Mještani, ekološke udruge i dio političara po Zadarskoj županiji, odlučili su se usprotiviti, kako kažu, masovnoj gradnji solarnih elektrana i vjetroelektrana koja prijeti uništiti posljednja netaknuta krška izvorišta pitke vode i pretvoriti plodnu zemlju u more betona i čelika. S druge strane, investitori i nadležno Ministarstvo govore o ‘’zelenoj tranziciji’’, a protivnici na to odgovaraju da je riječ puno više o ‘’zelenoj grabeži’’ koju će donijeti nove vjetroturbine i stotine hektara solarnih panela.
SDP- u sporno netransparentno planiranje
Nedavno je županijski SDP javno istupio protiv masovne izgradnje solarnih elektrana na području Zadarske županije. Tvrde kako nitko ne osporava potrebu za razvojem obnovljivih izvora energije već da je sporno netransparentno planiranje, neadekvatno informiranje javnosti, upitni kriteriji odobravanja i nepoznat omjer koristi i štete za lokalnu zajednicu u ovim projektima.
- Dok se cijela Hrvatska bavi poviješću, na našu Županiju vrši se veliki pritisak na prostor iza zatvorenih vrata. U posljednje četiri godine nadležnom ministarstvu je podneseno 40 zahtjeva za ocjenu o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš. Ukupno podneseni zahtjevi obuhvaćaju skandaloznih 1.574,01 hektara, odnosno preko 15 milijuna metara kvadratnih, a da javnost o tome ne zna skoro ništa. Velik broj projekata planira se u neposrednoj blizini naselja, iako bi logično i odgovorno bilo da se solarne elektrane prioritetno smještaju na npr. sanirana odlagališta otpada, industrijske brownfield zone, neplodna i već degradirana zemljišta, krovove i infrastrukturne površine, naveli su iz županijskog SDP-a.
Građane treba aktivno informirati
Iz SDP-a su naveli kako je veliki problem oko svih ovih projekata ‘’skrivanje’’ svega od očiju javnosti pri čemu su rokovi javne objave premali, a lokalna vlast bi se trebala intezivnije uključiti u raspravu oko ovih stvari, važnih za širu zajednicu.
- Primjer Lukorana pokazao je da mještani nisu bili pravovremeno informirani. U Galovcu, gdje je u planu 75,4 ha solarnih panela, dio mještana o tome nema nikakvih saznanja. Zakonski minimum javne objave nije dovoljan, jedinice lokalne samouprave moraju aktivno informirati građane, omogućiti stvarnu javnu raspravu i pravodobno uključivanje zajednice u donošenje odluka.
- SDP nije protiv alternativnih izvora energije, no povijest je pokazala da vrlo često srljamo u nešto za što nismo sigurni kakve će posljedice imati. Kakva god bila, energetska politika mora biti promišljena i transparentna, oblikovana stvarnim potrebama i javnim interesom, a ne isključivo profitom privatnog kapitala. I ljudi moraju imati priliku reći što o tome misle i pitati sve što ih zanima. A lokalna zajednica i Hrvatska od toga moraju imati koristi, zaključili su iz SDP-a.
Studije utjecaja na okoliš u sukobu interesa
Ključan problem oko ove problematike je pitanje studije utjecaja na okoliš koja je za mnoge postala tek mrtvo slovo na papiru u kojeg se nerijetko ugura svašta samo kako bi se opravdali investitorski megaprojekti. Naime, studiju utjecaja na okoliš u Hrvatskoj plaća i naručuje sam investitor, a izrađuju je ovlaštene kuće koje on bira. To stvara prostor mogućem sukobu interesa odnosno naručitelj ima izravan financijski motiv da studija “prođe”, što često rezultira prešućivanjem i zanemarivanjem stvarnih rizika za okoliš.
Upravo na osnovu toga dogodio se slučaj solarne elektrane kod Zatona Obrovačkog za koju studija utjecaja na okoliš nije predvidjela orkansku buru. To je za posljedicu imalo desetke solarnih panela razneseno po okolišu koji su predstavljali materijalnu i ekološku štetu, ali i potencijalnu ugrozu za ljude. Dokaz je to da studije utjecaja na okoliš u nekim slučajevima ne uzimaju u obzir mikroklimatske i druge specifičnosti nekog područja što dovodi do naknadnih štetnih posljedica.
Ministarstvo tražilo studiju, Županija je smatra nepotrebnom
Oko slučaja solarnih elektrana u Bibinju, Vlaki kod Pakoštana i Benkovcu došlo je do proturječja između Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije te nadležnog Upravnog odjela za prostorno uređenje i zaštitu okoliša Zadarske županije. Ministarstvo je zahtjevalo izradu procjene studije utjecaja na okoliš od investitora, no Upravni odjel iz županije je procijenio kako studija utjecaja na okoliš nije potrebna. Neki su to protumačili kao podilaženje investitorima, pa smo poslali upit prema nadležnom Upravnom odjelu kako bi nam konkretnije pojasnili svoju odluku, ali do zaključivanja broja nismo dobili nikakve odgovore.
Što se tiče solarne elektrane Vlaka, načelnik Općine Pakoštane Milivoj Kurtov ne vidi ništa sporno u projektu.
- Mislim kako će cijeli projekt imati minimalni utjecaj na okoliš te kako mi kao lokalna samouprava, ali i ostale razine, ne bismo trebali biti usporivači razvoja kojeg donosi jedan ovakav projekt. Osobno nisam do kraja upoznat s cijelom procedurom oko solarne elektrane jer tu dosta toga odrađuje HEP, ali mogu reći kako će ta solarna elektrana sigurno donijeti više koristi nego štete lokalnoj zajednici. Tu je prije svega riječ o naknadama koja ćemo kao općina ubirati od ovog projekta, ali i otvaranje novih radnih mjesta. Mislim kako je važno više djelovati u smjeru razvoja obnovljivih i alternativnih izvora energije, a ovo je konkretan primjer za to. Za one koji dovode u pitanje cijeli projekt, zbog upitnosti oko studije utjecaja na okoliš, mislim da je riječ o prenapuhanom narativu kojim oni žele sebi dati na važnosti, rekao je Kurtov.
Prosvjed u Velikoj Popini
Osim problematičnih solarnih elektrana, nedavno je u Gračacu, točnije u mjestu Velika Popina, došlo do protivljenja gradnji vjetroelektrana. Protivljenje je izrazila lokalna ekološka udruga, u suradnji s platformom Možemo!. Oni su naglasili kako vjetroelektrane također nemaju adekvatne studije utjecaja na okoliš te kako treba zaustaviti projekte vjetroelektrana u ovakvom obliku.
- Područje na kojem se planiraju 3 nove vjetroelektrane ocjenjuju kao područja visoke osjetljivosti prirode – na kojima se ne bi trebale planirati vjetroelektrane. Zahvati nisu prihvatljivi ni za prirodu, ni za okoliš, ni za lokalnu zajednicu. Zelena tranzicija mora biti pravedna, ona lokalnoj zajednici mora nešto donijeti, a ne kao u ovom, ali i u drugim recentnim slučajevima, samo otimati. Treba jasno reći – radi se o zelenoj grabeži pod krinkom zelene tranzicije. Interes investitora ne smije biti ispred interesa stanovnika i njihove budućnosti, očuvanja prirode i okoliša, vodotokova, biljnih i životinjskih vrsta, rekla je Dušica Radojčić, predsjednica saborskog Odbora za zaštitu okoliša i prirode iz redova Možemo!.
Upozorila je da bi planirane vjetroelektrane mogle nepovratno devastirati osjetljivi krški ekosustav Gračaca, pri čemu je posebno istaknula opasnost od trajnog onečišćenja i gubitka izvorišta pitke vode koja opskrbljuju šire područje Like i sjeverne Dalmacije. Pozvala je Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranziciju da konačno počne poštovati vlastite stručne smjernice i karte osjetljivosti prostora te da prestane izdavati pozitivna mišljenja i rješenja kojima se sustavno favoriziraju interesi investitora nauštrb prirode, zdravlja ljudi i dugoročne sigurnosti vodoopskrbe.
Lokalna zajednica zabrinuta
- Kao stanovnici Velike Popine, iz dana u dan svjedočimo kako postojeće vjetroturbine već ozbiljno narušavaju naš okoliš – od erozije tla i buke do nestanka divljih životinja i poremećaja vodotoka. Studije utjecaja na okoliš za projekte Ljut, Vučipolje I i Otrić prepune su netočnih podataka i ozbiljnih propusta. Nećemo dopustiti da se naš zavičaj pretvori u golemu industrijsku zonu. Zahtijevamo neovisnu reviziju tih studija i potpunu zabranu ovih projekata, kako bismo zaštitili vodu, prirodu i budućnost naše djece, rekao je Đorđe Stojsavljević predsjednik Udruge Eko Čuvarkuća iz Velike Popine.
Ugrožen i Zadar?
Vjetroelektrane na neki način ugrožavaju i Zadar, time što se planirane turbine (Ljut, Vučipolje I i Otrić) nalaze upravo na području glavnog krškog sliva koji napaja izvorišta pitke vode za cijelu Zadarsku županiju. Radi se o izrazito osjetljivom krškom terenu gdje svaka veća intervencija – izgradnja pristupnih cesta, temelja turbina i dalekovoda, te eksplozivna miniranja za postavljanje temelja – otvara pukotine i kanale kroz koje ulje, maziva, beton i ostali otpad iz gradilišta izravno dospijevaju u podzemne vodotoke. Jednom onečišćeni ili narušeni, krški vodotoci se ne mogu sanirati – voda se gubi ili postaje trajno onečišćena. Ukoliko se ovi projekti realiziraju, Zadar i okolna naselja mogu ostati bez sigurnog izvora pitke vode.
Slučaj spornih projekata solarnih i vjetroelektrana u Zadarskoj županiji ističe nesrazmjer između ambicioznog razvoja obnovljivih izvora energije i zaštite okoliša s druge strane. U svemu tome isprepliću se odnosi investitora, lokalne zajednice i nadležnih regulatornih tijela. Bez veće transparentnosti, rizik od šteta za okoliš i lokalnu zajednicu ostaje visok, a dugoročni ishod ovih projekata može donijeti teške posljedice za sve nas.
