Hrvatski sabor u četvrtak će raspraviti izmjene i dopune Zakona o Vladi slijedom kojih bi se osnovali uredi za socijalno partnerstvo i za odnose s javnošću.
Ured za socijalno partnerstvo obavljao bi, za potrebe Vlade i premijera, stručne, analitičke, savjetodavne i administrativne poslove koji se odnose na stvaranje uvjeta za unaprjeđenje socijalnog dijaloga i partnerstva u Hrvatskoj na nacionalnoj razini.
Na čelo Ureda Vlada imenuje predstojnika Ureda na prijedlog premijera, te ima položaj državnog tajnika i status državnog dužnosnika.
Ured za socijalno partnerstvo postojao je i prije, od početka 2000-ih do Vlade Zorana Milanovića kada je ukinut.
Radom Ureda za odnose s javnošću upravljao bi glasnogovornik Vlade, kojeg, također, imenuje Vlada na premijerov prijedlog.
Zakon predviđa da glasnogovornik Vlade ima položaj državnog tajnika te da ima zamjenike koje su, također, državni dužnosnici, a imenovali bi se po istom postupku kao i on.
Taj bi Ured obavljao stručne i administrativne poslove za potrebe Vlade i predsjednika Vlade koji se odnose na izvješćivanje javnosti o politici i aktivnostima Vlade, komunikaciju s medijima i građanima, upoznavanje Vlade o sadržaju i stajalištima medija i javnosti, koordiniranje komunikacijskih aktivnosti tijela državne uprave.
Predlaže se primanje umirovljenika u službu
Osnivanjem ta dva ureda, Vlada bi ih imala ukupno osam, već postoje uredi za zakonodavstvo, za ljudska prava i prava nacionalnih manjina, za ravnopravnost spolova, za udruge, za opće poslove Sabora i Vlade te ured za protokol.
Sabor će raspraviti i izmjene Zakona o službenicima i namještenicima u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi kojima se, uz ostalo, propisuje da se umirovljenik koji ima manje od 67 godina života može primiti u službu na određeno vrijeme radi obavljanja privremenih poslova ili poslova čiji se opseg privremeno povećao do polovice punog radnog vremena.
Izmjenama se uređuju radno-pravni status zajedničkog službenika ili službenika zajedničkog upravnog tijela jedinice lokalne samouprave koje su funkcionalno povezane, kao i obveze polaganja državnog ispita, rokovi za polaganje te posljedice ako se ne položi.
Tako je službenik koji je primljen u službu na neodređeno dužan položiti državni ispit najkasnije u roku od godine dana od početka rada, a službenik koji ima položen pravosudni ispit ne mora polagati i državni ispit.
Službeniku koji ne položi državni ispit u propisanom roku prestaje služba po sili zakona istekom roka za polaganje ispita.
Utvrđuje se i mogućnost rada na izdvojenom mjestu rada, rada na daljinu i rada u nepunom radnom vremenu u službi u upravnim tijelima općina i gradova. (Hina)
