<p>U podne 5. kolovoza 1995. na kninskoj je tvrđavi zavijorila hrvatska trobojnica</p>
U podne 5. kolovoza 1995. na kninskoj je tvrđavi zavijorila hrvatska trobojnicaHrvoje Jelavic/pixsell
StoryEditor
DANI PONOSA I SLAVE

Već drugog dana "Oluje" provedeno je 80 posto borbenih zadaća

Oslobađanjem Knina, središta neprijateljske pobune u Hrvatskoj, ostvaren je najvažniji strateško-politički i vojni cilj, ne samo operacije Oluja, nego i cijelog Domovinskog rata

Dan je pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja, državni blagdan u spomen na dan kad je 1995. godine Hrvatska vojska oslobodila okupirani Knin i iznjedrila pobjedu u Domovinskom ratu. U Vojno-redarstvenoj operaciji Oluja je oslobođeno 14 posto ukupne površine Republike Hrvatske.

Oluja je uz Bljesak bila ključna operacija te prekretnica koja je označila konačnu pobjedu u borbi za slobodu i neovisnost Hrvatske te dovela do kraja Domovinskog rata.

Vojno djelovanje započelo je u svitanje 4. kolovoza 1995.

S Dinare prema Kninu

"Nakon početnog djelovanja snaga Hrvatskog ratnog zrakoplovstva i uništenih neprijateljskih sustava veze te topničke pripreme po vojnim ciljevima, hrvatske snage krenule su u akciju istodobno iz 30 pravaca na bojišnici dugoj gotovo 600 kilometara. Udarnu snagu na glavnim pravcima napada činile su gardijske brigade, potpomognute specijalnom policijom Ministarstva unutarnjih poslova i Hrvatskim gardijskim zdrugom te domobranskim i pričuvnim postrojbama. Bila je to, u taktičkom i strateškom smislu, vojna operacija koju će zahvaljujući svojoj originalnosti i uspješnosti izučavati brojni vojni analitičari. Hrvatske snage istovremeno su započele napadne operacije na glavnim smjerovima: Bosansko Grahovo – Knin; Josipdol – Plaški – Bihać; Petrinja – Hrvatska Kostajnica i Karlovac – Slunj," navodi se na stranicama Ministarstva obrane RH gdje se istič i da je Već u operaciji "Ljeto 95" stvoreni su preduvjeti da s vrhova Dinare prema Kninu krenu 4. i 7. gardijska brigada. S druge strane, s Velebita preko Svetog Roka silovito su u pravcu Knina prodirale Specijalne postrojbe MUP-a.

Tijekom prvog dana operacije prodor postrojbi Hrvatske vojske po dubini iznosio je pet do petnaest kilometara, a neprijateljska uporišta dovedena u okruženje ili polu okruženje.

Pioniri tehnologije bespilotnih letjelica

Admiral Davor Domazet Lošo bio je tada načelnik Obavještajne uprave te se u više medijskih nastupa osvrnuo na uporabu bespilotnih letjelica, danas popularnih dronova, što je u to doba bila veoma avangardna vojna tehnologija koja je bila u potpunosti razvijena u Hrvatskoj. Dronovi su se prvenstveno rabili za izviđačke zadaće.

Hrvatske obavještajne snage su također uspješno prisluškivale komunikaciju između Slobodana Miloševića i Britanaca iz koje je bilo razvidno da će, ukoliko akcija potraje više od šest dana, doći do međunarodne intervencije, što je diktiralo brzi tempo borbenih djelovanja koje se ispoštovalo u potpunosti.

Tako je već drugog dana operacije provedeno osamdeset posto planiranih borbenih zadaća.

Većina okupiranih hrvatskih gradova bila je opet slobodna: Kostajnica, Petrinja, Glina, Slunj, Gračac, Obrovac, Drniš. Oslobođen je i Knin koji je bio središte neprijateljske pobune, no isto tako i srednjovjekovni hrvatski kraljevski grad.

Oslobađanjem Knina, središta neprijateljske pobune u Hrvatskoj, ostvaren je najvažniji strateško-politički i vojni cilj, ne samo operacije Oluja, nego i cijelog Domovinskog rata. Samo nekoliko dana poslije i na sjevernom dijelu bojišnice neprijateljske snage 21. kordunskog korpusa prisiljene su potpisati predaju.

Divljenje Amerikanaca

U samo 85 sata vojno-redarstvene operacije Oluja, u kojoj je bilo angažirano gotovo 200 tisuća hrvatskih vojnika i policajaca, smrtno je stradalo 243 hrvatska branitelja, 1430 je ranjeno, a dva branitelja još uvijek se vode nestalima.

Vojno-redarstvenom operacijom Oluja je oslobođeno više od 11.000 četvornih kilometara dotad okupiranog područja, Hrvatska vojska ostvarila je sve zacrtane ciljeve i omogućila ostvarenje hrvatske samostalnosti, neovisnosti i slobode, ističe se na stranicama Ministarstva obrane RH..

Prilikom posjeta tadašnjeg ministra obrane Damira Krstičevića Pentagonu u srpnju 2017. godine američki ministar obrane i bivši general američkih marinaca, James Mattis izjavio je povodom obilježavanja obljetnice Operacije Oluja: "Oluja je operacija koja se ovdje u Americi proučava i pokazuje što dobro predvođena, što dobro opremljena i dobro istrenirana snaga, politički dobro predvođena, može napraviti i preokrenuti tijek povijesti. Iznimno poštujemo vas, našeg saveznika, jednu malu zemlju, koja se bori znatno iznad svoje kategorije."

Obavještajni rat nakon Oluje

Kako je objavio Hrvatski informativni centar, SZUP i druge hrvatske obavještajne službe su kvalitetno obavile pripremu Oluje. Nakon Oluje akcijom Zenit hrvatske sigurnosne službe na temelju dokumentacije razbile su srpsku obavještajnu mrežu obavještajaca tzv. Republike Srpske Krajine na slobodnome hrvatskome teritoriju, koji su prikupljali obavještajne podatke za vojsku Jugoslavije. Neprijateljske obavještajne točke u inozemstvu bile su Kopar, Trst i Innsbruck. Nakon Oluje počele su privoditi aktere te mreže, koja je djelovala barem dvije godine

05.08.2024., 09:18h
22. studeni 2024 20:21