7867
ZT arhiva
StoryEditor
Čuvanje voća

Kako smanjiti disanje plodova voća i zašto je to važno kod skladištenja?

Kada je disanje intenzivnije, dolazi do brze razgradnje hranjivih tvari u plodu te transpiracije. Uz to se povećava nakupljanje etilena

Plod je živi organizam u kojem se nakon berbe zbivaju složene biokemijske promjene. Kako bi se promjene usporile, tada moramo utjecati na smanjenje intenziteta disanja ploda.

Disanje potiče bržu razgradnju hranjivih tvari u plodu i povećanje transpiracije. Uz to se povećava i nakupljanje etilena, koji ubrzava procese starenja ploda.

Unutarnji i vanjski čimbenici

Na disanje ploda utječe vanjski i unutarnji faktori. Od unutarnjeh, najveće značenje ima sorta. Veći koeficijent, odnosno intenzitet disanja imaju plodovi ljetnih sorti, a manji zimskih dok su plodovi jesenskih osrednjeg intenziteta disanja. Osim toga, intenzivnije dišu veliki i mali plodovi zbog čega se i lošije čuvaju.

Na ovu pojavu jako utječe i stupanj zrelosti plodova pri čemu zreliji imaju veći koeficijent.

Kada je riječ o vanjskim faktorima, važno je kako postupate s voćem tijekom berbe, prije stavljanja u spremište, a posebice uvjeti skladištenja. Naročito je važno da se nakon berbe plodovi što prije uskladište i stave u kontrolirane uvjete.

Temperatura i vlažnost zraka

Usporavanje disanja plodova, a time i duže čuvanje, postiže se uz temperature od 0°C do 5°C.

Jako je važna i relativna vlažnost zraka. Uz veću, od 85% do 90%, smanjuje se transpiracija i produžava čuvanje.

Nadalje, valja istaknuti da sastav atmosfere u skladištu utječe na intenzitet disanja. Što je više kisika, a manje ugljičnog dioksida, to je disanje veće i obratno. No, treba paziti na omjer njihovih koncentracije, kako ne bi došlo do ugušenja ploda i drugih fizioloških bolesti.

Ubrzanje disanja nastaje ako se u skladištu nakupljaju plinovi, tj. produkti disanja, a posebice etilen. Stoga se mora osigurati njihov odvod.

Čuvanje manje količine voća

Dakle, voće se može čuvati u običnim skladištima, hladnjačama s normalnom atmosferom te onima koje imaju komore u kojima je sastav zraka izmijenjen, odnosno atmosfera kontrolirana.

Manje količine možemo držati u prostorijama, gdje se može održavati temperatura veća od 0°C, a manja od 8°C i povećana relativna vlaga zraka (od 85% do 90%). Za to se najčešće koriste podrumi ili tavani. Bolja su podzemna spremišta jer se u njima lakše održava željena temperatura i vlaga.

Tavan može biti prikladan tijekom jeseni jer se lakše rashlađuje i prozračuje te održava relativna vlažnost zraka. Međutim, zimi može doći do prekomjernog rashlađivanja pa se plodovi smežuraju i gube kakvoću, pa nisu prikladni za duže čuvanje.

Hladnjače za veće količine

Veće količine se najbolje čuvaju u hladnjačama u kojima se može lako uspostaviti i kontrolirati potrebna temperatura i relativna vlažnost zraka. (Agroklub/ZT)

15.09.2024., 08:47h
14. listopad 2024 10:06