Dinja (lat. Cucumis melo) je jednogodišnja biljka koja se ubraja u porodicu Cucurbitaceae. Uzgaja se uglavnom u Aziji, SAD-u, Meksiku, ali i u mnogim mediteranskim zemljama. Naziva se još bostan, cata, dina, melon, milun, mlûn, pekun, pepun, pipun. Uzgaja se u vrtovima i na plantažama. Cvate na početku ljeta, a bere se u jesen.
Podrijetlo dinje
Smatra se da dinja potječe iz Azije. U Kini je bila poznata već 1000. pr. Kr., a tamo se i danas uzgaja gotovo polovina ukupne proizvodnje dinja na svijetu. U Bibliji se spominje da su Izraelci, kada su napustili Egipat i s Mojsijem četrdeset godina lutali pustinjom, žalili za svojom omiljenom hranom, a posebice dinjom. Slike iz gradova Herkulaneja i Pompeja iz 79. godine dokaz su da su i Rimljani poznavali dinju. Put do Europe i Amerike dinja je pronašla tek kasnije u povijesti te se na ovim područjima počinje uzgajati krajem 19. stoljeća. Uz Kinu, velike količine dinja danas se uzgajaju i u Turskoj, Iranu, Egiptu i Indiji.
Zašto jesti dinju
Dinja je veoma bogata vitaminom C, vitaminom A, kalijem, vitaminima B skupine i beta-karotenom. U 100 grama dinje nalaze se samo 34 kalorije, a s obzirom na to da 90 posto njezinog sastava čini voda, idealna je za hidrataciju tijekom vrućih ljetnih dana.
Mogli bismo reći da je dinja prava namirnica za ljeto. Velike količine vode nadoknađuju izgubljenu tekućinu putem pojačanog znojenja te ponekad umjesto ispijanja sokova, vode i čajeva možemo jednostavno pojesti dinju. Sadržaj vitamina C i beta-karotena, koji su snažni antioksidansi, pomaže zdravlju kože i nastanku preplanulog tena u ljetnim mjesecima.
Kalij, uz natrij, glavni elektrolit tijela, ima i ulogu reguliranja krvnog tlaka, a u sinergiji s velikom količinom vode koju dinja sadrži, pomaže detoksikaciji organizma putem bubrega. Nutrijenti u dinji mogu pomoći procesu mršavljenja regulirajući probavu i potpomažući eliminaciju iz organizma te unosom volumenom bogate hrane koja daje osjećaj popunjenosti u želucu. Prema preporukama, dinju uz ostalo voće dnevno možemo konzumirati u količini od dvije šalice sjeckanog voća, što nam dopušta da uz to što skrbimo za vlastito zdravlje bezbrižno uživamo u ovom slatkom voću, budući da će nam ta količina pružiti tek 120 kcal.
Učinak na zdravlje
Veoma su važni pozitivni učinci dinje na zdravlje organizma. Vitamini C i A koji ujedno djeluju kao antioksidansi, štiteći organizam od kardiovaskularnih bolesti i starenja. Voda i kalij potiču rad bubrega, pomažu u uklanjanju štetnih tvari iz organizma, a kalij ima blagotvoran učinak kod osoba s visokim krvnim tlakom jer ga smanjuje. Povoljnim djelovanjem biljnih vlakana olakšava probavu i pomaže u smanjenju tjelesne težine i nadimanja u trbuhu. Zbog visokog sadržaja beta-karotena dinja se ubraja među antikancerogenu hranu. primjerice, oblog od iscijeđenog soka dinje ili od naribane dinje služi za otklanjanje boli.
Kako kupiti i čuvati dinju?
Dinja je danas dostupna cijele godine, ali njezina sezona dozrijevanja u nas je u razdoblju od lipnja do kolovoza, kada je na tržnicama najviše dostupna.
Najzastupljenije su podvrste cantalooupe, dinja zelenkaste kore s hrapavom površinom poput mreže, i charatais, dinja žute kore hrapave površine s okomitim prugama.
Pri kupnji dinje pripazite na peteljku oko koje se mogu stvarati kapljice vlage, što je znak da je dinja ubrana prerano. Kod zrele dinje peteljka lako otpada, na čijem mjestu ostaje malo udubljenje, dok druga strana dinje mora biti mirisna i gipka na dodir.
Izbjegavajte dinje koje imaju mekane dijelove, tamna oštećenja ili napukline.
Dinju čuvajte 2-3 dana na sobnoj temperaturi kako bi potpuno sazrela, a zatim je možete čuvati u hladnjaku još pet dana. Narezanu dinju čuvajte u hladnjaku do tri dana u zatvorenoj posudi jer njezin miris može prijeći na drugu hranu koju čuvate u hladnjaku.
Prije rezanja dobro ju je oprati pod mlazom tople vode kako prljavština s kore ne bi ušla u sočan dio ploda.
Juha od dinje
Sastojci:
1 manja dinja, očišćena i narezana na kockice
120 ml grčkog jogurta
1 žličica svježe ribanog đumbira
1 žličica meda
1/4 žličice muškatnog oraščića
malo soli
Priprema:
Sve sastojke ubacite u blender i dobro izmiksajte. Probajte je li dovoljno slatko, pa po potrebi dodajte još meda. Stavite u hladnjak na barem 30 minuta.
Tjestenina s dinjom i pršutom
Sastojci:
50 g tjestenine
150 g dinje
100 g pršuta
1 šaka rukole
30 g ribanog parmezana ili nekog drugog tvrdog sira
1 žlica maslinovog ulja
1 žlica cijeđenog limuna
sol i papar, po želji
Priprema:
Tjesteninu skuhajte prema uputama na pakiranju. Pršut usitnite na komade željene veličine koji će olakšati jedenje. Dinju narežite na kockice. Sve sastojke stavite u tanjur i prelijte maslinovim uljem, limunovim sokom i dodajte začine. Na kraju po vrhu stavite malo parmezana.
Salata od dinje i feta sira
Sastojci:
1/2 dinje
150 g feta sira
1 krastavac
1 žličica vlasca
1 žličica svježeg peršina
1 žlica maslinovog ulja
1 žlica limunovog soka
Priprema:
Polovicu dinje izdubite žličicom tako da dinja ostane u kuglicama. Stavite je u posudu. Dodajte na sitno narezan krastavac i usitnjen feta sira. Dodajte začine i promiješajte. Servirajte hladno. (ZT)
