Brokula (također: brokoli, brokolj i brokulica, lat. bracchium) je, prema Wikipediji, povrće iz porodice kupusnjača kojoj još pripadaju prokulica, kupus, koraba, karfiola, kelj i druge. Smatra se izvornim oblikom karfiola, a uzgaja se zbog središnjeg i postranih zelenih cvjetnih izdanaka smještenih na razgranatoj i mekanoj stabljici.
Brokula sadrži različite biološki aktivne sastojke (fitohemikalije), čija antioksidativna svojstva pozitivno utječu na zdravlje. Za nju se zna više od 2000 godina. U 16. stoljeću brokula je rasla na zapadnim obalama Mediterana, uglavnom u Italiji i Francuskoj. Naziv biljke potječe od italijanske riječi “brocco” što znači izdanak, mladica. Na područje Hrvatske i Bosne i Hercegovine donesena iz Italije, najprije na obalu i neke otoke, a potom i u unutrašnjost Hercegovine, uglavnom u dolinu rijeke Neretve. Danas se u BiH najviše uzgaja u Hercegovini, a u Hrvatskoj u Dalmaciji.
Brokula je bogata prehrambenim vlaknima, vitaminom C, vitaminom K, željezom i kalijem, uz to sadrži izotiocijanate koji imaju brojne zdravstvene benefite. Lako je dostupna te se priprema vrlo jednostavno i brzo, a može se konzumirati sirova, kuhana ili pečena — preporučljivo je da se brokula kratko kuha na pari, jer gubi najmanje korisnih hranjivih tvari.
Zašto trebamo jesti brokulu?
Zaštita od raka
Rak je često povezan s oksidativnim stresom, zbog čega dolazi do brzog rasta abnormalnih stanica. Brokula sadrži glukozinalate, flavonoide, vitamine i minerale koji mogu smanjiti oksidaciju stanica, odnosno oštećenje stanica. Uz bioaktivne spojeve, brokula sadrži i prehrambena vlakna koja smanjuju rizik od razvoja raka debelog crijeva.
Zdravlje očiju
Kako starimo, tako se smanjuje naša sposobnost zaštite stanica mrežnice oka od oksidansa. Konzumacijom brokule može se povećati zaštita vida i smanjiti oštećenje oka. Naime, unos sulforafana koji se nalazi u brokuli može zaštiti oko, odnosno stanice oka od mogućih oštećenja uzrokovanih sunčevim UV zrakama. U brokuli se nalaze i vitamin A i karoteinodi (lutein, beta-karotenoidi i zeaksantin) koji štite mrežnicu oka i sprečavaju razvoj degenerativnih bolesti očiju.
Protuupalno djelovanje
Kako bismo smanjili ili spriječili upalna stanja u organizmu važan je dostatan unos antioksidansa. Jedan od glavnih bioaktivnih spojeva u brokuli je sulforafan kojega krasi protuupalno, antiokdisativno, antikancerogeno i antimikrobno djelovanje.
Zdravlje srca
Konzumacijom krucifernog povrća možemo smanjiti rizik od razvoja kardiovaskularnih bolesti. Vitamin K koji se nalazi u brokuli može utjecati na inhibiciju procesa kalcifikacije u našim krvnim žilama. Prehrambena vlakna i sulforafan mogu smanjiti koncentraciju triglicerida i LDL kolesterola, a povećati koncentraciju HDL kolesterola. Antioksidansi prisutni u brokuli mogu smanjiti rizik od srčanog udara.
Jačanje imuniteta
Dobro poznati vitamin C igra važnu ulogu u jačanju i održavanju imuniteta. Osim što ga možemo pronaći u citrusima, paprici i rajčici, u relativno visokoj koncentraciji nalazi se i u brokuli. Osim vitamina C, u brokuli možemo pronaći i beta-karotene koji mogu poboljšati funkciju imunoloških stanica, osobito u starijih osoba.
Brokula sadrži fitonutrijente — glukobrasicin, glukorafanin i glukonasturtian koji pomažu u prirodnim procesima detoksikacije. Uz nabrojane fitonutrijente, brokula je bogata prehrambenim vlaknima koja vežu toksine za sebe i na taj način smanjuju njihovu apsorpciju.
Krem juha od brokule
Sastojci:
1 veća brokula
1 mrkva
pola češnja češnjaka
sol,Vegeta
vrhnje za kuhanje
maslinovo ulje
sezam
Priprema:
Brokulu operite,narežite na cvjetiće.Mrkvu narežite na sitne kockice,dodajte malo soli i sve stavite kuhati u vodu,15-ak minuta.
Sitno nasjeckajte češnjak,te malo popržite na ulju. Skuhanu brokulu izvadite iz vode,te smiksajte štapnim mikserom,pa vratite u vodu u kojoj ste kuhali. Dodajte češnjak i vrhnje za kuhanje,te prokuhajte još nekoliko minuta. Poslužite toplo.Po želji dodajte sezam koji ste prethodno malo prepržili na ulju.
Tjestenina s pestom od brokule
Sastojci:
300 g tjestenine
350 g cvjetova brokule
30 g svježih listova bosiljka
30 g sitno naribanoga parmezana
½ sitno nasjeckanog češnja češnjaka
3 žlice maslinovog ulja
1 žlica limunovog soka sol, papar
Priprema:
Tjesteninu skuhati u velikoj zdjeli kipuće slane vode prema uputama na pakiranju. U međuvremenu, brokulu pripremiti kuhanjem na pari, oko šest minuta, odnosno dok lagano ne omekša. Brokulu staviti u blender, dodati bosiljak, parmezan, češnjak, maslinovo ulje i limunov sok i uključiti ga da se svi sastojci međusobno pomiješaju. Probati dobivenu smjesu i začiniti ju solju i paprom po želji. Ocijediti tjesteninu, staviti ju u posudu i preko nje staviti dobiveni pesto od brokule. Sve dobro promiješati pa poslužiti uz parmezan.
