Pogled s gata za pristajanje na Trg Laurana i na “Zgradu pošte” s lijeve strane. Desno dio kuće Perlini s kavanom “Lloyd”. U drugome planu desno kuća Portada, a lijevo Felicinovich i Telac. U osi s gatom Nadbiskupska palačaNarodni Muzej Zadar
StoryEditor
IZ POVIJESTI ZADRA U XIX. STOLJEĆU

U Zadru je 1855. uspostavljeno Nadzorništvo pošta za čitavu Hrvatsku

Kada je 1832. puštena u promet cesta što je vodila preko Velebita, uspostavljena je redovita pruga između našeg grada i Karlovca “u svrhu udobnosti putnika i olakšavanja trgovine”. Dvije godine zatim kočijom su povezani Zadar i Split, a 1846. glavni grad pokrajine (Zadar) s Dubrovnikom

Kako piše Šime Peričić u ‘Povijesti Zadra u XIX. stoljeću’, dijelu knjige Zadar za austrijske uprave iz serije Prošlost Zadra, “otprije je u gradu postojao i djelovao poštanski ured, koji je skrbio o poštanskoj službi u gradu i onoj s ostalim svijetom. Godine 1819. uspostavljena je kočija (carettiere), vlasništvo javne dobrotvornosti, kojom se obavljao prijevoz putnika po samom gradu. Poslije se tom istom kočijom obavljalo službu i po najbližoj gradskoj okolici. Njezin je vlasnik tada bio Pietro Cima, koji je 1853. od austrijskih vlasti zatražio isključivo pravo za držanje i promet svojevrsnim omnibusom koji bi služio za prijevoz putnika i robe po kopnenom zaleđu grada. Međutim, koliko je poznato, tome zahtjevu tada nije bilo udovoljeno. Diližansom se održavala poštanska služba s nekim okolnim mjestima, što se, naravno radilo uz plaćanje stanovite pristojbe koja se bila stalno mijenjala. Kada je 1832. puštena u promet cesta što je vodila preko Velebita, uspostavljena je redovita pruga između našeg grada i Karlovca “u svrhu udobnosti putnika i olakšavanja trgovine”.

image

Poštanske kočije su vozile preko bedema

Narodni Muzej Zadar
 

Telegrafski ured u Zadru

Dvije godine zatim kočijom su povezani Zadar i Split, a 1846. glavni grad pokrajine (Zadar) s Dubrovnikom, Godine 1850. u Zadru je uspostavljena Uprava dalmatinskih pošta. Četiri godine potom, Zadar i Split dobivaju međusobnu telegrafsku vezu, a brzojavno se i oba ova grada povezuje sa Zagrebom. Već sljedeće godine bila je uspostavljena takva veza na relaciji Zagreb - Senj - Zadar - Kotor. U novom, tada uspostavljenom Telegrafskom uredu bila su uposlena tri stranca vična tom tehničkom poslu. Pače, godine 1855. upravo je u Zadru uspostavljeno Nadzorništvo pošta za čitavu Hrvatsku koje je ovdje opstalo do 1860. godine. Sljedeće, 1857. godine ovaj je grad dobio telegrafsku vezu s gradom Rijekom pa je na taj način ova služba mogla prilično dobro funkcionirati.”

Zgrada pošte se u Zadru tada nalazila na obali, o čemu je pisala Marija Stagličić u svojoj knjizi “Nova riva u Zadru”:​

Neuspjeli reklamni plan Francesca Salghetti-Driollija

Nakon što je gat na Novoj rivi postao centar putničkoga prometa, a Trg Laurana
privukao turiste i društvena događanja Francesco Salghetti-Drioli, tadašnji vlasnik Tvornice likera Drioli i unuk slikara F. Salghetti-Driolija, pokušao je reklamirati svoje proizvode. On je 2. lipnja 1906. g. tražio dozvolu od Općinske uprave za najam općinskoga zemljišta veličine oko 10 m² na “trgu smještenom između kuća Trigari i Perlini na Novoj rivi.” Radi se o Trgu Laurana, gdje je F.​ Salghetti-Drioli želio postaviti reklamni kiosk, a uz molbu je priložio i nacrte​ secesijskoga paviljona koji su izrađeni u poznatome bečkom birou arhitekta Otta Wagnera. Nažalost, Društvo za poljepšanje grada odlučno je odbilo mogućnost podizanja paviljona i tako onemogućilo postavljanje jedne kvalitetne željezne rukotvorine vodećega secesijskog bečkog arhitekta. Salghetti-Drioli je bio uvjeren da bi ovaj “skupi rad uljepšao to mjesto”. (M. Stagličić ‘Nova riva u Zadru’)

Zgrada pošte

“Trigarijeva zgrada imala je tlocrtni oblik slova L čije se jugozapadno krilo nastavljalo na pročelje kuće Lapenna i spajalo s pročeljem druge kuće Trigari na kućnome broju 1074. Upravo u toj drugoj Trigarijevoj zgradi bio je smješten poštanski ured pa se po njemu ta Trigarijeva kuća nazivala Zgradom pošte ili Poštanskom palačom. Koliko je taj ured bio značajan, pokazuju i brojne razglednice s fotografijom te zgrade. Na njima su se u uglu nalazili višejezični natpisi koji su upućivali na taj važni objekt – Zgradu pošte. Dakle, Trigarijeva kuća, odnosno Zgrada pošte, zatvarala je svojim jugoistočnim pročeljem omanji trg nazvan Trg Laurana (Piazza Laurana). Po dolasku u Zadar brodom taj je trg bio prvi susret s gradom. Vrlo praktično, s lijeve strane trga bio je poštanski ured, a s desne kavana “Lloyd”.

Poštanske kočije kada bi ušle u grad do pošte su išle cestom preko muraja, a dio poštanskog prometa e odvijao i morskim putom.

image

Cesta preko Podpraga puštena je u promet 1832.

Damir Maričić
25.08.2024., 13:48h
07. studeni 2024 18:04