Zadarski Vodovod ovog se ljeta često suočavao s kritikama građana koji su se najviše žalili na nestašice vode i slab pritisak u cijevima. No, Vodovod se ovog ljeta suočio i s jednim velikim problemom, koji je, kako tvrdi direktor Tomislav Matek, uzrok velikog dijela onih problema na koje su se žalili građani. Radi se, kaže, o krađi vode iz vodoopskrbnog sustava u županiji.
- To nam ljeti stvara ogromne probleme jer nam tako ruše tlakove unutar cjevovodnog sustava, pa ne možemo dovesti vodu do visokih zona, kako u gradu Zadru, tako i u okolnim mjestima kao što su Murvica i Visočane, rekao je Matek.
Krađa vode najveći problem
Ovog ljeta mještanima Murvice Donje usred toplinskog vala slavine su bile suhe i danima bez pritiska u cijevima, o čemu su govorili i u Dnevniku Nove TV, a Matek naglašava kako su za njihove probleme izravno krivi oni koji kradu vodu.
- Najvećim dijelom je to zbog toga, jer kradu vodu i u cjevovodu, koji ide od glavnog crpilišta Dolac do Zadra, tlak nije prelazio 1,5 ili 2 bara, dok na Putu Pudarice nije prelazio 1 bar. Na taj način nismo mogli dati vodu ni Murvici ni Visočanima, kao ni dijelu Briševa, što je stvaralo velike probleme, rekao je direktor Vodovoda.
Kradljivci vodu iz sustava kradu tako da se spoje na javne hidrante ili, rijeđe, na napuštene, uglavnom srpske, kuće koje imaju vodovodni priključak, a koliko vode su ukrali samo u ljetnim mjesecima ove godine, nemoguće je odrediti.
- Tako se ilegalno spoje i onda zalijevaju svoje vrtove i polja, pune bazene... Najviše kradu s hidranta na koji spoje vatrogasne cijevi i uvečer kradu vodu s kojom pune gusterne i zalijevaju njive, govori Matek i dodaje kako je najveći problem u (ne)kažnjavanju počinitelja.
Krađa vode ‘zapinje‘ na sudu
Vodovod, naime, kada utvrdi da je na nekom mjestu došlo do krađe vode, to prijavi policiji koja zatim izađe na teren. Prijava nakon toga ide do Državnog odvjetništva, a zatim do suda, gdje nastupa i najveći problem po Vodovod.
- Nas na sudu pitaju koliko je netko ukrao vode. No, mi to ne možemo znati kad ta osoba nema brojilo. Onda nas pitaju koliko puta je krao, što mi isto ne možemo znati. A trenutno je na snazi zakon prema kojem, ako je šteta manja od 1000 kuna, počinitelj neće biti kažnjen, već ga Vodovod mora privatno tužiti. I tu najčešće završava ta priča. Tako da mi kao Hrvatska grupacija vodovoda i kanalizacije, kojoj smo član, tražimo izmjene tog kaznenog zakona kako bi se mogla sama krađa procesuirati, neovisno o količini ukradene vode. Dakle, mi tražimo da se kaznenim djelom počne smatrati čim netko otvori naš hidrant, neovisno o tome koliko je vode ukrao i može li se ta količina utvrditi. Tko može dokazati koliko je netko ukrao vode? Mi vidimo u sustavu gdje nam kradu vodu, ali ne možemo imati točnu mikrolokaciju, rekao je Matek.
Kradljivcima voda, Vodovodu gubitci
Većina prijava tako biva odbačena na sudu, pa tako Vodovod ostaje s velikim gubicima, ali i problemima koje te krađe stvaraju u vodoopskrbnom sustavu. Vodovod trenutno provodi i projekt smanjenja gubitaka vode, prema kojem će mikrozonirati područja opskbe i nadzirati 105 manjih DMA zona, što bi im trebalo pomoći da lakše utvrde u kojoj zoni dolazi do krađa vode.
- Ali i tada moramo ući u tu zonu i tražiti hidrante s kojih se krade. A hidrante izvan naselja imamo na svakih 300 metara, a u naselju na svakih 50. To je više od 3000 hidranata unutar vodovodne mreže, što je gotovo nemoguće iskontrolirati. Već sada se pripremamo za sljedeću sezonu, pa smo pokrenuli proceduru za nabavu drona i obuku ljudi kako bi mogli nadzirati vodoopskrbnu mrežu. Svake godine imamo i svoje patrole, njih 3-4 po dva čovjeka, koje idu noću i traže kradljivce. No, oni su organizirani i dok mi dođemo, oni se već maknu i skinu cijevi, pojašnjava Matek.
Kradljivci vode imaju stražare?
Za kradljivce vode iz sustava uglavnom saznaju putem prijava građana nezadovoljnih time što neki kradu ono što oni pošteno plaćaju. Matek napominje kako su kradljivci jako dobro organizirani, pa tako nerijetko imaju vlastite stražare koji stoje na okolnim brdima i javljaju kradljivcima da dolazi policija ili Vodovod, a oni potom pokupe cijevi i ostanu neuhvaćeni.
- Imate primjere gdje neću otvore nekoliko hidranata. Ili primjer vodospreme Jovići koju cijelo ljeto nismo uspjeli napuniti. Mi vodospreme punimo noću, a toliko su krali da je iz nje više izlazilo nego što je ulazilo. I zato je nismo uspjeli napuniti cijelo ljeto, a na taj način ne možete imati stabilnu vodoopskrbu. Našu vodospremu Zemunik, koja je ogromna, ovo ljeto nismo mogli napuniti mjesec dana. Noću se više vode troši nego danju, a mi to vidimo pomoću našeg sustava. Mi smo ovo ljeto imali situaciju da iz vodospreme noću izlazi 130 litara u sekundi, a za usporedbu sada po danu iz nje izlazi 110 litara u sekundi. Dakle noću je potrošnja bila veća ili ista kao po danu, što je definitivno znak da se voda krade. Mi vidimo gdje se protok poveća i gdje je vodosprema prazna, mi to sve vidimo preko kompjuterskog sustava koji imamo. Ali prostor je prevelik i ne možemo to sve nadzirati, govori nam direktor Vodovoda.
Nefakturirana voda
Koliki su točno financijski gubici u ukradenoj vodi, gotovo je nemoguće odrediti. Matek pojašnjava kako Vodovod ima općenito velike gubitke vode, čemu je najveći uzrok starost vodovodne mreže, pa tako gube oko 65 posto ukupne vode iz vodoopskrbne mreže.
- Gubici su zapravo sva nefakturirana voda, odnosno to je razlika između iscrpljene i prodane vode, a 65 posto vode je ta nenaplaćena voda. Tu spada i voda koju uzimaju vatrogasci za požare, ima tu vode i koju oprostimo građanima, tu spada i voda koja se koristi za ispiranje cjevovoda, a od sve te nefakturirane vode na krađe otpada, prema našim procjenama, od 40 do 50 posto. Dakle oko 30 posto ukupne vode u sustavu završi ukradeno, rekao je Matek.
Jedan dio vode ukrade se i pomoću cjevovoda, odnosno, kada se radi novi cjevovod, neki se već u izgradnji ilegalno priključe na njega i tako dolaze do besplatnog izvora vode. Upravo je zato važan spomenuti projekt smanjenja gubitaka vode, jer će se preko DMA zona to moći mikrolocirati, te će potraga za lopovima biti mnogo lakša.
Precizniji nadzor na Poluotoku
- Mi smo, naprimjer, Poluotok podijelili na dvije zone. Imate ulaz i izlaz na Foši i kod Pegle, i mi točno znamo koliko vode uđe i koliko izađe. Na taj način imamo precizniju bilancu potrošnje na Poluotoku i vidimo koliki su nam gubici u tom dijelu grada. Tako će biti i u ostalim djelovima grada, već smo stavili nekoliko takvih šahtova po gradu. Kada vidimo da u nekoj manoj zoni nestaje voda, onda tražimo radi li se o pucanju cijevi, gubicima ili krađi, rekao je Matek.
Vodovod se prošlo ljeto često nalazio u lokalnim medijima u kojima se gotovo svakodnevno mogla pronaći vijest kako je negdje u županiji pukla cijev od vode. Matek takve probleme koji su mučili mnoge građane pripisuje uglavnom starosti vodovodnog sustava.
Prastari vodovodni sustav i EU projekt
- Naš sustav je star, mi imamo stare cijevi. Naše glavno crpilište na Dolcu je napravljeno sedamdesetih, a otvoreno je 1982. godine. Znači, sada je staro 42 godine. Mi smo sada promijenili sve četiri pumpe i stavili nove elektromotore, tako da praktički imamo novo glavno crpilište. Cjevovodi su stari i preko sto godina. Dolazi do povećane potrošnje, mi dižemo tlakove da bi ljudi dobili vodu i onda stare cijevi pucaju. To je sve povezano i s ovim krađama o kojima smo pričali. Ti ljudi ne razumiju da oni ugožavaju naš sustav opskrbe vodom u županiji. Naš sustav funkcionira tako da mi pumpamo vodu s nula metara nadmorske visine, dakle na Zrmanji, i dižemo je na 180 metara nadmorske visine odakle ona ide prirodnim padom prema Zadru. Kada počnu krađe oko Posedarja, Zemunika ili Obrovca, mi ne možemo vodu dovesti do Zadra, jer tlak umjesto da bude na 4 bara, bude 1,5 ili 2 bara. I onda mi moramo dizati tlak u cijevima kako bi digli vodu i tako dolazi do pucanja cijevi. Mislim da ljudi trebaju shvatiti da to nije samo da je netko ukrao određenu količinu vode, to je nama manji problem. Problem nam je i to, jer su to sve troškovi, ali puno je veći problem što nam tako urušavaju sustav i ne možemo više njime upravljati. Da bi sustav funkcionirao mora biti konstantno pun i pod određenim tlakovima. Vodovod ima upravljačku sobu na Novom Bokanjcu iz koje svime time upravljamo i problem nastaje kada netko taj sustav uruši. Ljudi moraju razumijeti da s tim krađama dolazi i do sve veće potrošnje i da ćemo tako biti u još većim problemima, rekao je direktor Vodovoda i najavio važan projekt sufinanciran sredstvima Europske unije.
- Mi sad imamo svoj EU projekt koji se trenutno projektira i čija je procijenjena vrijednost oko 260 milijuna eura. Njime bismo trebali riješiti i gubitke i pročišćivač vode na glavnom crpilištu na Dolcu, kao i zamijeniti cjevovode. To je projekt koji će stabilizirati naš sustav i koji će se realizirati kroz nekih 6 ili 7 godina. S tim projektom bismo doveli vodu i na otoke, te sanirali svoj sustav, iako mi svakodnevno mjenjamo cijevi i krpamo koliko možemo, zaključio je Matek.
