Bože čuvaj nam Bibinje to naše milinje s Tobom smo silni ko’ grom…, stih je bibinjske povijesne molitve i pjesme, himne Bibinja, najmnogoljudnijeg naselja u Zadarskoj županiji s oko 4.000 žitelja, svojevrsnoj demografskoj tvornici plodnosti zahvaljujući ponajviše po tome što su žitelji Bibinja kroz dugu i tešku povijest opstali i ostali vjerni obitelji, Bogu, Crkvi, narodu i domovini.
- Bibinjci su jaki jer su jedinstveni. Gostoprimstvo, otvorenost, dobronamjernost, svevremena spremnost za feštu na dalmatinski način, neposrednost, privrženost i odanost samo su neke od karaktera Bibinjaca
Znaju što je dobro, a što zlo
Uvijek znaju što je dobro, a što je zlo. I to će nazvati pravim imenom, bez skrivanja. Zato je s Bibinjcima lako, tvrdi legendarni barba Jere Sikirić – Ribar, nakon što je tradicionalno loncija zvonima na krovu crkve sv. Roka.
Povijest Bibinja počinje prvim tisućljećem. Još u doba rimskog carstva neki Vibius ili Bibius, vjerojatno patricij ili isluženi vojni veteran, imao je svoj posjed, odnosno villu rusticu ili ljetnikovac na bibinjskom poluotoku. Po njemu je taj lokalitet kasnije nazvan Bibanum. Taj se naziv spominje u knjigama prvi put 1214. godine.
- Kasnije se to ime slavenizacijom, a poslije i kroatizacijom, mijenja u Bibinje. Potrebno je ovdje spomenuti da se za vrijeme talijanske okupacije u Drugom svjetskom ratu Bibinje zvalo Bibano, reći će Joso Šimunić iz Starog sela.
- Bibinje su se nakon turskih razaranja obnavljaju i početkom 17. stoljeća već broje 175 stanovnika. U borbi s Turcima toga vremena u Sjevernoj Dalmaciji i Lici Bibinje su dale velikog junaka - don Stipana Sorića, ponosno će Branko Vuica.
Godine 1931. Bibinje broji 1.158 žitelja, 1946. već 1.530. Bibinje 1961. ima preko 2.000 žitelja, točnije 2.530 žitelja, a 1971. čak 2.59O. Prirast stanovništva naročito je u predvečerje Domovinskog rata, 1991. godine približio se brojci od 4.000 žitelja, tu živi 3.777. Prema Popisu stanovništva 2001. broji 3.923 žitelja, 2011. ima najviše stanovnika u povijesti, 3985. Prema Popisu stanovništva 2021. Bibinje ima 3.967 žitelja.
Bibinje ima 2.774 stambenih jedinica od čega je 1.851 za stalno stanovanje. U Bibinjama ima preko stotinu prezimena, od toga samo 27 domaćih koja čine 80% stanovništva, svi ostali su ili bibinjski zetovi ili doseljenici. U 1.344 kućanstva živi oko 4.000 Bibinjaca i Bibinjki prezimena: Bralić, Bugarija, Delija, Frleta, Fuzul, Iglić, Karaban, Kero, Kinda, Lenkić, Lisica, Lonić, Lukić, Mikulić, Režan, Sekula, Sikirić, Sorić, Šimunić, Šindija, Vujica...
- Bibinje koje ima oko 4.000 žitelja, preko 400 učenika u osnovnoj školi i 80 redovitih studenata ima budućnost i perspektivu ostanka i opstanka na svom prostoru, kazao je Roko Šimunić, legendarni vratar Bibinja.
Oproštaj od župnika don Zdenka Milića
U posljednjih osam godina župnik don Zdenko Milić je krstio 314, pričestio 410 i krizmao 310 djece. Imao je 89 vjenčanja i 322 sprovoda, rečeno je na svečanoj svetoj misi u nedjelju, 20. kolovoza 2023. na oproštaju svećenika, ljudine i čovjekoljupca don Zdenka. Za prigodne govore i darove bili su zaduženi načelnik Šime Sekula i predstavnik bibinjske mladeži Marijan Drobnak. Novi župnik je don Valter Kotlar, dobrodošao!
U Domovinskom ratu sudjelovalo je oko 800 Bibinjaca, a svoj su život za Domovinu dali Franko Lisica, Alfredo Lisica, Dragan Licica Taki, Zvonimir Sikirić i Mladen Bugarija Cuki.
- Njihova žrtva je nemjerljiva. Dati vlastiti život je bio čin njihovog odgoja, ljubavi i ufanja u Boga i Domovinu, vidno emotivno će Neven Bralić, istaknuvši kako su hrvatski branitelji omogućili slobodu govora, slobodu molitve i slobodu sjećanja.
Obaraju se turistički rekordi, cijelo Bibinje je na nogama, prepuno turista, šušura, urnebesne zabave i izuzetno dobre gastronomske ponude.
- Ljeto je, neka se ljudi svih generacija vesele, mještani, gosti i turisti, poručila je Marijana Marcela Šimunić, koja je dosad sasvim besplatno dala 60-ak doza krvi.
Svježa su sjećanja na proslavu Oluje na bibinjskoj Frnaži podno Starog sela, istinske povijesti, duše i srca Bibinja, gdje novi naraštaji njeguju “gene kamene” slijedeći tradiciju svojih djedova i očeva, kraljevska gozba, od ranog prijepodneva započeo se na ražnjevima vrtjeti janjci, odojci i oko 330 kilograma teški vol.
- Ovo mi je 19. vol na ražnju dosad, kazao je legendarni komunalac Marijan Šindija koji je vatru zapalio još u 9.30 sati.
Na šetnici Taline u režiji velikog humanitarca, organizatora i donatora Ante Šimunića, sponzora i dragovoljaca Domovinskog rata, a pod pokroviteljstvom i suorganizacijom Općine Bibinje i Turističke zajednice pripremao se gulaš, tvrde, od 250 kilograma čistog mesa od srne, jelena i vepra.
- Bibinje je oduvijek u domoljubnom zanosu. Ovo mjesto ima velik osjećaj zajedništva te su uvijek svi spremni pomoći, poručio je Šimunić.
Za feštu sv. Roka, nebeskog zaštitnika misno slavlje i procesiju je predvodio nadbiskup don Milan Zgrablić. Poslanicu je pjevao Stanko Kero, dok je molitvu vjernika čitao sakristan Antonio Sekula. Veličanstvena procesija je jedna od najdojmljivijih, najdužih, najbrojnijih i najljepših u Zadarskoj županiji i šire. Sve objektivom bilježi Leo Banić.
Fešta sv. Roka i Božićna osmina
Križ na čelu procesije nosio je Hrvoje Sikirić, latiju i crkvene barjake Ivan Konestabo, Marin Sikirić, Tomislav Lonić, Ivko Kero, Ante Sikirić, Kristijan Šimunić, Šime Kandić, Bruno Sikirić i Petar Sikirić. Svečev kip nosilla je četvorica Bibinjaca imena Roka: Roko Šimunić I, Roko Šimunić II, Roko Sikirić i Roko Konestabo. Redari su Branka Vuice, Ivan Iglić Gaga, Neven Bralić i moja malenkost, nabraja kolega novinar Ante Lisica Čimo.
U Bibinjama postoji stoljetna, jedinstvena tradicija Božićne osmine na ovim prostorima koja počinje u pola noći sa 17. na 18. prosinca. Loncija se, pjevaju se božićne pjesme na glavnim vratima i na krovu crkve sv. Roka iz 16. stoljeća.
- Bolje da propadne selo nego običaji. Bibinja bi nestalo kad bi prestala čvrsta vjera u Boga i Isusa Krista, tvrdi popularni bibnjski pjevač Tomislav Bralić Tonči koji sa suprugom Mirjanom ima “samo” četiri sina.
Sve navedeno potvrđuju Ivica Ićo Sikirić, članovi klape Bibinje i Garofuli, nekoliko nogometaša, odbojkaša, karatista i šahista ali i drugi nazočni te pjesnik Ante Sikirić Krivin koji je kazao: “Zaboraviti pretke znači biti potok bez izvora, stablo bez korijena”.
