Kako piše Šime Peričić u ‘Povijesti Zadra u XIX. stoljeću’, dijelu knjige Zadar za austrijske uprave iz serije Prošlost Zadra, “otprije je u gradu postojao i djelovao poštanski ured, koji je skrbio o poštanskoj službi u gradu i onoj s ostalim svijetom. Godine 1819. uspostavljena je kočija (carettiere), vlasništvo javne dobrotvornosti, kojom se obavljao prijevoz putnika po samom gradu. Poslije se tom istom kočijom obavljalo službu i po najbližoj gradskoj okolici. Njezin je vlasnik tada bio Pietro Cima, koji je 1853. od austrijskih vlasti zatražio isključivo pravo za držanje i promet svojevrsnim omnibusom koji bi služio za prijevoz putnika i robe po kopnenom zaleđu grada. Međutim, koliko je poznato, tome zahtjevu tada nije bilo udovoljeno. Diližansom se održavala poštanska služba s nekim okolnim mjestima, što se, naravno radilo uz plaćanje stanovite pristojbe koja se bila stalno mijenjala. Kada je 1832. puštena u promet cesta što je vodila preko Velebita, uspostavljena je redovita pruga između našeg grada i Karlovca “u svrhu udobnosti putnika i olakšavanja trgovine”.
Telegrafski ured u Zadru
Dvije godine zatim kočijom su povezani Zadar i Split, a 1846. glavni grad pokrajine (Zadar) s Dubrovnikom, Godine 1850. u Zadru je uspostavljena Uprava dalmatinskih pošta. Četiri godine potom, Zadar i Split dobivaju međusobnu telegrafsku vezu, a brzojavno se i oba ova grada povezuje sa Zagrebom. Već sljedeće godine bila je uspostavljena takva veza na relaciji Zagreb - Senj - Zadar - Kotor. U novom, tada uspostavljenom Telegrafskom uredu bila su uposlena tri stranca vična tom tehničkom poslu. Pače, godine 1855. upravo je u Zadru uspostavljeno Nadzorništvo pošta za čitavu Hrvatsku koje je ovdje opstalo do 1860. godine. Sljedeće, 1857. godine ovaj je grad dobio telegrafsku vezu s gradom Rijekom pa je na taj način ova služba mogla prilično dobro funkcionirati.”
Zgrada pošte se u Zadru tada nalazila na obali, o čemu je pisala Marija Stagličić u svojoj knjizi “Nova riva u Zadru”:
Zgrada pošte
“Trigarijeva zgrada imala je tlocrtni oblik slova L čije se jugozapadno krilo nastavljalo na pročelje kuće Lapenna i spajalo s pročeljem druge kuće Trigari na kućnome broju 1074. Upravo u toj drugoj Trigarijevoj zgradi bio je smješten poštanski ured pa se po njemu ta Trigarijeva kuća nazivala Zgradom pošte ili Poštanskom palačom. Koliko je taj ured bio značajan, pokazuju i brojne razglednice s fotografijom te zgrade. Na njima su se u uglu nalazili višejezični natpisi koji su upućivali na taj važni objekt – Zgradu pošte. Dakle, Trigarijeva kuća, odnosno Zgrada pošte, zatvarala je svojim jugoistočnim pročeljem omanji trg nazvan Trg Laurana (Piazza Laurana). Po dolasku u Zadar brodom taj je trg bio prvi susret s gradom. Vrlo praktično, s lijeve strane trga bio je poštanski ured, a s desne kavana “Lloyd”.
Poštanske kočije kada bi ušle u grad do pošte su išle cestom preko muraja, a dio poštanskog prometa e odvijao i morskim putom.
