Nakon prošlogodišnje turističke sezone ova mjera je korištena za 420 osoba u Zadarskoj županiji. Hrvatski zavod za zapošljavanje plaća novčanu naknadu i staž s time da se radnik ima obvezu vratiti raditi kod istog poslodavca. Očekujemo da će sve više poslodavaca koristiti ovu mjeru jer na taj način poslodavci osiguravaju kvalitetnu radnu snagu a radnici adekvatnog poslodavca.
Mjere aktivne politike zapošljavanja
Koliko općenito poslodavci koriste mjere aktivne politike zapošljavanja?
- Mjere aktivne politike zapošljavanja mogu koristiti poslodavci koji nemaju dugovanja prema javnim davanjima i koji nisu u zadnjoj godini smanjivali broj zaposlenih. HZZ poslodavcima i nezaposlenima nudi više različitih mjera financijske podrške: pola bruto plaće tijekom godine dana za zapošljavanja nezaposlene osobe, pripravništvo, osposobljavanje na radnom mjestu, vaučere za obrazovanje zaposlenih i nezaposlenih, samozapošljavanje za nezaposlene osobe kod otvaranja vlastitog posla gdje se iznos potpore kreće od 75.000,00 do 120.000,00 kuna, ovisno o djelatnosti. Ova mjera se dosad najviše koristila za obrtnička zanimanja i zanimanja osobnih usluga.
Kad je riječ o radnicima iz inozemstva za koja zanimanja se oni najviše uvoze, te iz kojih država?
- Ove godine porasla je potražnja za radnom snagom izvan zemalja Europske unije i to najviše u djelatnostima ugostiteljstva i turizma te građevinarstvu i popratnim djelatnostima. Na području Republike Hrvatske tijekom ove godine uvezeno je više od 100.000 radnika izvan Europske unije i za pretpostaviti je da će potrebe za uvozom radne snage biti svake godine sve veće. Najviše stranih radnika dolazi iz zemalja u okruženju, iz BiH, Srbije i Sjeverne Makedonije, a nakon toga uvoze se radnici s Dalekog istoka, posebno iz Indonezije, Nepala, Indije, s Filipina itd.
