Kao što i samo ime govori, ovaj lijepi i jedinstveni dio našeg grada usko je vezan uz brodove i sidrenja u njegovim uvalama kao i priveze uz njegove obale. Tu su se kroz povijest vezale galije i teretni jedrenjaci s raznom robom. Kako su se ti brodovi, zbog svoje veličine, dubokog gaza i sigurnosti, vezali udaljeni od kraja, odmah po dolasku i privezivanju, sva se roba morala prvo čamcima prebaciti do obale, a poslije bi se na magarcima i zaprežnim kolima prenosila na sigurno u Zadar.
Značaj bitvi
Naime postojala je opasnost napada od strane Turaka i otimanja pristiglih dobara za sam grad. To je i razlog što u ta vremena nije bilo nikakvih značajnijih objekata za pohranu robe građenih izvan zadarskih zidina. Zadarska luka je, ne zaboravimo, dugo bila vojna luka i utvrda namijenjena sigurnom privezu, prvenstveno vojnih jedrenjaka, a tek poslije manjih trgovačkih brodova plićeg gaza s mogućnošću priveza u uvali Jazine. Starije kamene bitve (kolone za privez brodova) u Zadru, poput onih u lučici Foše i one pronađene slučajno kopanjem pri postavljanju cijevi (2006.g.) na Relji, su starije, datiraju iz 15. stoljeća, a ta iskopana se nekad koristila u uvali Jazine gdje su se vezivali brodovi plićeg gaza. Na Brodarici-Barcagni (stari naziv Brodarice s istim značenjem imena još uvijek je u upotrebi kod mnogih Zadrana) nalaze se novije bitve iz 17. i 18. stoljeća, zajedno sa svojim klesanim kamenom i građenim otočićima na koje su postavljene. Gradilo ih se i pod austrijskom upravom, kad je Zadar bio glavni grad Dalmacije. Uz obalu Brodarice postojalo je sedam bitvi za privez brodova, od kojih je jedna srušena u II. Svjetskom ratu, a preostale možemo vidjeti pri šetnji sadašnjom Obalom kneza Trpimira. One svjedoče o pomorskoj važnosti Brodarice za grad Zadar.
Od brodogradilišta do marine
Na Brodarici, točnije u uvali Vrulja-Val di bora, u to doba postoji brodogradilište drvenih brodova, kasnije škver Catalini smješten uz popularno izletište Zadrana s početka 20. stoljeća, Vruljicu i njegovu Borovu šumu. To manje brodogradilište, sredinom prošlog stoljeća širi se i izrasta u veće. Uz niz radionica i dokom za navoz i popravak većih, većinom željeznih, brodova preuzima cijelu uvalu i njene obale. Sedamdesetih godina to se brodogradilište gasi i izmješta na otok Ugljan u uvalu Lamjana, gdje se nalazi i danas. Uvala Vrulje ponovo je prodisala, a u njoj se gradi lijepa moderna marina. Staro brodogradilište ostaje živjeti samo u sjećanju mnogih naših sugrađana.
Gradnja vila
Krajem 19. i početkom 20. stoljeća neke ugledne i imućnije zadarske obitelji željne većeg životnog prostora i otvorenog pogleda na horizont, donose odluku o gradnji svojih ladanjskih kuća i vila izvan grada, na obalama Brodarice-Barcagne. Već prvih godina prošlog stoljeća na tim prostorima izgrađeno je nekoliko stambenih višekatnica, i neke od prvih stambenih vila uglednih Zadrana. Na Brodarici se grade i tvornice likera, Stampalia, Vlahov (1886. g.), i Luxardo (1911. g.) Obitelj Vlahov, u blizini svoje tvornice stradale u vihorima II. Svjetskog rata, gradi 1899. obiteljsku vilu “Ida” s lijepim pročeljem i prostranim parkom. Smještena je u današnjoj u Ulici Ivana Meštrovića. U uvali Maestrala grade veću stambenu katnicu sa svojim dvorištem, Zadranima danas poznatu kao kuća Vlahov ili profesorska kuća. Do te kuće, sve do kraja šezdesetih godina, nalazile su se garaže za autobuse i radionice zadarskog Autotransporta, tih godina izmještene izvan grada. Na tom mjestu danas se nalazi Dom za starije osobe, tzv. Dom kod Sfinge.
Luxardo, Diadora i Jadranka
Pred svjetski poznatom tvornicom maraskina Luxardo, gradi se baraka nad samim morem veslačkog kluba Diadora, kasnije uništena bombardiranjima u II. Svjetskom ratu. Ove godine prolazi sto godina od osvajanja olimpijske brončane medalje na olimpijadi u Parizu 1924., osvojene u veslačkoj disciplini utrka osmeraca, s kompletnom zadarskom posadom članova Diadore. U blizini Luxardove tvornice bila je i tvornica pašte i biškota, radila je poslije pod imenom Jadranka, sve do 80-tih godina prošlog stoljeća.
Recimo i to da su na moru, baš pred obalom Brodarice, polijetali i slijetali hidroplani koji su povezivali Zadar i Ankonu. Grade se i tri popularna javna kupališta. Pred palačom Luxardo je stari lukobran, popularna điga, koja je, uređenjem i nadogradnjom, sadašnji izgled dobila 1927. S nje, na svojim brodicama, tradicionalno od 14. stoljeća brode barkarijoli, a njihovi nasljednici i danas neumorno veslaju prevozeći ljude do obale poluotoka. Samo u Zadru i Dubrovniku građani koriste na isti način izraz o odlasku u “grad”, ako žive izvan njihovih zidina.
Legende o Sfingi
Posebna je priča dio Brodarice uz uvalu Maestral ili Dražanica, duž koje se protezalo građanima omiljeno šetalište, Lungo mare s nizom reprezentativnih vila i ladanjskih kuća. Među njima, po svojoj ljepoti i uređenosti okućnice, jedinstvena je vila Attilia (dovršena 1901. g.) ugledne i poznate obitelji konzervatora i slikara Giovannia Smiricha. Ta vila je prva u nizu kasnije građenih ljetnikovaca uz obalu uvale i dalje. Pred vilom Atillia je projektiran lijep perivoj s figurom Sfinge u vrtu. Uz nju su vezane i neke legende, poput one da sfinga ima lice preminule Goivannijeve supruge Atillie. Druga je priča o zakopanom blagu pod samom sfingom, što je ponukalo neke na kopanje i djelomično oštećenje kipa. Nažalost, danas je vila prilično zapuštena, perivoj i sfinga u njemu su prije par godina uređeni, pa se do njih može, na zadovoljstvo šetača i turista. Interesantna je i priča vezana uz raskošnu vilu brata Giovannia Smiricha (izgrađena 1905), namjesničkog savjetnika Eligia Smiricha. Naime, ta nedavno obnovljena vila i njena okućnica (Trpimirova 18.) opet plijeni poglede prolaznika u svojoj punoj ljepoti. Nekad zvana venti-venti (igra riječi koja bi na talijanskom jeziku značila venti je vjetar, ali i broj dvadeset), ime je dobila po stupovima ulaznih vrata vrta, na kojima se s jedne strane nalazi kamena glava napuhanih obraza koja puše, dok je na drugom stupu veliki kameni broj dvadeset. Glava predstavlja vjetar, a broj dvadeset, koji je nekad bio kućni broj, po nekima predstavlja i dvadeset vjetrova koji pušu na zadarskom području, a drugi tumače kao dvadeset bura koje zapušu tijekom jedne godine. Ovaj članak je prekratak za opisati ljepotu i povijest Brodarice kao i nabrojiti sve te vrijedne kuće, nađite vremena i prošetajte Barcagnom, zastanite povremeno i pogledajte oko sebe. Veseli što je sve veći broj vila Brodarice, smještenih uz obalu kneza Trpimira, u zadnjih dvadesetak godina vratio svoju nekadašnju ljepotu i sjaj, dok neke, nažalost, čekaju bolja vremena i nove vlasnike.
