Maraština, davno od struke proglašena poželjnom bijelom vinskom kraljicom Zadarske županije, bit će prvi zajednički projekt Udruge vinara Zadarske županije kao vino s kojim će skupno na tržište. Najavu smo dobili od Radoslava Bobanovića, predsjendika Udruge vinara Zadarske županije sada s 27 članova vinara s vinima na tržištu po odobrenju i kategorizaciji Zavoda za vinogradarstvo i vinarstvo.
Zadarska maraština počinje ovogodišnjom berbom
- Preko 10 godina stara ideja i sugestija struke, sada je “sazrela” za realizaciju. Smatrali smo da treba krenuti sa jednim vinom kojeg ćemo zajedno plasrati kao vino Zadarske županije. Time doprinjeti regionalnoj prepoznatljivosti ali i stvoriti količine koje mogu biti prepoznate. Odabrana je Maraština kao naša prepoznatljiva izvorna sorta a koja daje vino kakvo tržište traži. Prodaja je dominantno ljeti, a tada se izraženije piju bijela ne presnažna vina što su sve aduti u prilog Maraštini, makar znate da smo mi kraj dominantno crnih i snažnh moćnijih vina. Sačinili smo među sobom anektu i interes je iskazalo devet vinara s načelnom količinom od 25.000 litara. Prijavili su se OPG Šime Škaulj, Degarra, Fiolići, Karaba (Kurtov), Dario Buljat, Ker-Vin (Tomislav Glavić), Nimčević, Vinketa, Denis Odžaković i mi iz PZ MasVina, i deklarirali potencijalne količine. Idemo u pregovore s proizvođačima boca za zajendičku bocu i etiketu, a svaki će vinar uz zajendičku imati i svoju. Načelno ćemo zadati i odlike vina od poželjnog alkohola (cca 12,5%), boje i sl. a naravno kategorizaciju svakog odredit će Zavpd. Spremni smo i imamo vremena to pripremiti za ovogodišnju berbu koja je pred nama. I vino odnosno Zadarsku Maraštinu valja očekviati nagodinu do ljeta na tržištu, kazao nam je Bobanović.
Brendirati Maraštinu
O maraštini se mnogo pisalo posebice kroz projekte suradnje Zadarske županije i Agronomskog fakulteta u Zagrebu predvođenih prof. dr. Edijem Maletićem i Danijelom Segarićem najprije na identifikaciji autohtonih sorti, a potom izboru prave sorte koja će ovoj županiji biti ono što je Istri malvazija ili Slavoniji graševina, a izbor je pao na maraštinu koju valja brendirati kao zadarsku maraštinu.
To je autohtona bijela sorta regije Primorske Hrvatske koja je svrstana među preporučene u svim dalmatinskim podregijama. Na jugu Dalmacije poznatija je pod imenom rukatac. O velikoj raširenosti ovog kultivara (kako je zapisao S. Bulić) govori i velik broj sinonima poput đurđevina, kačebelić, kače-debić, kukuruz, mareština, marinkuša i dr. Zahvaljujući dobroj rodnosti i sposobnosti da nakupi i do 24% šećera vinogradari je cijene pa ponegdje pripada vodećima u sortimentu vinogorja. Istraživana je srodnost maraštine i Malvasie del Chianti, kao i Malvasie biance lunge kao i grčkog Pavlosa, ali je uz srodnosti pak potvrđena autohtonost maraštine. Uz žilavku i pošip, maraština je među prvim zaštićenim bijelim vinima u bivšoj državi.
Vina maraštine su najčešće zelenkastožute do zlatnožute boje, srednje do nadprosječne alkoholnosti, s manje ili više naglašenim ugodnim samo njoj svojstvenim bukeom. Najbolju kvalitetu postiže mlada, još svježa i ugodno kiselkasta.
Početak zadarske priče
Studija i projekt koji su za Zadarsku županiju radili stručnjaci Agronomskog fakulteta iz Zagreba prof. dr. Edi Maletić i prof. dr. Damir Kovačić, a uz potporu UNDP-a projekta COAST, Maraština je identificirana kao sorta koja ima sve preduvjete da postane temeljni vinski brend Zadarske regije.
Na našem području daje iznimnu kvalitetu (zbog toga se u našoj tradiciji dodavali da poboljša druga vina, odnosno vina od debita i trebijana), a postoji zapisano da se prošek dobiven od maraštine u Šibeniku prije 2. svjetskog rata prodavao u ljekarnama.
Posebno je potentna i rasprostranjena u vinogradima Sjeverne Dalmacije, odnosno na prostoru Šibensko-kninske i Zadarske županije u čemu prema procjenama trenutačno sa 70-ak hektara primat ima Zadarska županija, dok je u Šibeniku oko 40-ak hektara. Dakle, Maraština je od dvadesetak istraženih autohtonih sorti ovog kraja najpotentnija, postoji i tradicija i nije još svedena na rudimente (kao nekad crljenak - zinfandel). U šibenskom i zadarskom području davala je lijepa, pitka i užitna vina (Skradinjani Bedrice imaju vinare s nagradama iz Pariza iz 30-ih godina prošlog stoljeca) sama ili češce miješana s debitom.
Iskustva nekoliko ovdašnjih vinara, da ih ne ureknemo, su dobra jer maraštine što imaju odmah i prodaju. Mladen Anić prvi je s ovog područja za svoju maraštinu od Zavoda za vinarstvo i vinogradarstvo dobio oznaku - vrhunskog vina.
Dakle, “Zadarska maraština” brend je koji bi trebao ovoj kraj učiniti vinski prepoznatljivim.
