Suvremeni nasadi jabuke i trešnje podižu se tako što u svakom redu s glavnom sortom najčešće svako dvadeseto stablo predstavlja sortu oprašivača. To je moguće ukoliko se u nasadu planira unošenje pčelinjih zajednica, najdalje 50 metara od nasada. Ovo su ustvari monosortni nasadi, gdje se sadnja organizira po blokovima.
Ako se podiže voćnjak s vrstom, odnosno sortom koja je samooplodna (marelica, breskva, plava šljiva, jagoda, malina, kupina, ribizla, borovnica) može se posaditi u cijelom voćnjaku samo jedna sorta. Nasuprot tome, u voćnjaku inkopatibilnih i samobesplodnih vrsta (jabuka, kruška, trešnja, badem, orah, lijeska, pitomi kesten, neke sorte šljiva), mora se zajedno s tržišnom vrijednosti i namjenom voća voditi računa i o međusobnim odnosima oprašivanja i oplođenja predviđenih sorti.
Lakša zaštita i berba
Da bi se olakšala zaštita, prorjeđivanje, berba i drugi poslovi koje obavljamo u voćnjaku, preporuka je da se podižu monosortni nasadi ili da se oni podižu s više sorti koje su slične otpornosti na važnije uzročnike bolesti.
Tendencija je da se najviše podižu monosortni nasadi jabuke, gdje se kao oprašivači osim sorti jabuke koriste i selektivni oprašivači podrijetlom od divljih vrsta jabuke. Koncept je da se u nasad osnovne sorte jabuke posadi i sorta oprašivač na način da je svako 25. do 35. stablo u redu osnovne sorte, sorta oprašivač. Stabala oprašivača je na ovaj način do tri posto u cijelom nasadu.
U svijetu se u posljednje vrijeme podižu monosortni nasadi jabuke, gdje se kao oprašivači koriste pojedine divlje vrste jabuke ili druge sorte jabuke kao svako 10. ili 20. stablo u redu s osnovnom sortom. Ova praksa je djelomično zaživjela i kod nas.
Raspored vrlo bitan
Za osiguranje kvalitetne oplodnje kod voćaka je vrlo bitan raspored oprašivača. On može biti: tri do četiri reda glavne sorte i jedan do dva reda oprašivača, što znači da je raspored oprašivača 3:1:3 ili 4:2:4.
U manjim zasadima se preporučuje sadnja oprašivača po šahovskom rasporedu (oko 10 posto stabala bi trebali biti oprašivači). Međutim, sadnja se može izvesti u blokove: u bloku je jedna sorta pri čemu se na svakih 20 metara unutar reda sade diploidne divlje forme jabuke koje imaju dobru klijavost (Malus floribunda, Malus zumy, Malus niedzweckiana). U modernim intenzivnim nasadima je preporuka ovakav sustav uzgoja da bi se olakšala zaštita, prorjeđivanje, berba i drugi poslovi u voćnjaku.
U svijetu, suvremeni nasadi oraha su redovito monosortni. Tu se dozvoljava prisutnost do 10 posto ploda oraha drugih sorti, od oprašivača.
Vrijedi također napomenuti kako bi se ovakva praksa monosortnih nasada voćaka ili voćarska sadnja po blokovima trebala uvesti i u organskoj proizvodnji voća.
STANKO NEKIĆ, AGROKLUB
