Srpanj je svake godine bio mjesec u kojem su se objavljivali prvi relevantni pokazatelji gospodarske situacije u županijama. Međutim, tvrtke više nemaju zakonsku obvezu prikazivanja polugodišnjih rezultata pa se tek naoko može govoriti o gospodarskim rezultatima iz 2021.
No, Hrvatska gospodarska komora Županijska komora Zadar podatke crpi i iz drugih izvora te se već sad može vrlo plastično prikazati stanje u zadarskom gospodarstvu.
Kako kaže predsjednik zadarske komore Denis Ikić, među najrelevantnijim podacima ističu se oni koje prikuplja FINA. Prema skupu od preko 5.500 financijskih izvješća, može se istaknuti da su podaci rekordno dobri. Zanimljivo je da ukupni prihodi nikad nisu bili preko 16 milijardi kuna, dok su prošle godine prihodi iznosili 17,6 milijardi kuna. Ikić ističe da su ti podaci za 22 posto veći od onih iz 2020.
Dobit u svim sektorima
- Istina, 2020. prihodi su bili refleksija na pandemiju COVID-a, ali 2021. prihodi su bili 10 posto veći od rekordne 2019. Vrlo je važno reći da je županijsko gospodarstvo iskazalo brutto dobit u iznosu preko 1,2 milijarde kuna. Dobit je čak 27,5 posto veća od rekordne 2019., naglasio je Ikić.
Dodatno veseli što je dobit ostvarena u svim sektorima, a najviša je bila u turizmu, trgovini, prerađivačkoj industriji i graditeljstvu. Komorina analiza odnosi se samo na tvrtke koje imaju sjedište u Zadarskoj županiji. Istovremeno djeluju i mnoge tvrtke koje nemaju sjedište u Zadarskoj županiji. Tako se pojavljuje i paradoks da je prerađivačka industrija premašila i domicilni sektor trgovine. Riječ je o prerađivačkoj industriji baziranoj na proizvodima na prehrambenu industriju, strojogradnji i proizvodnji pričuvnih dijelova za automobile.
Perjanice su svakako Aluflexpack sa svojih, po konzervativnim podacima 700-800 mil. kn i LTH metalni lijev s blizu pola milijarde kuna prometa. Tu su i HSTEC, ali i Maraska. Primjetan je rast i u graditeljstvu koje se naslanja na turizam u odnosu na vrijeme prije pandemije.
- U tom sklopu ipak nismo potpuno zadovoljni podacima o zaposlenosti. Kad govorimo o 2021., baratamo s podacima o 27.200 zaposlenih u spomenutih 5.500 tvrtki. U odnosu na 2020., taj je broj bio veći za 3,8 posto. Međutim, taj broj zaposlenih ipak je za 2,8 posto manji od rekordne 2019., dodao je Ikić.
Zadar (ni)je najskuplji grad
Zanimljivo je da prerađivačka industrija Zadarske županije zapošljava oko 4.000 djelatnika. Nekad je ona zapošljavala čak 14.000 djelatnika. Nakon svega pitanje glasi - kako da je Zadar najskuplji grad u Hrvatskoj.
U HGK ne vide relevantni podatak niti košaricu koja potkrepljuje tu tvrdnju. Dodaju da po cijeni prehrambenih proizvoda to ne stoji, ali po cijeni prostora se može nagnuti ka toj tvrdnji. Prosječna plaća u zadarskom gospodarstvu nešto je niža od plaće u Zadarskoj županiji, u brutto iznosu je 8.126 kn što je 4,5 posto više nego u 2020. Netto plaća bila je 5.526 kn. Prema državnom zavodu za statistiku, prosječna netto plaća u Zadarskoj županiji 2021. iznosila je 6.751 kn., brutto 8.971 kn.
Podaci o uspješnosti gotovo bajkovito izgledaju kad se usporede s aktualnom inflacijom, energetskom krizom i velikim ratom u Europi. Dvoznamenkasta inflacija, medijski nagovještaji o kataklizmičnoj 2023. u kojoj će recesija zasjati, navodno punim sjajem, pitanja su za koje u HGK nemaju točne prognoze.
Ekonomska prognoza
Ako je indikator trenutačna inflacija od 10 posto, najavljeni porast kamata onda je recesija izvjesna. Pa ipak, ekonomski prognostičari očekuju u 2023. inflaciju od 5 posto. Poskupljenja su počela i prije ruske agresije na Ukrajinu zbog pandemije koja je znatno poremetila gospodarske tijekove. Ovih dana slušamo o problemima u automobilskoj industriji o kašnjenju isporuke dijelova, a time i vozila. Neke od zadarskih gospodarskih perjanica upravo su u tom lancu, a ne manje značajno ugroženi su i drugi izvoznici. No, aktualni paradoks koji na jednoj strani ističe dobre gospodarske pokazatelje, a na drugoj rekordni rast cijena napose energije polako počinje paliti alarm u Zadarskoj županiji. Samo električna struja je gospodarstvenicima porasla i do 370 posto. Taj podatak će biti itekako limitirajući, tj. anulirat će dohodovnu stavku zadarskog gospodarstva. Možda uvođenje eura pomogne unatoč očekivanom porastu cijena. Igrati na kartu najavljenog Etičkog kodeksa, kojim bi se trebao kontrolirati "boom" cijena u Hrvatskoj, više spada u domenu burleske. Za druge gospodarske prognoze u HGK ipak nemaju staklenu kuglu, kao i u većem dijelu Europe.
