Žižula, žižulja, čičimak, čingulin, ćićindula, cicindra, različiti su nazivi za potpuno istu biljkuDuško Jaramaz/Pixsell
StoryEditor
MALA, A ZDRAVA

Što je to žižula, odakle potječe? Evo par ideja kako ih pripremiti

Plod žižule koristi se u narodnoj medicini već 4000 tisuća godina. Prema Huangdi Neijingu (knjizi drevne kineske medicine) žižula se smatrala jednom od pet najhranjivijih i najzdravijih vrsta voća

Žižula, žižulja, čičimak, čingulin, ćićindula, cicindra, različiti su nazivi za potpuno istu biljku, a riječ je o drevnoj azijskoj voćki koja je već dugo vremena omiljena biljka za uzgoj u mediteranskim zemljama, pa tako i na hrvatskoj obali, osobito u području oko Dubrovnika i Trogira.

Žižula je voće, izgledom i veličinom nalik šljivama ili malim datuljama. Svježi plodovi žižule okusom podsjećaju na jabuke. Sušena žižula je u mnogočemu sličnija datuljama nego drugom voću. Kako je kora zrelog voća potpuno crvena, tako je žižula poznata i kao kineska crvena datulja. Dozrijeva u rujnu i listopadu. Nedugo nakon što postane potpuno crven, plod se omekša i nabora. Tek tada se može jesti, iako ga mnogi radije beru prije tog posljednjeg stadija jer je tada pulpa hrskava i slatka.

Nutritivna svojstva

Plod žižule u sebi sadrži 40 % ugljikohidrata, 5 % proteina, 2,5 % pektina, 1,5 % organskih kiselina, smolaste tvari i vitamin C.

Uz vitamin C, sadrže i vitamine A, B-kompleks, kao i minerale poput kalija, željeza, magnezija i cinka. Istraživanja su pokazala da imaju različite zdravstvene benefite, a s obzirom na to da dozrijevaju u jesen i prepune su vitamina C, idealne su za jačanje imunološkog sustava i pripremu organizma za hladnije, zimske mjesece.

Zdravstvene prednosti

Plod žižule koristi se u narodnoj medicini već 4000 godina. Prema Huangdi Neijingu (knjizi drevne kineske medicine) žižula se smatrala jednom od pet najhranjivijih i najzdravijih vrsta voća. Danas žižule konzumiramo svježe ili osušene, a plodovi se koriste i za izradu džemova, likera, vina, sokova i sirupa. Osim ploda, lišće i kora koriste se za izradu lijekova i čajeva. Stablo žižule otporno je na visoke temperature i sušu, a u zimskim mjesecima podnosi temperaturu i do -25°C, što je idealno za uzgoj ove voćke i u Hrvatskoj.

Plod žižule, osim što sadrži velike količine vitamina C, bogat je i flavonoidima koji su snažni antioksidansi i bore se protiv razvoja svih bolesti. Ova biljka u sebi ima najmanje 20 puta više vitamina C nego agrumi. Što se tiče pozitivnog utjecaja na zdravlje, konzumacija žižule ublažava probavne tegobe, snižava krvni tlak, umiruje oštećenu kožu i pomaže u njenom zacjeljivanju, smanjuje bol u mišićima, djeluje protiv depresije, djeluje kao afrodizijak, štiti jetru i stanice od oksidativnog stresa, jača imunološki sustav, djeluje sedativno te pomaže održavanju tjelesne težine. U nastavku donosimo nekoliko recepata sa žižulom.

Lungić punjen žižulama

Sastojci:

1 svinjski lungić - svinjski file (oko 400 g)

250 g svježih žižula

sol

papar

50 g maslaca

3-4 žlice suncokretova ulja

2 vezice mladog luka

Priprema:

Prije pripreme file očistite od žilica i opni uz pomoć oštrog noža. Kako biste izbjegli rezanje ovog finog komada mesa po pola, polegnite mišić i lagano po sredini drškom kuhače napravite udubinu. Žižule koje ste prethodno oprali prerežite na pola i izvadite košticu. Polako uz pomoć drške kuhače napunite unutrašnjost lungića. Pazite samo da ne radite nagle pokrete da ne napravite rupu sa strane. Napunjeni lungić začinite solju i pustite da malo odstoji. Na grill tavi prepecite svinjski lungić sa svih strana dok ne dobije smeđu boju. Nakon toga stavite u prethodno zagrijanu pećnicu na 13 minuta na 180°C da se ispeče i iznutra u lim u koji ste stavili maslac. Kad meso izvadite iz pećnice, prekrijte ga aluminijskom folijom i ostavite da stoji oko sedam ili osam minuta da se sokovi stabiliziraju. Dok se meso odmara, na grill tavi na kojoj ste prethodno pekli meso dodajte ostatak žižula i mladi luk. Kratko popržite i poslužite uz svinjski lungić. Meso začinite paprom prije serviranja.

Hrskavi kolačići sa žižulama

Sastojci:

4 šalice svježe žižule

2 jušne žlice soka od limuna

40 g brašna

80 g smeđeg šećera

140 g zobenih pahuljica

½ čajne žlice soli

1 čajna žlica cimeta

75 g otopljenog domaćeg maslaca

Priprema:

Prerežite žižule napola i uklonite koštice. Još jednom svaki plod poprečno presijecite. Žižule prelijte limunovim sokom. Sve sastojke umiješajte zajedno i smjesu poškropite vodom.Pećnicu ugrijte na 200 °C i stavite da se peče 35 minuta.

Čaj od žižule i đumbira

Sastojci:

15 osušenih žižula

20 g đumbira

25 g smeđeg šećera ili meda

1 štapić cejlonskog cimeta

1 litra vode

Priprema:

Operite đumbir i žižule. Đumbir ogulite i narežite na tanke šnitice.U lonac za kuhanje čaja stavite vodu, đumbir, žižule i razlomljeni štapić cimeta. Kuhajte zatvoreno 10 minuta na srednjoj jačini vatre. Smanjite toplinu i kuhajte još 10 minuta. Dodajte smeđi šećer i bez poklapanja kuhajte 5 minuta. Procijedite i servirajte. (ZT)

24.09.2025., 15:39h
:
Zadarski tjednik
28. rujan 2025 20:22