Prije 112 godina, daleke 1912. godine, Zadar je imao tri kinodvorane u kojima je 13 tisuća stanovnika grada moglo uživati u filmovima - Kinematograf Radion, Cinematografo Centrale te Salone Parigi. Potkraj 60-ih godina prošlog stoljeća, grad je imao čak četiri kina - Kino Pobjedu, Ljetno kino, Kino Zadar i Kino kazalište, a danas Zadar ima svega jedan multipleks, dok mu je nezavisno kino nedosanjani san. Otkad je zatvoreno kultno kino Pobjeda, te prodano Turisthotelu, koji bi u tom prostoru trebao otvoriti hotel, Zadrani nemaju stalni prostor u kojem mogu pogledati nekomercijalne i art filmove.
Zahvaljujući Kino Zoni, cjelogodišnjem kinu koje je projekt Zajednice udruga Centra nezavisne kulture, Zadrani u takvom sadržaju mogu uživati u Polivalentnoj dvorani Kneževe palače, uglavnom jednom do dva puta tjedno. No, je li to dovoljno, pogotovo ako znamo da sredine mnogo manje od Zadra, poput Pule, Dubrovnika, Varaždina i Koprivnice, imaju nezavisno kino? Zašto ga onda nema i Zadar? Gradska pročelnica za kulturu Dina Bušić ustvrdila je da grad ima nezavisno kino u obliku programa, a prostor samostalne kinodvorane mu, čini se, nije ni potreban.
Nezavisno kino u vidu programa
- Zadar ima nezavisno kino u vidu programa, a kojeg je upravo Grad kao jedinica lokalne samouprave potaknuo i to po završetku rada na Strategiji kulture Grada Zadra i u procesu rada na festivalu Kvartart. Tada smo kroz angažman brojnih umjetničkih organizacija, udruga i pojedinaca, ali i u suradnji s građanima kroz dijalog, došli do kvalitetnih zajedničkih zaključaka i inicijativa. Jedan od njih bio je i razvoj kinotečnog programa. Na razini infrastrukture ta se javna potreba u kulturi u Zadru rješava kroz korištenje dvorana za više različitih namjena. Polivalentni, multimedijski prostori za široku i diversificiranu programsku namjenu, koje smo kroz posljednjih sedam godina obnovili i opremili vrhunskom tehničkom opremom, a koja može pokriti različite tipove programa, danas su u duhu interdisciplinarnog i međusektorskog pristupa programima u kulturi, trend i u Hrvatskoj i u Europi. Na taj se način rađaju nove suradnje, novi programi, nove koprodukcije, nova partnerstva, što Europska unija, ali i nacionalni izvori sufinanciranja, prepoznaju kao kvalitetu, a što prijaviteljima projekata u kulturi donosi veći rejting, rekla je Bušić.
- Polivalentnu dvoranu osim baznom opremom, misleći upravo na kinotečni program, Grad Zadar opremio je DCP projektorom (uz pomoć Ministarstva kulture i medija RH), te velikim filmskim projekcijskim platnom. Kao česta posjetiteljica programa nezavisnog kina, za sada mogu posvjedočiti da broj sjedećih mjesta udovoljava potrebama, od projekcije do projekcije – katkada se traži karta više kada su razvikaniji naslovi na programu, ali u tim slučajevima organizatori nerijetko organiziraju reprize, a katkada se treba boriti za dolazak publike, dodala je pročelnica.
Zadarski kulturnjaci oprečnog mišljenja
S njezinim mišljenjem teško da bi se složio i Andrej Fric, voditelj Zajednice udruga Centra nezavisne kulture koja stoji iza Kino Zone. Projekt Kino Zone pokazao se iznimno uspješnim, pa je nakon manje od godinu djelovanja primljena u Kino Mrežu, odnosno Hrvatsku mrežu nezavisnih kinoprikazivača, a par godina poslije, zahvaljujući kvaliteti programa, i u najveće svjetsko udruženje art kina, CICAE, kao jedna od rijetkih članica bez vlastite kino infrastukture, a 2022. nagrađeni su i nagradom Grada Zadra za zapažene uspjehe u kulturi i filmskoj umjetnosti. Fric, koji u projektu Kino Zone sudjeluje od samih početaka, ne skriva nezadovoljstvo time što problem adekvatne kinodvorane nije riješen do danas, premda je uspjeh dosadašnjeg projekta neupitan.
Naime, Kino Zona djeluje kontinuirano od ljeta 2019. do danas u formatu cjelogodišnjeg kina u zatvorenim prostorima te ljetnog kina na otvorenom, a do danas je prikazano više od 500 različitih filmskih ostvarenja raznovrsnih žanrova i sa svih kontinenata, uz zastupljenost hrvatskog i europskog filma veću od 75%. Zanimljivo da kinematografija SAD-a tvori manje od 10% ukupnog programa Kino Zone, a od početka do danas program je posjetilo više od 30.000 gledatelja.
- Osnivanje kinoteke peklo se dvije godine kroz inicijalne razgovore s tadašnjim predsjednikom Kino Mreže, Alenom Munitićem, o načinu pokretanja kina, potom kroz testne projekcije za utvrđivanje interesa na KvartArt festivalu 2018. i 2019. te upoznavanjem i udruživanjem s istomišljenicima Ivicom Perinovićem, Mariom Županovićem i Vladom Zrnićem uz podršku tadašnjeg pročelnika za EU fondove, Šime Erlića i aktualne pročelnice za kulturu i šport, Dine Bušić koji su prepoznali važnost inicijative za razvoj grada i ohrabrili u prvim koracima, rekao je Fric.
- Projekcije su započele na ljetnoj pozornici ispred Kazališta lutaka da bi se projekcije u zatvorenom održavale u Koncertnoj dvorani Kneževe palače i u velikoj dvorani Kazališta lutaka. Otvaranjem Providurove palače Polivalentna dvorana postaje stalni privremeni prostor za kino projekcije. U nju je postavljen i provesionalni DCP projektor, kojeg je Grad nabavio za kino program kroz natječaj Ministarstva kulture, a omogućuje prikazivanje svih digitalnih kino formata što nam je bio neophodni alat za rad. Uz navedene dvorane, djelovali smo situacijski i u Hrvatskom narodnom kazalištu Zadar te ispred Muzeja anitčkog stakla. Suradnja sa svim navedenim institucijama i njihovim ravnateljima, Melitom Ivković, Iris Pavić Tumba, Renatom Švorinićem i Hrvojem Manenicom bila je izuzetna i zahvalni smo im na višegodišnjoj podršci jer bez njih sigurno ne bi bilo i dugovječnosti Kino Zone, dodao je.
Art kinodvorana - mrtvo slovo na papiru
Fric, za razliku od pročelnice Bušić, naglašava da je za kino projekcije nužno što prije pronaći adekvatan profesionalni prostor dostojan kinoprikazivačke struke, a ta stavka ušla je i u strateške dokumente poput Plana razvoja kulture i Strategije urbanog područja Grada Zadra, no oni nisu pravno obvezujući pa su zapravo već godinama na neki način mrtvo slovo na papiru.
- Kao moguće rješenje raspravljalo se o već pomalo zaboravlljenom Domu Sindikata s resornom pročelnicom i gradonačelnikom, kao i o upitu brojnih građana te i nas samih, o mogućem stavljanju u funkciju prostora nekadašnjeg kina Pobjeda, ako bi aktualni vlasnici, Tankerska plovidba, pristali na to, ali nismo došli do zaključka koji bi rezultirao idućim korakom k realizaciji. Ministarstvo kulture i HAVC poslali su Gradu pismo namjere za sastankom i pronalaskom rješenja još pred ljeto 2023. jer i oni prepoznaju ozbiljnost situacije i potrebu, ali odgovor iz Grada se i dalje očekuje, rekao je Fric.
Razvoj ‘kinotečnog’ programa
Bušić je još 2019. ustvrdila kako vjeruje “da ćemo uskoro, u suradnji s lokalnim potencijalnim suradnicima, uspjeti potaknuti osnivanje nezavisnog kina”, no danas tvrdi kako pritom nije mislila na pronalazak adekvatnog prostora kinodvorane, već na “pokretanje i razvoj kinotečnog programa”.
- Da, ta se izjava odnosila na pokretanje i razvoj kinotečnog programa koji je te godine i krenuo i tada je Grad Zadar kroz Javni poziv izdvojio sredstva za taj program. Isto tako odnosila se i na nalaženje prostora, što ne znači da prostor mora biti samo za jednog korisnika. I da, pomaci su značajni! Sufinanciranje od strane Grada za tu namjenu je od 2019. do danas naraslo za više od 60%. Od izjave koju ste izdvojili, nabavili smo profesionalnu opremu za prikazivanje filmova, a nositelji programa, u suradnji s ustanovom koja upravlja prostorom u kojoj se tijekom sezone prikazuju filmovi, postigla je model suradnje, rekla je pročelnica za kulturu.
Upitana o potencijalnom prostoru u kojem bi zadarsko nezavisno kino moglo pronaći trajni dom, Bušić ne spominje niti jednu od lokacija o kojima je govorio Fric, dok je za spomenuto kino Pobjeda poprilično neinformirano ustvrdila kako “prostor kina Pobjeda koliko sam upoznata nije trenutno, niti je ranije bio u vlasništvu Grada Zadra”. No, za pročelnicu su polivalentni prostori višestruke namjene jako dobro rješenje.
Polivalentna infrastruktura iz EU fondova
- Grad Zadar u posljednjem je razdoblju u više navrata bio prvak EU fondova jer je, osobito na području infrastrukture za kulturnu namjenu, napravio uistinu velike projekte. Kneževa i Providurovu palača, Centar za mlade i Kompleks sv. Nikole više su od 11.000 m2 namijenjenih kulturnom životu Zadra. Prostora dakle ima i svi su otvoreni, osim Centra za mlade čije otvaranje očekujemo kroz nekoliko tjedana. U Centru se rasprostire 8 dvorana od 60 do 120 m2 i jedna velika dvorana od 500 m2 i vjerujem da će, osobito zato jer je namijenjen mladima, to biti jedan od tzv. inkubatora filma i filmske umjetnosti u Zadru u kojem će se odgajati mlada publika, kako za aktivnosti prikazivanja filmova, gostovanja redatelja, glumaca i stručnjaka, tako i za druge aktivnosti vezane uz film, rekla je Bušić.
Kada će i hoće li uopće Zadar dobiti samostalno nezavisno kino, teško je reći, no ako je suditi prema riječima pročelnice, budućnost nije svijetla. Ipak, to nije nešto što bi nas trebalo čuditi s obzirom na to da živimo u gradu u kojem se kultura sve više i više gura na margine. Ona vladajućima ionako služi kako bi se s vremena na vrijeme pohvalili koliko su novca iz EU fondova povukli za prostore kulturne namjene, od kojih je pročelnica mnoge i nabrojila. U tim prostorima, koji su sve do jedan s višestrukom namjenom, vidljiv je u potpunosti način upravljanja kulturom u Zadru. Višenamjenski prostori se gomilaju i hvale na sva zvona, oni su “u duhu interdisciplinarnog i međusektorskog pristupa programima u kulturi, trend i u Hrvatskoj i u Europi”, dok u praksi imamo neadekvatnu dvoranu s neudobnim drvenim sjedalicama u kojoj se prikazuju filmovi i grupu entuzijasta na izmaku snaga. No, za pročelnicu, koja očito nikad nije vidjela kino dvoranu, to je i više nego dovoljno, a u njezinim snovima Zadar je “inkubator filma i filmske umjetnosti”. Nažalost, mi ostali ne živimo u snoviđenjima Dine Bušić.
