Na području Općine Gračac planira se gradnja čak tri nove vjetroelektrane – Otrić, Vučipolje I i Ljut – ukupne instalirane snage veće od 440 megavata. Projekti su upućeni na javnu raspravu, a građanima se omogućuje uvid u studije utjecaja na okoliš i prilika da iznesu svoje mišljenje. Javna izlaganja zakazana su za drugu polovicu rujna u Gračacu, gdje će se predstavnici investitora suočiti s pitanjima i primjedbama mještana.
Vjetroelektrane važan iskorak u zelenoj tranziciji
- U sklopu provedbe mjera Plana razvoja Zadarske županije 2021. – 2027., Zadarska županija je kao posebne mjere definirala poticanje i povećanje korištenja obnovljivih izvora energije u javnom i privatnom sektoru, te poticanje inovacija u energetskom sektoru i prijelaza na čiste tehnologije, a sve s ciljem unaprjeđenja energetske učinkovitosti i infrastrukture uz tranziciju prema čistoj energiji i OiE na području naše županije, rekli su iz Zadarske županije, potvrđujući kako gradnju vjetroelektrana smatraju važnim iskorakom u zelenu tranziciju i ulaganje u obnovljive izvore energije.
Premda iz Zadarske županije naglašavaju kako nemaju saznanjima o bilo kakvoj zabrinutosti lokalnog stanovništva u svezi planiranih zahvata u prostoru, iskustva iz drugih mjesta u županiji pokazuju da buka vjetroturbina, treperenje svjetla i promjene u krajobrazu mogu postati ozbiljan problem za one koji žive u njihovoj neposrednoj blizini, pa se mnogi pribojavaju da će i u Gračacu scenarij biti sličan, odnosno strahuju od toga da će im svakodnevni život biti okupiran stalnim zvukom i vizualnom dominacijom golemih rotora. Stoga se nameće pitanje pitanje kakav će utjecaj na okoliš imati izgradnja triju masivnih vjetroparkova na području Općine Gračac, koje će imati čak 56 vjetroagregata visokih do 225 metara.
Utjecaj na okoliš zabrinuo stanovnike
Vjetroelektranu Ljut, jednu od najvećih u Hrvatskoj, planira graditi tvrtka Poštak iz Zagreba, a projekt predviđa postavljanje 37 vjetroagregata ukupne snage do 300 megavata, što ga svrstava među ključne energetske projekte od nacionalne važnosti. Izgradnja će se odvijati u 14 faza, a osim samih turbina obuhvatit će i transformatorske stanice te priključke na postojeću elektroenergetsku mrežu. Vjetroelektrana je projektirana tako da se maksimalno iskoriste povoljni vjetrovi velebitskog područja, a predviđeno je korištenje napredne tehnologije koja omogućuje veću učinkovitost, bržu prilagodbu promjenama u mreži i smanjenu razinu buke.
Planirana lokacija smještena je istočno od Glogova i južno od Dabašnice, na brdovitom prostoru Velike Popine. Riječ je o rijetko naseljenom i krševitom području, s travnjačkim i kamenitim površinama koje povremeno prekidaju manji šumski predjeli. Odabrana je upravo zbog povoljnih vjetrova, blizine elektroenergetske mreže i prometne dostupnosti.
Preklapanje s ekološki značajnim područjima
Jedan od ključnih izazova projekta je njegova blizina ili preklapanje s ekološki značajnim područjima. Dio zahvata nalazi se unutar područja očuvanja Lisac, a u okruženju je još 26 zaštićenih područja, uključujući Velebit i Park prirode Velebit. Provedena je glavna ocjena prihvatljivosti za ekološku mrežu, kojom su analizirani svi mogući negativni utjecaji. Stručnjaci upozoravaju da vjetroagregati mogu ugroziti ptice grabljivice i šišmiše, ali se ističe da primjena mjera ublažavanja, poput privremenog zaustavljanja rada turbina u kritičnim razdobljima ili postavljanja sustava za nadzor, može značajno smanjiti rizike.
Predložene su stroge mjere zaštite okoliša, među kojima su: očuvanje autohtone vegetacije i krajobraza, praćenje migracija ptica i šišmiša, kontrola svjetlosne signalizacije, pravilno planiranje i održavanje pristupnih putova, te sanacija površina nakon izgradnje. Uveden je i program sustavnog praćenja i izvješćivanja, kojim će se redovito procjenjivati utjecaj vjetroelektrane na ekosustave i lokalnu zajednicu.
Studija zaključuje da je projekt prihvatljiv za okoliš i ekološku mrežu, ali samo ako se u potpunosti provedu sve predviđene mjere zaštite i nadzora. Vjetroelektrana Ljut mogla bi postati značajan izvor čiste energije i korak prema energetskoj tranziciji Hrvatske, no njezina održivost ovisit će o dosljednoj provedbi mjera koje će štititi osjetljivi velebitski krški prostor i bioraznolikost.
Vučipolje izvan zaštićenih područja
Vjetroelektranu Vučipolje graditi će tvrtka wpd Adria, a riječ je o postrojenju ukupne instalirane snage do 84 megavata, s očekivanom godišnjom proizvodnjom od približno 220 gigavatsati električne energije, što je dovoljno za opskrbu desetaka tisuća kućanstava. Projekt uključuje 12 vjetroagregata pojedinačne snage do 7 MW, visine stupa do 165 metara i promjera rotora do 172 metra. Predviđena je i izgradnja pristupnih putova u duljini od oko 12,8 kilometara, interne kabelske i komunikacijske mreže, trafostanice te priključnog dalekovoda od 220 kV koji će objekt spojiti na postojeću elektroenergetsku mrežu. Za potrebe gradilišta planiran je i privremeni manipulacijski plato za skladištenje dijelova i materijala.
Vjetroelektrana će se graditi na ličko-pounskom pobrđu, istočno od Gračaca i zapadno od naselja Velika Popina, a prema važećim prostornim planovima, područje je predviđeno za iskorištavanje energije vjetra. Studija utjecaja na okoliš pokazuje da je lokacija izvan zaštićenih područja prirode i kulturnih dobara, ali se nalazi u blizini Parkova prirode Velebit te ekološke mreže Natura 2000.
Iako je južni dio obuhvata djelomično u III. zoni sanitarne zaštite izvorišta, prema ažuriranim podacima Hrvatskih voda iz 2023. godine zahvat se nalazi izvan zona sanitarne zaštite. Procijenjeni klimatski rizici ocijenjeni su kao niski, a emisije stakleničkih plinova očekuju se samo tijekom faze gradnje i to u ograničenom opsegu.
Očuvanje ekološke mreže
Najviše pažnje posvećeno je pitanju očuvanja ekološke mreže. Naime, područje zahvata nalazi se u blizini područja značajnih za ptice, šišmiše i velike zvijeri. Potencijalni rizici uključuju gubitak i fragmentaciju staništa, uznemiravanje zbog buke i vibracija te mogućnost stradavanja jedinki u kontaktu s lopaticama vjetroturbina.
Kako bi se ti utjecaji smanjili, predviđen je niz mjera ublažavanja koje uključuju prilagodbu položaja turbina, ograničenja određenih radova u vrijeme gniježđenja i migracija, kontrolu razine buke i rasvjete te redovito praćenje populacija ptica i šišmiša. Uz to, uspostavit će se program praćenja i izvješćivanja kako bi se pravodobno reagiralo na moguće negativne trendove u okolišu. Zaključak Glavne ocjene je da se, uz provedbu svih predloženih mjera, projekt vjetroelektrane Vučipolje može smatrati prihvatljivim za ekološku mrežu.
Projekt Otrić smanjio broj agregata zbog utjecaja na okoliš
Vjetroelektranu Otrić, ukupne instalirane snage do 62 MW, planira graditi tvrtka Professio Energia d.d. iz Zagreba, a nalazit će se sjeverno od naselja Velika Popina. Studija je podijeljena u četiri knjige, a ne-tehnički sažetak daje jasniji uvid u to kako će buduća vjetroelektrana utjecati na okoliš, lokalnu zajednicu i ekološku mrežu.
Posebno se naglašava kako je u početku bilo planirano postavljanje čak 19 agregata, no nakon procjene utjecaja na okoliš i zahtjeva stručnog povjerenstva, njihov je broj smanjen na devet. Time je, osim snage postrojenja, značajno smanjena i površina zahvata, što je procijenjeno povoljnijim rješenjem za očuvanje okoliša.
Analize pokazuju da klimatske promjene ne nose veći rizik za stabilnost i rad postrojenja, a sam projekt doprinosi smanjenju emisija stakleničkih plinova jer proizvodi čistu energiju. Tijekom gradnje očekuju se privremene emisije CO₂ i prašine zbog građevinskih strojeva i transporta, no one ne bi trebale imati značajniji utjecaj.
Pitanje voda i tla obrađeno je s naglaskom na činjenicu da se projekt nalazi unutar šireg područja ekološke mreže i treće zone sanitarne zaštite izvorišta. Zbog toga se predviđaju stroge mjere zaštite tijekom radova, poput zabrane skladištenja goriva na gradilištu i izvođenja određenih radova u sušnim razdobljima. Tlo će na pojedinim lokacijama biti trajno promijenjeno, posebice na mjestima gdje se grade platoi i pristupne ceste, no kabelske trase predviđeno je vratiti u prvobitno stanje.
Najviše pažnje posvećeno je bioraznolikosti. Procijenjeno je da projekt može imati utjecaj na ptice, šišmiše i velike zvijeri, koje su dio ekološke mreže. Upravo zbog toga određen je niz mjera - od odabira lokacija za turbine, preko vremenskog usklađivanja radova izvan sezone gniježđenja i migracija, do prilagodbe režima rada turbina u osjetljivim razdobljima.
Najveći investicijski zahvat OIE u Hrvatskoj
Izgradnja vjetroelektrana Ljut, Vučipolje i Otrić na području Općine Gračac predstavlja jedan od najvećih investicijskih zahvata u obnovljive izvore energije u Hrvatskoj. Riječ je o projektima koji bi zajednički mogli osigurati više od 440 megavata snage i time značajno pridonijeti nacionalnim ciljevima energetske tranzicije prema kojima bi Hrvatska do 2030. trebala raspolagati ukupnim kapacitetom u vjetroelektranama od 2268 megavata.
S druge strane, njihova realizacija neizbježno otvara pitanja zaštite okoliša i života lokalnog stanovništva. Premda su studije utjecaja na okoliš zaključile da se projekti mogu provoditi bez ozbiljnijih posljedica, ali isključivo uz strogu primjenu svih predviđenih mjera, ostaje na lokalnoj zajednici i stručnjacima da kroz javnu raspravu iznesu svoje primjedbe i osiguraju da interesi stanovnika i očuvanje osjetljivog velebitskog prostora budu u potpunosti zaštićeni.
