Berba krušaka je završena, a krenula je berba najviše zastupljenih sorti jabuka, među kojima su Ajdared i Zlatni delišes. Kao i svake godine, plodove napada gljivica Monilia fructigena, prouzrokovač truleži plodova jabučastih voćaka.
Najgore je što se bolest pojavljuje u završnim fazama rasta plodova pa je teži odabir sredstava za zaštitu, odnosno, fungicida, a bržem razvoju gljivice pogoduju kratki ali intenzivni ljetnji pljuskovi.
Od smeđih pjega nastaju mumije
Plodovi postaju neupotrebljivi jer se na njima pojavljuju sitne smeđe pjege koje se brzo šire i dolazi do truleži pokožice i mesa. Takvi plodovi nipošto se ne smiju staviti u skladište ili hladnjaču jer će brzo zaraziti i ostale plodove.
Na površini ploda također dolazi do stvaranja koncentričnih krugova sa bijelim sporama gljiva koji, ako se ne skinu sa grana i ne iznesu iz voćnjaka, postanu mumificirani i omogućavaju prezimljavanje gljivice u zemljištu i novi napad u narednoj godini. Slično savijaču, monilija može da uništi i do 80% roda. Plodovi se ne mogu upotrijebiti ni za pravljenje soka i rakije.
Uslovi za pojavu bolesti pojavljuju se prije berbe, odnosno, tokom faze nalijevanja ploda kada biljka jačim intenzitetom usvaja vodu. Nedostatak zaštite tokom ljeta, pretjerana ishrana azotom, pogoduju širenju bolesti, kao i oštećenja plodova nastala mehaničkim oštećenjima ili uslijed napada insekata.
Temperature oko 20 stupnjeva najpovoljnije su za razvoj patogena, naročito ako ima vlage na listovima, što znači da bi bilo dobro da se na površini lista ili u tkivu nalazi neka aktivna materija koja spriječava razvoj gljivice. Generalno, sredstva koja se koriste protiv prouzrokovača čađave krastavosti plodova i listova jabuka i krušaka, dovoljna su za borbu protiv truleži.
Najbolje su preventivne mjere
Osim ljetnje rezidbe koja omogućava bolju osvjetljenost i provjetrenost krošnje, ne bi trebalo dozvoliti da se više plodova grupiše u gronjama, kao npr. kod jabuka. Onda se često desi da jedan, središnji plod, bude zaražen i od njega bolest se prenosi i na ostale plodove, naročito ako je u unutrašnjosti krošnje.
Ako se ne želi korišćenje fungicida prije berbe, može pomoći hidrogen peroksid (3% ili 30%-tni), soda bikarbona, jod, crveni i bijeli luk, kao i voda u kojoj su bile otopljene kamilica i nana. (Agroklub)