Mirisni sladoled od kamiliceOSOBNI ALBUM
StoryEditor
samoniklo bilje

Bakica s pijace koja prodaje hrpice “mišance” dobro će nas uputiti o kojem se bilju radi

Repertoar kuharica u pripremi je širok i šarolik - od upotrebe čajnih i začinskih divljih biljaka do ukusnih glavnih jela, zakuski, juha, brojnih finger food zalogajčića do sirupa, slanih i novih slatkih prerađevina

Neda Bopsić, entuzijastična zaljubljenica u samoniklo bilje, stoji iza izuzetno popularne autorske Facebook stranice pod nazivom ‘ZdravaTrava’. Ova virtualna oaza okuplja više od 17.000 pratitelja koji su očarani njezinim pristupom pripremi hrane. S nevjerojatnih preko 3000 isprobanih recepata, od kojih svaki uključuje samoniklo jestivo bilje popraćeno opisom.

Sadrži i fotografije oko 250 različitih biljaka, kao i raznih pripremljenih jela. Samoniklim jestivim biljem fascinirana je još od djetinjstva, a ljubav prema dobroj, ukusnoj hrani duboko je ukorijenjena u njezinom biću još od rođenja.

image

Naslovnica knjige o slasticama

OSOBNI ALBUM

Šećer na početku

Odgovarajući na velik interes svojih brojnih pratitelja, nedavno je objavila knjigu pod nazivom ‘SAMONIKLO JESTIVO BILJE – SLASTICE’. Njezino novo djelo ne donosi samo ukusne recepte, već i dublje razumijevanje o tome kako iskoristiti obilje samoniklog jestivog bilja na putu prema zdravijim i ukusnim slasticama.

- Na temu slastica sam se odlučila za početak zbog nekog inata prema floskuli “šećer na kraju”. U pripremi su i ostale “korov” kuharice koje uključuju recepte sa samoniklim jestivim biljem. Repertoar je širok i šarolik – od upotrebe čajnih i začinskih divljih biljaka do ukusnih glavnih jela, zakuski, juha, brojnih finger food zalogajčića do sirupa, slanih i novih slatkih prerađevina…, objasnila je Neda.

image

Čudo od čokolade s metvicom

OSOBNI ALBUM

U Zadru obilje samoniklog jestivog bilja

Naš kraj obiluje raznolikošću samoniklog jestivog bilja, čineći ga jednim od mjesta u kojem obiluju prirodna bogatstva, a i dugovječna tradicija upotrebe samoniklog bilja u prehrani ukorijenjena je u našem kulturnom naslijeđu.

- Vremena se mijenjaju, velik izbor različitog voća i povrća postao nam je pristupačan u trgovačkim lancima, pa smo nekako potisnuli baštinjeno znanje o jestivosti divljih, samoniklih biljaka. Nije da nagovaram ljude na neki novi smjer u prehrani, no uvjerena sam da će svatko tko malo razmisli o porijeklu, transportu, skladištenju prije prodaje, zaštitnim sredstvima koja se primjenjuju na tom voću i povrću od uzgoja pa do dolaska na police trgovina ipak povremeno poželjeti pojesti i nešto bilja izniklog bez utjecaja ljudske ruke, iz nezagađene i žive zemlje - svježe da svježije ne može biti, naglasila je Neda.

Zadar i njegova okolica kriju obilje jestivog samoniklog bilja koje možemo kreativno uključiti u pripremu slastica.

- Već spomenuta divlja ruža i njezin plod šipak, slatke zrele kupine, rogač, borovi alepski, crni i pinija, morska blitva, latice poljskoga maka, divlji neven, žir hrasta česmine, amule, cvjetovi bagrema, brojne vrste sljeza, cecelji (kisela djetelina, korov vinograda i voćnjaka), fafarikule, kadulja, ružmarin, lovor, majčina dušica, cvijet maslačka, nar, latice divljeg nevena, smokva - list i plod, šmrika, vrijesak, maginja i još puno biljaka, da nabrojim samo većini poznate…, zaključila je Neda.

image

Nostalgija od šmrike

OSOBNI ALBUM

Kako ga prepoznati?

Putem kretanja kroz netaknutu prirodu, osjećamo ponovno povezivanje s okolinom koje sve više nedostaje u našim užurbanim životima, a omogućava nam i druženje s istomišljenicima, ljubiteljima prirode.

- Ne treba nam “ni takuin ni šoldi”, samo malo znanja. Većinu jestivih biljaka mnogi poznaju, a da o tome nisu nikada ni razmišljali. One jestive biljke za koje nismo sigurni da ih prepoznajemo najbolje ćemo naučiti od nekog prijateljski raspoloženog znalca. Knjige, fotografije i aplikacije na mobitelima za identifikaciju bilja su korisna stvar kada već imamo neko predznanje - samo kao potvrda, istaknula je Neda.

Bakica sa zadarske pijace koja s ponosom prodaje hrpice “mišance” koju je sama pažljivo ubrala sigurno će nas dobro uputiti o kojem se bilju radi.

- Ona će to zaista učiniti jednostavnije nego botaničar što zna naizust stručne, latinske nazive. Znate li kako ti stručnjaci nazivaju našu samoniklu rigu krajputašicu? To je Diplotaxis tenuifolia, hrvatski stručni naziv je uskolisni dvoredac. Pa se ti snađi, kazala je Neda.

image

Mliječne karamele od kadulje

OSOBNI ALBUM

Različita imena za istu biljku

Unatoč tomu, korisno je imati uvid i u stručne nazive samoniklog jestivog bilja.

- Oni nam garantiraju da ćemo biti posve sigurni o čemu razgovaramo s drugim znalcima. To važi u idealnom slučaju, da poznajemo i onu šjoru s pijace i botaničara, a potom i knjige, istaknula je Neda.

Često se suočavamo s izazovom prilagodbe kada shvatimo da ljudi na različitim lokacijama koriste različita imena za istu biljku.

- Ponekad ima i slučajeva da različite biljke imaju isti naziv. Primjer je žutenica, naziv koji se odnosi u našem kraju jednako na mlade listove cikorije, kao i na maslačkove. U drugom slučaju, naziv vrijesak dijeli samonikla začinsko-čajna biljka vrisak; Satureja montana i nejestivi vrijesak, vrijes Calluna vulgaris, također samonikli. Ni slični nisu! Zbunit ćemo se samo zbog jednog od zajedničkog narodnog naziva, objasnila je Neda.

image

Sirup od nezrelih šišarki

OSOBNI ALBUM

Spominje se u brojnim bajkama

Samoniklo jestivo bilje ne predstavlja samo dio naše tradicije, već se pojavljuje i u mnogim poznatim bajkama.

- Ribar Palunko je u bogatom zlatnom dvoru kralja morskoga čeznuo za tanjurom lobode, Trnoružica je 100 godina spavala i očuvala zdravlje i vitalnost s cijelim kraljevskim dvorom okružena divljom ružom i kupinom. Bajka “Stoliću, prostri se” govori o obilju besplatne i ukusne hrane stvorene “ni iz čega”, odnosno samo uz malo čarolije znanja. U bajci Matovilka, majka je za vrijeme trudnoće poželjela matovilac, prisjetila se Neda.

Sjećate li se i bajke o čarobnom grahu?

- Umotano u dramatičnu priču, radi se o mahunarki u čijoj se krošnji skriva blago koje dijete otkriva kada se popne na to drvo. Više se spominje zlato, ali prvo otkriće je prostrt stol s delicijama. Bajka završava sječom stabla čarobnog graha i vječnim životom u raskoši dječaka Jakova i njegove majke. Imali su gusku što nese zlatna jaja i zlatom su kupovali sve što im treba. Da je bilo supermarketa, išli bi tamo u spizu, naglasila je Neda.

Ovo je ujedno, kako je kazala Neda, i tužna priča naše obale.

- Rogač, Ceratonia siliqua zimzelena je mahunarka mediteranskog porijekla. U svojoj krošnji svake jeseni skriva slatke mahune što liče na dugačke pločice čokolade - po boji i sličnoga okusa, no nutritivno mnogo bogatije. Imaju ti plodovi itekako veze i sa zlatom. Sjemenke rogača služile su kao pramjera za mjerenje težine (čistoće) zlata, kazala je Neda te objasnila povezanost s našom obalom i turizmom:

- Kada su stanovnici obale otkrili mogućnosti zarade turizmom (zlatna guska), zanemarili su mahunarku što je milenijima bila hrana i okrenuli se zgrtanju zlata i kupovini hrane iz bližih i daljih krajeva, zaključila je Neda.

18.02.2024., 08:00h
ANDREA KRŠLOVIĆ
24. travanj 2024 08:06