Kasno ljeto i jesen obilježeni su uživanjem u grožđu. Grožđe je idealna prirodna grickalica, bilo da ga jedete na plaži ili na poslu, grickate uz omiljenu seriju ili u malo “ozbiljnijoj” verziji, uz komad finog sira.
Grožđe je plod vinove loze, dostupno u zelenim, ružičastim i modrikastocrnim nijansama, koje se koristi kao svježe voće (stono grožđe) ili za proizvodnju vina. Bogato je vitaminima B i C, te mineralima poput kalija i magnezija, a sadrži i ljekovite fitokemikalije (polifenole) koje imaju antioksidativna svojstva. Postoje sorte s košticama i bez njih, a razlikuju se po veličini, boji i okusu.
Povijest grožđa
Grožđe je voće s tisućljetnom tradicijom, čija priča seže daleko prije pojave prvih pisanih civilizacija. Arheolozi su u Gruziji pronašli ostatke amfora starih oko 8.000 godina, s tragovima vinske kiseline, što upućuje na to da su ljudi tada već poznavali vinarstvo.
Slični dokazi pronađeni su i u drevnom Egiptu, gdje su freske prikazivale berbu grožđa i proizvodnju vina, te u Mezopotamiji (područje u jugozapadnoj Aziji između rijeka Eufrata i Tigrisa), gdje su ga Sumerani uključili u vjerske obrede.
Stari Grci vinovu lozu smatrali su darom boga Dioniza, dok su je Rimljani slavili kroz kult Bakha, boga vina i zabave. Rim je uveo sustavno podizanje vinograda, širio lozu po cijelom tadašnjem carstvu, od Španjolske do Britanije, te postavio temelje mnogih današnjih vinogradarskih regija. Taj antički odnos prema vinu kao simbolu zajedništva, kulture i užitka u velikoj mjeri živi i danas.
Nutritivno bogatstvo u sitnim bobicama
Grožđe je nutritivno vrijedno voće bogato vitaminima C i K, kalijem, vlaknima i antioksidansima, posebice resveratrolom, koji se povezuje s kardiovaskularnim zdravljem. Sadrži 80–85 % vode, što ga čini laganom, ali energetskom namirnicom.
Bogat je izvor minerala i hranjivih tvari kao što su bakar, željezo i mangan, potrebnih za razvoj i čvrstoću kostiju.Može se koristiti i kao lijek za astmu jer je poprilično vodenasto voće pa hidratizira, tj. povećava vlagu u plućima te smanjuje napadaje astme.
Iako se smatra da je čaša vina previše zapravo uzrok migrenama i glavoboljama, upravo su čaša vina ili sok od grožđa najbolji lijek protiv migrene.
Grožđe povisuje razinu dušikovog oksida u krvi što sprječava stvaranje krvnih ugrušaka. To znači da smanjuje i rizik od srčanog udara. Antioksidansi prisutni u grožđu mogu spriječiti oksidaciju LDL kolesterola (lošeg kolesterola) koji blokira krvne žile i među glavnim je razlozima nastanka koronarnih bolesti srca.
Kvalificira sei kao laksativna hrana, jer kožica bobica sadrži organsku kiselinu, šećer i celulozu, tvari koje pospješuju rad crijeva i otklanjaju zatvor. Isto tako odstranjuju suvišnu vodu iz tijela, uklanjaju štetne tvari iz organizma i vežu masne tvari na sebe, pa je grožđe je zapravo idealno za jesenske dijete.
Redovita konzumacija grožđa pozitivno utječe na zdravlje očiju, jer štiti mrežnicu oka od propadanja te smanjuje rizik od nastanka žute pjege. To je najčešći uzrok sljepoće kod osoba starijih od 50 godina, a prate je zamućeni vid i iskrivljena slika. Znanstvenici su u jednom istraživanju otkrili kako su antioksidansi u grožđu i do 50 puta jači nego u vitaminu E i 20 puta jači nego u vitaminu C. Zbog toga je grožđe izvrsna zaštita kod oštećenja retine.
U nastavku donosimo nekoliko ranojesenskih recepata s grožđem u kojima možete svakodnevno uživati.
Focaccia s grožđem
Sastojci:
500 g glatkog brašna
2 žličice soli
1 vrećica suhog kvasca
3 žlice maslinovog ulja
400 ml mlake vode
200 g grožđa za po vrhu
Priprema:
Pomiješajte suhi kvasac i toplu vodu pa ostavite da se malo zapjeni. U veću zdjelu dodajte brašno i sol pa zapjenjeni suhi kvasac. Dodajte maslinovo ulje i lagano ulijevajte mlaku vodu te miješajte drvenom kuhačom. Umijesite tijesto rukama, a zatim ga prebacite na radnu plohu koju ste lagano pobrašnili. Mijesite dok ne dobijete glatko i elastično tijesto. Prebacite ga u zdjelu, malo nauljite, prekrijte kuhinjskom krpom i ostavite na toplom mjestu da odmori, otprilike sat vremena. Dignuto tijesto prebacite na lim koji nauljili. Nauljite ga odozgo, pa rukama, to jest prstima lagano rastegnite tijesto da dobije one karakteristične udubine i ponovno ga ostavite pola do sat vremena na toplom mjestu. Prelijte s malo maslinovog ulja, rasporedite bobice grožđa i stavite u pećnicu na 20 minuta ili dok tijesto ne porumeni.
Kuglof od jogurta sa grožđicama bez glutena
Sastojci:
200 ml bezglutenskog brašna
1 vrećica praška za pecivo
2 jaja
100 g šećera u prahu
100 ml ulja
1 jogurt
100 g grožđica
3 žlice voćnog likera za namakanje grožđica
Priprema:
Miksajte jaja sa šećerom dok se ne pojave mjehurići. Smanjite brzinu i dodajte polako ulje. Polako umiksajte i jogurt. Dodajte brašno i prašak za pecivo, a na kraju umiješajte i grožđice. Zagrijte pećnicu na 200 stupnjeva, namastite lim za pečenje kuglofa i u njega prebacite smjesu. Smanjite temperaturu na 180 stupnjeva i stavite peći. Pečen kuglof ostavite desetak minuta pa ga izvadite iz kalupa. Prohladite ga i posipajte šećerom u prahu.
Štrudla s jabukama i grožđem
Sastojci:
Vučeno tijesto
200 g glatkog brašna
50 ml ulja
80 ml tople vode
1 prstohvat soli
Nadjev
800 g jabuka
200 g grožđa
50 g šećera
rum, limunova korica
Priprema:
U zdjeli srednje veličine kuhačom sjedinite sve sastojke. Izvadite kuhaču i ručno umijesite glatko, mekano i elastično tijesto. Manju zdjelicu premažite uljem i u nju stavite tijesto. Prekrijte zdjelicu plastičnom folijom i ostavite da odmara 30 minuta. Naribajte oguljene jabuke, dodajte im grožđe (ako su male bobice onda cijele, ako su velike, prerežite ih na pola). Pošećerite i pokapajte limunovim sokom i dodajte ruma po ukusu. Zagrijte pećnicu na 200 stupnjeva. Stol ili podlogu na kojoj ćete vući tijesto prekrijte stolnjakom. Dobro ga pobrašnite i na njega položite tijesto.Tijesto također pobrašnite i lagano razvaljajte valjkom. Premažite tankim slojem maslaca i krenite razvlačiti tijesto. Razvucite ga što tanje možete. Po tijestu rasporedite nadjev od jabuka. Zarolajte štrudlu. Pažljivo prebacite štrudlu na lim za pečenje koji ste lagano nauljili. Pecite je 35-40 minuta dok ne bude zlatne boje. (ZT)
