Prema podacima Eurostata o dohotku i životnim uvjetima u 2022. godini, u Hrvatskoj 42% osoba pročitalo je barem jednu knjigu. Ova statistika odnosi se na osobe starije od 16 godina, a u njoj smo pri dnu ljestvice. Ovaj trend se odražava na sve dobne skupine, a često su na meti upravo mladi.
Kako čita Internet generacija?
Bitno je pitanje - ako mladi i čitaju, koriste li više internet ili preferiraju posuditi knjigu u fizičkom obliku iz knjižnice? Naime, postoji percepcija da oni i dalje čitaju, ali umjesto knjige koriste različite uređaje, poput mobitela ili tableta, a uz to čitaju i druge vrste tekstova. Naime, među mladima je popularno čitati tekstove njihovih vršnjaka, što mogu raditi na web stranicama koje su specijalizirane za to. Ondje mogu čitati različite tekstove, ali ih i pisati. Mogu izmisliti svoje likove i radnju, a jednim klikom to drugi mogu čitati. Naravno, ovdje nije riječ o objavljenim knjigama, nego o zabavnim pričama, koje ponekad postanu jako popularne.
S druge strane, danas su popularne i audio knjige, zato što pojedinac ne mora čitati, nego jednostavno slušati nekog drugog kako ih čita. Njih ne slušaju samo mladi, već sve dobne skupine, upravo zbog praktičnosti. Naime, osoba ih može slušati dok čisti, kuha ili jednostavno hoda kroz park. Popularni su i video eseji koji se mogu naći na YouTubeu – često traju dulje od trideset minuta, a bave se raznim intelektualnim temama. Zanimljive su naravi, a kreatori često u njih ulažu puno truda.
Iz svih ovih primjera možemo vidjeti da mladi ipak nalaze način za konzumaciju pisanih tekstova, koji im je jednostavniji i draži. Klasici, koje bi svatko trebao pročitati, nažalost padaju u zaborav, ali to pokazuje da danas mlade zanimaju drugi tekstovi. Ono što su prije petnaest ili dvadeset godina bili teen časopisi ili forumi, danas su društvene mreže i video eseji.
Knjižnice nadohvat ruke
Ipak, ovo ne znači da su se mladi u potpunosti odrekli knjige. Knjige namijenjene njima se i dalje izdaju i prodaju, a mogu se pronaći i po knjižnicama. One zahtijevaju samo članarinu, pa su zato pristupačne svima. U Gradskoj knjižnici Zadar postoji i Odjel za mlade koji je ovdje najbolji primjer, s obzirom na to da je upravo njima namijenjen. Otvoren je potkraj studenoga prošle godine, a sadrži više od deset tisuća knjiga. Većina ih je na hrvatskom jeziku, ali nađu se i knjige na engleskom i drugim jezicima. Osim čitanja, mladi u knjižnici mogu igrati društvene igre.
- Mladi redovito posjećuju Gradsku knjižnicu Zadar. Dolaze učiti, čitati, posuditi knjige za lektiru, družiti se, igrati društvene i video igre. Uz lektiru, zanimaju ih naslovi za čitanje iz razonode, posežu za fantastikom, ljubavnim romanima, krimićima i stripovima. Na Odjelu za mlade organizirana su dva kluba čitatelja, za srednjoškolce i BookTalk, klub čitatelja na engleskom jeziku. Sastanci se održavaju jednom mjesečno, razgovara se o pročitanim knjigama te različitim temama koje proizađu iz toga. Pored toga, organiziraju se radionice i predavanja, različite aktivnosti koje privlače mlade da dođu u knjižnicu. Koriste i glazbenu i filmsku zbirku, gdje mogu koristiti i glazbene instrumente te D.J. pult. Vjerujemo da će jesen i početak nove školske i akademske godine donijeti još veći zamah aktivnostima na Odjelu za mlade, optimistično su objasnili iz Gradske knjižnice.
Naravno, to nije jedina knjižnica kojoj mladi imaju pristup, pa tako učenici često koriste knjižnice u svojim srednjim školama, gdje mogu posuditi lektirno štivo ali i druge knjige.
Srednjoškolci žele čitati, ali su preopterećeni gradivom
Dvije osobe su s nama podijelile svoje iskustvo u vezi čitanja tijekom srednjoškolskih dana, a igrom slučaja se obje zovu Klara. Vole čitati, ali imaju posve različita iskustva.
- U srednjoj školi sam previše čitala. Međutim, za to sam više koristila mobitel nego knjigu u njenom fizičkom obliku. Žanrovi koji su me najviše zanimali bili su fantazija i romansa. Uvijek sam čitala na engleskom jeziku. Nisam otkrila baš puno naših autora, ali sam čitala one koje sam trebala za lektiru. Bilo mi je super to što je profesorica engleskog znala da ja jako volim čitati, pa bi meni posuđivala neke svoje knjige, priča Klara J.
- Čitala sam isključivo lektiru. Međutim, s obzirom na opterećenje drugim predmetima, jedva sam i za nju imala vremena. Zbog zahtjevnog gimnazijskog programa imala sam jako malo slobodnog vremena, pa mi je nakon cjelodnevnog učenja bilo draže otići igrati sport ili izaći van s prijateljima. Tijekom ljetnih praznika pročitala bih 2-3 knjige. Nekad bi se među njima našli lektirni naslovi za iduću školsku godinu, kako bi mi bilo lakše kad ona započne, prisjeća se Klara M.
Manjak vremena i drugačiji trendovi
Mladi u školama imaju različite predmete, pa i redovne zadaće i učenja za kontrolne radove. Ne zahtijeva svaki školski predmet isto, ali to ne znači da se učenici ne trebaju truditi, ako žele dobru ocjenu. Kako je i rekla naša sugovornica Klara M, ponekad učenici žele čitati, ali jednostavno ne stižu. Naravno, i nakon dugog dana gledanja u školske knjige i slušanja na satu, ponekad jednostavno požele odmoriti se ili družiti s prijateljima. Neki se zanimaju i za sport, pa tako imaju treninge nakon nastave. Stoga se može postaviti pitanje - imaju li mladi uopće vremena za čitanje?
Može se zaključiti da mlade danas jednostavno zanimaju drugačije stvari. Kako se svijet mijenja kroz povijest, tako se mijenjaju i navike. Naravno, mladi ne trebaju gubiti naviku čitanja, pa ih se treba poticati da čitaju što više moguće. Utjecaj tehnologije je u tom smislu jednostavno neminovan, bilo mišljenje o tome pozitivno ili negativno.
