Većina građana koji podržavaju proširenje EU-a vjeruje da bi njihova zemlja od toga imala koristi. Prednosti proširenja uključuju jači globalni utjecaj, veće tržište za tvrtke iz EU-a, više mogućnosti zapošljavanja te veću solidarnost i sigurnost. Istodobno, ispitanici izražavaju zabrinutost u vezi s migracijama, korupcijom i kriminalom te financijskim troškovima proširenja.
Reforma procesa proširenja
- Rezultati pokazuju da građani EU-a, a posebno mlađi ljudi, podržavaju proširenje. Eurobarometar šalje još jednu jasnu poruku: ljudi žele vjerodostojan proces utemeljen na vrijednostima, vođen stvarnim reformama. Zajedno s državama članicama izravno ćemo se angažirati s građanima, rješavati njihove probleme i pokazati kako proširenje donosi mir, prosperitet i ujedinjeniju Europu, rekla je povjerenica za proširenje Marta Kos.
The New Union Post, portal koji se isključivo bavi proširenjem Europske Unije, objavio je da će Europska komisija do kraja godine predstaviti novi prijedlog reformi procesa proširenja.
Kandidati
Od postojećih zemalja kandidata zahtjev za ulazak u EU prva je podnijela Turska, 1987. Status kandidata ima od 1999., a pregovore je započela 2005. godine. No, oni su zamrznuti od 2018. zbog “demokratskih nazadovanja”.
Najaktivnije u procesu proširenja su zemlje zapadnog Balkana. Crna Gora je ispunila privremene uvjete (poglavlja 23 i 24), cilj joj je pristupiti EU do 2028. godine. Albanija je u 2025. ubrzano otvarala pregovaračke klastere – čak 24 od 33 poglavlja i cilj joj je završiti pregovore do 2027. Srbija, Bosna i Hercegovina, Sjeverna Makedonija i Kosovo zaostaju.
Upitno želi li Srbija uopće završiti pregovore, jer nije uskladila vanjsku politiku s politikom EU, posebno po pitanju sankcija Ruskoj Federaciji nakon agresije na Ukrajinu. Upitno je stanje ljudskih prava i slobode medija.
BiH je podnijela zahtjev za članstvo u EU u veljači 2016., a status kandidata dobila je u prosincu 2022. Dvije godine kasnije EU je odlučila otvoriti pregovore, ali uz uvjet da BiH ispuni niz reformi (vladavina prava, izborni zakon, pravosuđe, borba protiv korupcije itd.). Pregovarački okvir nije usvojen zbog političke blokade i sukoba između entiteta, posebno poteza iz Republike Srpske koji slabe državne institucije, te spore implementacije europskih reformi, uz manjak stabilnosti i povjerenja u pravosuđe.
Sjeverna Makedonija je status kandidata dobila 2005. no godinama je početak pregovora bio blokiran zbog spora s Grčkom oko imena države. Sada je, pak, blokira Bugarska zbog spora oko ustavnih izmjena i prava manjina.
Kosovo je podnijelo zahtjev za članstvo u EU 15. prosinca 2022. godine i trenutno ima status “potencijalnog kandidata”, ne i formalnog, prvenstveno zato jer ga ne priznaje pet članica EU (Španjolska, Grčka, Rumunjska, Slovačka i Cipar). Zato je pristupni proces blokiran.
Istočno susjedstvo
Tu je i grupa zemalja koje jednog dana žele postati članice EU, zvane “ Istočno susjedstvo”. Teško je očekivati da će one u doglednom roku ući u Uniju, ali strateški je važno ne zatvoriti im vrata.
“Istočno susjedstvo” odnosi se na politiku Europske unije prema Armeniji, Azerbajdžanu, Bjelorusiji, Gruziji, Moldaviji i Ukrajini. Pokrenuto 2009. godine kao dio europske politike susjedstva cilj joj je jačanje političkih veza, ekonomsku integraciju i reforme, ali ne nužno i punopravno članstvo u EU.
No, nakon ruske invazije na Ukrajinu 2022., tri zemlje (Ukrajina, Moldavija i Gruzija) su dobile kandidatski status, a pristupanje EU postalo je prioritet. Ostale zemlje imaju ograničenije odnose zbog političkih razloga.
Teško do 2030.
- Ako se EU želi proširiti u ovom desetljeću – posebno do 2030. – mora reformirati proces prijema novih kandidata i pružiti više podrške za jačanje krhkih demokracija. Razlika između službenih izvješća EU-a i javnih izjava lidera o brzom procesu nije održiva”, rekla je Zselyke Csaky, direktorica europskog programa u Freedom Houseu.
- Napeta geopolitička situacija nas tjera da završimo reintegraciju našeg kontinenta pod istim vrijednostima demokracije i vladavine prava. Već smo napravili velike korake prema integraciji novih članica u zadnjih nekoliko godina. Proširenje će ostati prioritet nove Komisije, poručila je Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen.
Analitičari ocjenjuju kako je prvo proširenje, vezano uz Crnu Goru i Albaniju, moguće do 2030., no vjeruju da je to izglednije tek polovicom idućeg desetljeća. (Hina)
