Nakon katastrofalne 2023., kada je svjetska vinska proizvodnja pala na razinu iz 1961. godine, i 2024. stagnacija je nastavljena smanjenjem površina pod vinogradima, padom proizvodnje vina i izvoza. Zarada od izvoza je rasla, ali ne zbog količina već rasta cijena!
Negativan utjecaj klimatskih promjena
Klimatske promjene temeljni su razlog tome, kako se navodi u izvješću OIV-a, Međunarodne organizacije za lozu i vino.
U 2024., uz nepovoljne klimatske uvjete koji su rezultirali povijesno niskim razinama proizvodnje, i društveni i ekonomski čimbenici doveli su do pada potrošnje na ključnim tržištima. Uz proizvodnju, pala je i potrošnja vina. Pad potražnje na glavnim tržištima, u kombinaciji s visokim prosječnim cijenama potaknutim niskim količinama proizvodnje i dugotrajnim učincima prošle inflacije, učinili su godinu izazovnom.
Manje vinograda u svijetu i Hrvatskoj
Sa 7,1 milijun hektara, površina vinograda u svijetu pala je za 0,6%, u odnosu na lošu 2023.
EU ima 0,8% manje vinograda, iako s 3,2 milijuna hektara ostaje dominantna. Rast su imale samo Italija, Rumunjska i Grčka, dok su drugi čupali vinograde. Španjolska kao najveća vinogradarska zemlja na svijetu s 930.000 hektara, smanjila je površine za 1,5%, Francuska za 0.7%, za čak 7,3% smanjila ih je Bugarska, pa za 5,1% Portugal. Hrvatska je s 22.142 hektara svih vrsta grožđa 37. u svijetu.
Izvan EU-a, Moldavija, nakon godina pada, uvećava svoje vinogradarske površine, a rast je prijavila i Rusija.
SAD su s 385.000 hektara pale za 0,7%, Argentina je s 200.000 hektara rasla 2,4%, Čile je pao za 3,2% na 166.000 hektara, Južna Afrika je na 120.000 hektara, Australija na 159.000.
Uglavnom, u svijetu je u pet godina izgubljeno 300.000 hektara pod vinogradima, a ako niste znali, grožđe je i s takvim padom najraširenije voće na svijetu.
Pad proizvodnje u svijetu i kod nas
Službeni svjetski podatak za 2024. je da je proizvedeno 225,8 milijuna hektolitara, 4,8% manje nego u ionako povijesno najgoroj 2023.
EU je imala 13,8 milijardi litara (3,5%) manje vina. Klimatske promjene posebno pogađaju Europu od proljetnog mraza, ekstremnih kiša i oluja, što pogoduje bolestima, do iznimnih suša. Ipak, Italija kao najveći proizvođač vina na svijetu je imala ogromnih 15% rasta. Francuska je, pak, imala katastrofalni pad od 23,5%. Španjolska, kao treća vinska zemlja svijeta, nešto je rasla u odnosu na 2023. ali je i dalje 11% ispod svog višegodišnjeg prosjeka.
Izvan EU-a Rusija je prijavila 20% rasta, a najgore su prošli u Moldaviji s padom od 39,7%. Gruzija je najviše rasla (26,6%). Kina je imala pad od 17%. Četvrti najveći vinski proizvođač, Amerika, imalea je pad od 17,2%, zbog klime u Kaliforniji.
Južna je hemisfera pala na 4,58 milijardi litara. Argentina je imala najbolju izvedbu s 25% rasta, Čile je pao za 16%, a Brazil za čak 41%. Australija je s milijardom litara imala 5% rasta, Novi Zeland borio se s velikim padom, a Južna Afrika imala je pad, ali i dobrih 880 milijuna litara.
Nas od 2010. nema u ključnim svjetskim iskazima i tablicama, jer smo od tada pali ispod 20. mjesta u svijetu vina po bilo čemu, a samo se toliki broj ključnih zemalja prati detaljnije.
Konzumacija vina u svijetu pala, u Hrvatskoj rasla?!
S popijenih 21,4 milijarde litara vina u svijetu u 2024., pali smo na razinu iz 1961.. Pad je konstantan od 2018. zbog niza razloga. Kinezi su, nakon 15 godina uzastopnog povećavanja potrošnje naglo stali, ludo povećavali potrošnju su stali, a nove generacije ne pokazuju preveliku sklonost vinu. Svoje je učinila i pandemija. No, svjetski ratovi, posebno ruski napad na Ukrajinu, zbog posljedične energetske nestabilnosti, inflacije i rasta troškova transporta, utjecali su i na svjetsku trgovinu vina. Svi ti negativni trendovi se nastavljaju, pa 15 najvažnijih svjetskih vinskih tržišta bilježe i dalje pad konzumacije, iako neka manje bitna tržišta rastu.
EU popije 48% vina u svijetu, odnosno 10,36 milijardi litara, a to je 5% manje od petogodišnjeg prosjeka, makar 2,8% više nego 2023.
Najveći vinopije na svijetu su u SAD-u, iako i ondje potrošnja pada. Kina također nastavlja padati, lani su popili 550 milijuna litara, a Japan 330 milijuna, najmanje od 2011. U Južnoj Africi potrošnja raste, dok je Australija s oko 530 milijuna litara, stabilna već 15 godina.
Hrvatska je na potrošnji vina od 104,6 milijuna litara, pa ispada da se dva i pol puta više popilo nego što se u 2024. proizvelo. To je sigurno pomoglo nekim proizvođačima da potroše nešto zaliha, ali i povećalo uvoz vina za čak 32,9% na gotovo 33 milijuna litara. Za usporedbu, izvezli smo 3,3 milijuna litara!
Svjetska trgovina vinom na 36 milijardi eura
U trgovini vinom, hrvatska statistika je poražavajuća. Izvoz nam je količinski pao za 15,4%, a i prije je bio jadan, dok je uvoz skočio za 32,9%, a i prije je bio pretjeran za jednu izrazito vinsku zemlju, očito izgubljenih prilika.
U svijetu je pad proizvodnje vina, uz inflaciju odnosno rast cijena rezultirao padom trgovine pa je izvoz vina obuhvatio 10 milijardi litara ili pao na 2010. godinu. Nasuprot padu količina ukupna vrijednost svjetske vinske trgovine popela se lani na 35,6 milijardi eura a porasla je i cijena na prosječnih 3,6 eura po litri kad računamo sve vrste izvoza i plasmana, od butelja od 0.75 do tankera i cisterni.
Buteljirana vina a odnosi se to na sva pakiranja manja od 2 litre “kriva” su za 50,8% svjetske trgovine vinom. Tržište je stabilno, a cijene su rasle za prosječno 4,7 eura za litru.
Vinska pakoviranja “bag in box”, sudjeluju u obimu trgovine s 3,6%, a prosječna im je cijena oko 1,9 eura po litri. Naravno, kod svih ovih cijena treba reći da su to cijene po kojima se vino izvozi u druge zemlje, a to nema veze s onim što nas zatekne u trgovinama.
Konačno, vrlo značajna količina vinske trgovine obuhvaća pakiranja preko 10 litara, a riječ je mahom o cisternama, tankovima ili bačvama. Tako se trguje s 34,7% svjetskog vina, ali je udio te trgovine u iznosu vrijednosti izvoza vina svega 7,4% jer je prosječna cijena litre bila 0,8 eura. No, ovaj vid prometa jedini bilježi rast volumena i rast vrijednosti od čak 10%.
