Na zamolbu za “resetiranjem” vinogradarske i vinarske stvarnosti u Zadarskoj županiji, obratili smo se Agenciji za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, koja je iznijela podatke o najnovijem stanju vinogradarstva i vinarstva Zadarske županije, koje je daleko od ohrabrujućeg, štoviše razočaravajuće.
1.300 ha s 5,3 milijuna trsova
Prema posljednjim ažuriranim podacima koji se odnose na razdoblje do 31.12. 2023. godine, a novi se očekuju potkraj 2024., imali smo u Zadarskoj županiji 1.278,15 ha pod vinogradima, na ukupno 3.548 parcela u 2.540 poljoprivrednih gospodarstava, a svi zajedno, brojali su 5,3 milijuna trsova.
Površine se, dakle, i ovdje kao i u cijeloj Hrvatskoj i dalje smanjuju, pa smo sad u zemlji na 17,3 tisuće ha, što, posebice onima koji prate vinarstvo, pokazuje kako drastično padamo.
Samo u zadnjoj godini registrirano je 535,20 a iskrčenih vinograda, a to i nije najgori podatak u posljednjih 20 godina. U Zadarskoj županiji, barem službeno, nismo u tom nešto posebno sudjelovali, prijavljeno je kako je iskrčeno svega 6,92 ha.
U vinogradarski registar, s područja Zadarske županije, upisano je čak 1.848 fizičkih osoba, 29 obrta i 28 pravnih subjekata, 1.905 subjekata od ukupno 27.911 takvih u zemlji.
Pa bismo, prema broju upisanih subjekata i površinama pod vinogradima, bili sedma županija u zemlji. Veće površine i više trsja imaju u Istarskoj županiji, 2,8 tisuća ha i 11,8 milijuna panjeva, Osječko-baranjskoj županiji s više od 2 tisuće ha i 8,7 milijuna trsova, Dubrovačko-neretvanskoj županiji s 1,9 tisuća ha i čak 14 milijuna loza (tradicija guste sadnje). Slijedi Vukovarsko-srijemska županija s 1,6 tisuća ha i 7,6 milijuna trsa, a preskaču nas, makar ne značajno, i Požeško- slavonska i Splitsko-dalmatinska županija s oko 1,4 tisuće hektara vinograda.
Do tu je sve u redu i ohrabrujuće, ali razočaranje slijedi u nastavku.
Prijavljena proizvodnja od svega pola milijuna litara vina
Prijavljena proizvodnja vina odnosi se na vinsku godinu 2022., a prema njoj je u Zadarskoj županiji ukupno proizvedeno 4.902,58 ha vina, dakle, niti pola milijuna litara u prijavljenih jedva 56 milijuna litara u zemlji, nakon, ionako žalosnih, oko 75 milijuna prethodnih godina. Davno su zaboravljene one godine s više od 120, pa i 150 milijuna litara. Tu nastupa pravo razočaranje kada je ovdašnja ukupna vinska stvarnost u pitanju. Suprotno “vinskoj revoluciji” koju predvodi oko 27 ovdašnjih vinara u Udruzi vinara Zadarske županije i pokoji pojedinac izvan nje, te uz, za nas, veliki Korlat, odnosno Benkovački vinariju u sustavu Badela 1862, ukupno nam vinarstvo nepovratno tone kada su količine u pitanju. Najviše je proizvedeno vina posebne zaštite izvornosti, odnosno vrhunskog i kvalitetnog oko 3,9 tisuća hektolitara, dok su bagatelnija vina bez oznake izvornosti manje zastupljena. Ajde, barem to. No, naših 490 tisuća litara proizvedenog vina smiješna je brojka u odnosu na gotovo 11 milijuna u Osječko-baranjskoj županiji, više od 8 milijuna u Istri, a sustižu nas i Sisačko-moslavačka i Koprivničko-križevačka županija, dok se s vinskim predvodnicima uopće ne možemo nositi. Tako smo sa sedmim vinogradarskim površinama u zemlji u proizvodnji vina na ponižavajućem 15. mjestu! Ipak, bolje stojimo kod proizvodnje grožđa, prijavljena je proizvodnja od 910 000 kilograma, makar je i taj podatak žalostan, pa se nadam da je netočan, s obzirom na to da je na samom Nadinskom blatu, na 320 ha, dijelom zapuštenih vinograda, barem milijun i pol panjeva. Kako se od 5,3 milijuna trsova napravi 900 tona grožđa i pola milijuna litara vina, netko bi nam trebao otkriti. U idućem smo broju u potrazi za odgovorima na to pitanje.
