Mjesec rujan posvećen je podizanju svijesti o Alzheimerovoj bolesti, od koje u Hrvatskoj boluje oko 70.000 ljudi, te će njihovi problemi s gubitkom pamćenja i promjenama osobnosti biti u fokusu Svjetskog dana Alzheimerove bolesti, 21. rujna.
Hrvatska još uvijek nema registar oboljelih, no procjene govore da imamo oko 100.000 ljudi s nekom vrstom demencije od kojih je njih 70 posto s Alzheimerovom bolešću, izjavio je Hini u povodu Svjetskog dana Alzheimerove bolesti Ninoslav Mimica, predstojnik Klinike za psihijatriju Vrapče.
Alzheimerova bolest je najčešći uzrok demencije, koja postaje sve veći javnozdravstveni izazov povezan s globalnim starenjem stanovništva.
U svijetu čak 60 milijuna ljudi živi s demencijom, pa ju je Svjetska zdravstvena organizacija 2012. proglasila javnozdravstvenim prioritetom i preporučila zemljama članicama osmišljavanje nacionalne strategije, odnosno akcijskog plana borbe protiv demencije. To je do sada učinilo više od 40 zemalja.
Mimica kaže da bi i Hrvatska iduće godine trebala dobiti Akcijski plan skrbi za osobe s demencijom i njihove njegovatelje.
Ističe i da je Alzheimerova bolest još uvijek neizlječiva, ali se tzv. antidementivima može usporiti njezina progresija i odgoditi pojava najtežih faza. Osim što koriste oboljelima, lijekovi posredno pomažu i njegovateljima, jer osobe s demencijom ostaju duže samostalne.
U Hrvatskoj su dostupna tri antidementiva na dopunskoj listi Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje.
Osim antidementiva oboljelima se daju i drugi lijekovi, ovisno o kliničkoj slici i simptomima (protiv nesanice, nemira, halucinacija, za raspoloženje). Važne su i nefarmakološke metode, npr. kognitivni trening, okupaciona terapija, art terapija i terapija plesom.
Upravo će tim nefarmakološkim metodama liječenja biti posvećeno ovogodišnje obilježavanje Svjetskog dana Alzheimerove bolesti u dvorištu Klinike za psihijatriju Vrapče.
Tamo će biti postavljana instalacija više od tisuću kukičanih potočnica. Naime, potočnica ili nezaboravak simbol je oboljelih od Alzheimerove bolesti, a livadom potočnica želi se usmjeriti pažnju da pletenje i kukičanje može kod oboljelih umanjiti stres, opustiti ih, zaokupirati i umiriti, ali isto tako i stimulirati njihovu motoriku i spoznaju. (Hina)
