U posljednje vrijeme u medijima se raspravlja o slučaju plaže Pisak u Selinama, u općini Starigrad, gdje su se sukobile dvije strane – Udruga za održivi razvoj Seline i Općina Starigrad s mještanima, koji su potpisali peticiju protiv zatvaranja morskog puta na plaži. Središnji predmet spora jest pitanje prolaska automobila kroz uski pojas ove plaže. Udruga ističe zaštitu okoliša i sigurnost ljudi kao primarne razloge za onemogućavanje prolaza vozilima, dok protivnici zatvaranja puta argumentiraju važnost očuvanja pristupa poljima, koji ima dugu tradiciju. Nekada su tim putem prolazili zaprežna kola i magarci, dok se danas koristi za moderne oblike prijevoza, no spor ukazuje na širi problem balansa između očuvanja prirode i praktičnih potreba lokalnog stanovništva.
- Na spornom dijelu dužine približno 80 metara, koji omogućava pristup širem dijelu plaže i okolnim poljima, odvija se promet motornih vozila. Na širem dijelu plaže automobili se uredno parkiraju, što, čini se, nije predmet značajnije kritike od strane Udruge Seline. Međutim, problematičnim smatraju upravo najuži dio, odnosno dio kojim vozila prometuju prema plaži. Osim tog tzv. “morskog puta”, postoji alternativna prometnica duga oko 800 metara, koja također omogućava dolazak do plaže i polja. Taj je put izgrađen kroz polja lokalnih stanovnika, koji su ustupili dijelove svojih parcela pod uvjetom da se priobalni put ne zatvara. Osobno smatram da veći problem predstavlja parkiranje vozila na širem dijelu plaže nego prometovanje kroz sporni uski prolaz. Valja napomenuti da Udruga Seline, koja se zalaže za zabranu prometovanja tim dijelom, ima specifičan interes, s obzirom na to da se kuća s apartmanima obitelji Buljat, koja stoji iza te udruge, nalazi u neposrednoj blizini spornog dijela. Štoviše, njihov privatni put prema moru vodi izravno do tog dijela, koji oni nastoje ograničiti za promet, kazao nam je načelnik Općine Starigrad Marin Čavić.
Mještani potpisali peticiju
Mjesto Seline, prema podacima iz Popisa stanovništva iz 2021. godine, broji 414 stanovnika, a načelnik je u rujnu 2024. godine zaprimio peticiju koju je potpisalo 211 punoljetnih mještana Selina, koja izražava nezadovoljstvo lokalne zajednice povodom potencijalnog zatvaranja puta kroz plažu Pisak. Sam tekst peticije glasi: “Mi niže potpisani protivimo se stavljanju rampe i zatvaranju puta koji vodi do kampa Pisak, ispod Livodina prema polju i plaži Pisak. Time podržavamo i načelnika općine Starigrad koji se isto tome protivi. Sporni dio puta oduvijek služi mještanima kao pristup nekretninama u polju.” Načelnik Čavić ističe kako je broj od 211 potpisnika izrazito značajan za malo mjesto poput Selina, naglašavajući da više od polovice punoljetnih stanovnika izražava neslaganje s planovima Udruge Seline o zatvaranju puta.
- Sve te prijave oko tog dijela plaže i tog puta krenule su od tzv. Udruge Seline. Spomenuta udruga osnovana je 2015. godine i od tada nije održala nijednu skupštinu, što je i vidljivo iz registra udruga i što samo po sebi dovodi u pitanje samo njeno postojanje. Osobi ovlaštenoj za zastupanje te Udruge je mandat istekao 2019. godine, pa ista tako nema ni pravnog zastupnika. Mještanima Selina nije poznato da je itko iz Selina član te udruge, osim jedne obitelji, a Udrugu redovito podržava Višeslav Dokoza, nezavisni vijećnik općine Starigrad koji na taj način pokušava prikupiti političke poene, priča nam Čavić.
- Problem same te plaže jest što u njenoj blizini nema nekakvog većeg parkinga gdje bi se ostavljali automobili, a okolicu plaže čine polja. Nažalost, trenutno ne postoje rješenja, ali ja od traženja prikladnog rješenja ne bježim niti malo i spreman sam ustrajati u rješavanju ove situacije, ali prije svega na zadovoljstvo svih mještana Selina, a ne udovoljavajući šačici koja sustavno podmeće, spletkari i blati poradi vlastitog interesa, zaključuje Marin Čavić.
Načelnik naglašava kako je slična priča u Rovanjskoj, da se automobili kreću kroz uži dio plaže kako bi došli do širokog plažnog pojasa i kako se tamo, koliko ona zna, nitko ne buni.
Na jednoj od popularnih online platformi za iznajmljivanje smještaja, gospođa Daria Buljat, predsjednica Udruge za održivi razvoj Seline, oglašava obiteljske apartmane, ističući kako se kuća nalazi svega 50 metara od mora, do kojeg vodi privatni put. Zanimljivo je da navedeni privatni put, opisan u oglasu, vodi do mora i točno tog spornog dijela pristupne ceste kojom se koriste i automobili, a što je izazvalo nesuglasice među lokalnim stanovništvom i Udrugom. U razgovoru s gospođom Buljat, zatražili smo komentar na tezu da zatvaranjem puta nastoji stvoriti privatnu plažu za svoje goste. Ona je odlučno odbacila takve tvrdnje, naglašavajući da to nije istina. Umjesto toga, istaknula je kako je njezina zabrinutost primarno vezana uz sigurnost djece. Prema njezinim riječima, suludo je da mora pratiti svoju djecu na udaljenost od 50 metara od kuće i cijelo vrijeme biti s njima zbog straha od automobila koji prolaze spornim dijelom puta.
Što kaže općinska oporba?
Višeslav Dokoza, nezavisni vijećnik Općine Starigrad naovdi kako je od 2005. upućen u problematiku tog dijela plaže.
- Buljati doživljavaju neugodnosti, a imaju dvoje male djece. Buljati su časni ljudi koji su se vratili na svoju starinu, priča nam Dokoza te ističe kako je prometovanje po plaži zakonski zabranjeno i kako nikad ni nije bilo zakonom omogućeno.
- Prema urbanističkom planu, u njegovu tekstualnom i grafičkom dijelu, jasno je da je riječ o plaži i da plaža ima taj uski dio šetnice. Ta plaža je jedina u podvelebitskom području uvrštena u županijski Prostorni plan kao plaža posebno zaštićenog kraja. Isto tako, uspjeli smo se i izboriti za to da Čistoća Zadar ne prolazi sa svojim teretnim vozilima po našoj zaštićenoj plaži. Obratili smo se i direktoru Hrvatske turističke zajednice i Turističkoj zajednici Zadarske županije i svi se oni slažu kako vozila ne bi trebala prolaziti po plaži. Isto tako, prometni stručnjaci nalažu da se tu nikad nije smjelo dati pravo prolaska automobilima, priča Dokoza.
Na naše pitanje kako objašnjava da je toliki broj stanovnika Selina potpisao peticiju, u kojoj navode da ne žele zatvaranje puta, Dokoza kaže kako ne želi previše ulaziti u tu situaciju, ali da su potpisnici obmanjeni, ali da im on ništa ne zamjera niti uzima za zlo.
- Dragan Bucić, vijećnik iz redova HDZ-a je prikupljao potpise za tu peticiju. Ja samo želim spasiti prirodu i ljudske živote na plaži zbog tih automobila, kaže Dokoza.
Zanimljivo je spomenuti kako vijećnik Višeslav Dokoza ima kaznenu prijavu iz 2024. godine zbog vandalizacije rive. Naime, Dokoza je prijavljen kao jedan od aktera u slučaju iscrtavanja parkirnih mjesta na novoobnovljenoj rivi. Na upit o ovom događaju, Dokoza je izjavio kako smatra potpuno suludim zabraniti ljudima parkiranje na tom mjestu, s obzirom na to da alternativnih parkirnih mjesta nema. Dodao je kako su ljudi oduvijek tu parkirali, primjerice kada bi išli u obližnju crkvu. Također je naglasio da na rivi ne postoji nijedan prometni znak koji bi ukazivao na zabranu zaustavljanja i parkiranja.
Tko treba imati pristup spornom putu?
Za komentar smo upitali Josipa Buljata, supruga predsjednice Udruge Seline Darie Buljat, koji nam je u telefonskom razgovoru priznao kako ga cijela situacija duboko uznemiruje.
- Smatram da su potpisnici te peticije obmanuti; mnogi su zbog laži i pod pritiskom stavili svoj potpis na taj papir. Uvjeren sam da pristup spornom putu trebaju imati isključivo oni čije se parcele nalaze u neposrednoj blizini. Naš prijedlog je da se na početak puta postavi rampa, poput one na plaži Jaz u Starigradu, kako bi samo oni koji imaju stvarnu potrebu doći do svojih polja ili terena mogli proći, izjavio je Buljat čija se kuća nalazi u neposrednoj blizni tog prolaza.
- Što se tiče Udruge, Imamo mnogo članova, barem 50 formalno, ali točan broj upisanih i registriranih ne znam, jer se ne bavim pravnim pitanjima. Naša udruga se bori protiv devastacije plaže i imamo podršku od 400 ljudi, dok je njih 50 spremno doći na teren ako zatreba. Kontaktirali smo Gretu Thunberg (op. a. švedsku aktivisticu za očuvanje okoliša), koja bi trebala doći iza Nove godine, a uputili smo pozive i CNN-u te časopisu Der Spiegel, odgovara Buljat na pitanje koliko mještana Selina podržava rad njihove udruge.
Kako su se kuće našle u T3 zoni
Pregledom urbanističkog plana utvrđeno je da na spornom dijelu nije ucrtana prometnica. Međutim, pažnju privlači činjenica da se u neposrednoj blizini puta nalazi zona T3, koja je predviđena za ugostiteljsko-turističke sadržaje, poput kampova. U toj zoni T3 smještena je i kuća obitelji Buljat.
Na pitanje o legalnosti njihove građevine, Josip Buljat tvrdi da je sve izvedeno u skladu sa zakonom.
- Naša kuća je potpuno legalna i legalizirana. Problem je u tome što je Općina Starigrad samostalno mijenjala urbanistički plan prema svojim željama. Tako je naša kuća, koja je zakonski čista, završila u zoni T3, navodi Buljat.
- Ja sam obiteljski čovjek i otac dvoje djece. Bojim se vlasti i zato oprezno govorim o određenim stvarima. Ipak, uvijek ću postupati konstruktivno, bez obzira na strahove, dodaje.
Uređenje mjesta kao motiv
Na upit zašto se medijski eksponira i uključuje u spor oko dijela plaže ako strahuje od vlasti, Buljat je objasnio da mu je motiv uređenje mjesta.
- Moj cilj je urediti Seline. Nažalost, neki ljudi u Selinama, uključujući zaposlenike Općine Starigrad, nisu prošli ni svijet ni Hrvatsku, pa nepotrebno uništavaju plažu, koja je prirodna dragocjenost. Njezinu vrijednost potvrdili su i stručnjaci s Instituta Ruđer Bošković - zaključuje Buljat.
Slučaj plaže Pisak u Selinama zrcali duboke podjele između lokalne zajednice i interesnih skupina u pitanjima očuvanja prirode i praktičnih potreba mještana. Dok Udruga za održivi razvoj Seline inzistira na zaštiti okoliša i sigurnosti, mještani koji koriste sporni put argumentiraju povijesnu važnost i praktičnost pristupa svojim poljima. Situaciju dodatno komplicira osobni interes određenih aktera čije su kuće za turistički najam u neposrednoj blizini puta.
Peticija s više od polovice potpisa punoljetnih stanovnika Selina jasno ukazuje na nezadovoljstvo većine mještana idejom zatvaranja puta. Ipak, pravni aspekti, uključujući nepostojanje prometnice u urbanističkom planu, te širi ciljevi očuvanja prirodne baštine i sigurnosti ne mogu se zanemariti. Rješenje će zahtijevati kompromis i jasno definiranje uvjeta korištenja spornog dijela plaže, pri čemu je izgradnja alternativne infrastrukture, poput parkinga ili kontroliranog pristupa putem rampe, potencijalni put naprijed, što je opet diskutabilno jer se radi o pomorskom dobru kojem, kako zakon propisuje, svi moraju imati pristup.
Ovaj spor ističe širi problem neadekvatnog prostornog planiranja i manjkave koordinacije lokalnih vlasti u upravljanju zajedničkim dobrima. Samo transparentan dijalog i suradnja svih strana, uz uključivanje neovisnih stručnjaka, mogu donijeti održivo rješenje koje će pomiriti interese lokalne zajednice i zaštitu okoliša.
