Doc. dr. sc. Krešimir Krolo sa zadarskog Odjela za sociologiju Sveučilišta u Zadru komentirao je analizu internetske stranice Numbeo, prema kojoj je upravo Zadar najskuplji grad u Hrvatskoj, koja već dugo puni novinske stupce. Objasnio je koliko je pouzdana, zbog čega bi Zadar bio taj neslavni rekorder, koliko je utjecao turizam i što bi bili preduvjeti za poboljšanje.
Smatrate li analizu internetske stranice Numbeo, prema kojoj je Zadar najskuplji grad u Hrvatskoj, relevantnom? Zašto?
- Numbeo nastoji složene parametre kvalitete života oragnizirati u jedinstvenu bazu podataka koja se nadopunjuje novim informacijama, no ne može se reći da je stranica besprijekorna i da se u podatke koji se tamo generiraju možemo bezpogovorno pouzdati. Zabilježen je već cijeli niz nepravilnosti tako da onda i podatke o Zadru kao najskupljem gradu u Hrvatskoj treba uzeti sa zrno soli, kako kaže uzrečica. No, daleko od toga da život u Zadru nije skup i da postaje sve skuplji, pogotovo za osobe s prosječnim ili ispodprosječnim primanjima.
Preskupi stanovi, kuće i apartmani
Koji bi društveni faktori mogli utjecati na to?
- Drušveni faktori koji na to utječu svakako jesu vezani uz turizam kao glavnu gospodarsku granu, pogotovo što se tiče stanja na tržištu nekretnina. Stanovi, kuće i apartmani su postali preskupi ne samo za kupovinu, već i za iznajmljivanje u svrhu dugoročnog boravka. Također, treba uzeti u obzir i o kakvom je tipu turizma riječ, što nije samo specifičnost Zadra, već cijele Hrvatske. Naime, ovakav tip turizma koji gura i apartmanizaciju stambenih naselja i betonizaciju obale i priobalje je sve samo ne održiv, a dugoročno narušava kvalitetu života posebice u većim gradskim središtima jer se društveni život svodi samo na ono što je istovremeno i turistički isplativo. U takvom procesu sve ono što nije isključivo turizam, već je riječ o ključnoj infrastrukturi, ustanovama i uslugama potrebnim građanima, jednostavno izvuče deblji kraj. Na kraju monogospodarstvo turizma stvara pretpostavke i za monokulturu što kao kombinacija dovodi i do migracije kvalificirane radne snage za kojom turizam nema potrebe. Svi ti faktori, uz rastuće cijene životnih troškova stvara uvjete koji nisu jednostavni u smislu svakodnevnog života ljudi koji žive i rade u gradu.
Kako će ovakve analize utjecati na njegov razvoj?
- Ovakve analize neće imati prevelikog utjecaja, no svakako hoće izravni osjet koji građani imaju u smislu kvalitete života i dugoročnog planiranja života u gradu. Nužno je da se grad i drugi relevantni društveni akteri ozbiljno pozabave izazovima koje ovakav tip turizma stavlja pred zajednicu i da se počne ulagati u gospodarske i ine alternative usmjerene prvenstveno potrebama građana, ne turista i turizma.
Alternativa turizmu?
Kakav utjecaj imaju na građane, posebno na stavove i mišljenja starijih građana, umirovljenika?
- Svakako će život umirovljenika, pogotovo onih koji nemaju adekvatnu obiteljsku podršku ili podršku prijatelja postati sve teži zbog financijskog tereta koji jednostavno ne mogu iznijeti.
Što mislite o primjeru Dubrovnika koji ima niže cijene za lokalce, a više za strane posjetitelje? Bi li Zadru koristila takva praksa?
- To je možda jedan način da se malo umanji financijski teret na građane, no upitno je koliko je on i zakonski opravdan. Također, ukoliko budu rasle cijene iznajmljivanja stanova za dugoročni najam ili ako nastave divljati cijene nekretnina, nema tog popusta za lokalce u trgovinama i lokalima koji će ublažiti taj pritisak.
Smatrate li da će se situacija promijeniti s vremenom i koji su preduvjeti za to?
- Teško je prognozirati dugoročno jer doslovno i jedna malo konkretnija kriza ili nepogoda mogu značajno poremetiti kretanja na po pitanju turizma i njegove održivosti. Ono što se može vidjeti s državne i lokalne razine da postoje iznimno slabi pokušaji da se otvori prostor alternativi turizmu, a to je prvi korak prema održivom stanju. Dakle, turizam je koristan i treba ga imati, no potrebno je ozbiljno razmišljati kako ublažiti cijeli niz negativnih posljedica koje generira prije nego stanje u potpunosti postane nepodnošljivo. Ne samo za Zadar, već i za druge gradove na obali.
