Plod je živi organizam u kojem se nakon berbe zbivaju složene biokemijske promjene. Kako bi se promjene usporile, tada moramo utjecati na smanjenje intenziteta disanja ploda.
Disanje potiče bržu razgradnju hranjivih tvari u plodu i povećanje transpiracije. Uz to se povećava i nakupljanje etilena, koji ubrzava procese starenja ploda.
Unutarnji i vanjski čimbenici
Na disanje ploda utječe vanjski i unutarnji faktori. Od unutarnjeh, najveće značenje ima sorta. Veći koeficijent, odnosno intenzitet disanja imaju plodovi ljetnih sorti, a manji zimskih dok su plodovi jesenskih osrednjeg intenziteta disanja. Osim toga, intenzivnije dišu veliki i mali plodovi zbog čega se i lošije čuvaju.
Na ovu pojavu jako utječe i stupanj zrelosti plodova pri čemu zreliji imaju veći koeficijent.
Kada je riječ o vanjskim faktorima, važno je kako postupate s voćem tijekom berbe, prije stavljanja u spremište, a posebice uvjeti skladištenja. Naročito je važno da se nakon berbe plodovi što prije uskladište i stave u kontrolirane uvjete.
Temperatura i vlažnost zraka
Usporavanje disanja plodova, a time i duže čuvanje, postiže se uz temperature od 0°C do 5°C.
Jako je važna i relativna vlažnost zraka. Uz veću, od 85% do 90%, smanjuje se transpiracija i produžava čuvanje.
Nadalje, valja istaknuti da sastav atmosfere u skladištu utječe na intenzitet disanja. Što je više kisika, a manje ugljičnog dioksida, to je disanje veće i obratno. No, treba paziti na omjer njihovih koncentracije, kako ne bi došlo do ugušenja ploda i drugih fizioloških bolesti.
Ubrzanje disanja nastaje ako se u skladištu nakupljaju plinovi, tj. produkti disanja, a posebice etilen. Stoga se mora osigurati njihov odvod.
Čuvanje manje količine voća
Dakle, voće se može čuvati u običnim skladištima, hladnjačama s normalnom atmosferom te onima koje imaju komore u kojima je sastav zraka izmijenjen, odnosno atmosfera kontrolirana.
Manje količine možemo držati u prostorijama, gdje se može održavati temperatura veća od 0°C, a manja od 8°C i povećana relativna vlaga zraka (od 85% do 90%). Za to se najčešće koriste podrumi ili tavani. Bolja su podzemna spremišta jer se u njima lakše održava željena temperatura i vlaga.
Tavan može biti prikladan tijekom jeseni jer se lakše rashlađuje i prozračuje te održava relativna vlažnost zraka. Međutim, zimi može doći do prekomjernog rashlađivanja pa se plodovi smežuraju i gube kakvoću, pa nisu prikladni za duže čuvanje.
Hladnjače za veće količine
Veće količine se najbolje čuvaju u hladnjačama u kojima se može lako uspostaviti i kontrolirati potrebna temperatura i relativna vlažnost zraka. (Agroklub/ZT)