Bablje ljeto što je ovih dana i Ravne kotare pretvorio u rujansko rumenilo još više otkriva ljepote Glavice, malog, pitomog naselja u podnožju brda Vrčevo. Do prije dva ili tri desetljeća Glavica je bila zaselak Gorice, a sad u listopadu 2022. samostalno naselje s oko 180 stanovnika kojeg od Raštana Donjih odvaja tek ploča s nazivima ovih mjesta.
- Život je ovdje raj nebeski iako nam je crkva i groblje u Gorici, osim za dvije obitelji, kaže dobro znani 73-godišnjak Ive Števanja.
Škola za niže razrede je u Raštanima Donjim, govore sugovornici, a za više razrede u Sv. Filip i Jakovu. Doktor je u Sukošanu, Zadru i Sv. Filip i Jakovu, kako je tko izabrao. Dućan im je u Raštanima Donjim. Poštar je prije dolazio iz Zemunika a sada iz Sukošana. Fešta je 24. lipnja, za blagdan nebeskog zaštitnika sv. Ivana Krstitelja.
- Na velika vrata nam dolazi ruralni turizam. Zasad imamo četiri kuće za odmor s bazenom i to: Vedran Dragić, Javor Števanja, Damir Števanja i Bore Dević, nekoliko je u izgradnji, u jednom dahu će sugovornici.
Vukovar, Hajduk, Vrčevo
Sve to osim Ive Števanje doznajemo od Ćire Zrilića (82), Marka Števanje (78), Marije Dević (70), Stoje Galešić (70) te Ivana Števanje, Denisa Števanje, Senke Zrilić i drugih na sijelu kod autobusnog stajališta i omanje zgrade mjesnog odbora čija je prednja strana presvučena muralom Domovinskog rata: “Grad heroj Vukovar”, a bočna grbovima nogometnih klubova Hajduka i Vrčeva uz znakovitu poruku: “Glavička prošlost je stara i jaka je kršćanska vira. O Bože čuvaj nam Glavicu tu našu mrvicu…”.
Po popisu iz 2021. Glavica ima 178 stanovnika, 91 muških i 87 ženskih, koji žive u 61 kućanstvu. Daleko najviše ima Števanja, dok su ostala prezimena: Stevanja, Dević, Galešić, Dragić, Šarić, Čalušić, Zrilić.
- Glavica u potpunosti živi sportski. Imamo 178 stanovnika, a u muškom i ženskom nogometnom klubu Vrčevo ima preko 100 nogometaša i nogometašica. Treniraju i igraju na igralištu s 250 sjedala, govore mještani.
Stoviše, postali su brend ovog naselja u zaobalju Općine Sukošan, dosad najpoznatijeg po mističnom brdu Vrčevo i po tome što od 178 žitelja njih gotovo 150 nosi prezime Števanja.
- Uz seniore trenera Damir Pankasza, koji se natječu u Drugoj županijskoj ligi, imaju i pionire i tiće te desetak kadeta i mlađih juniora u raznim klubovima. Uz zadarski Donat, Vrčevo je jedini klub u Zadarskoj županiji koji ima i žensku selekciju u natjecateljskom rangu, u skupini A Druge hrvatske lige, kaže Željko Števanja, klupski tajnik i trener ženske ekipe.
Čovik od riči i poštenja
Njima nogomet nije najvažnija sporedna stvar na svijetu. Njima je nogomet sve. Ljubav, strast i gušt.
- Treba uzeti u obzir da u našem klubu na mjesnom igralištu Drežlovac ne igraju samo mještani Glavice već i susjednih naselja, prije svega Gorice i Raštana, obznanio je Željko Števanja, poznatom “čoviku od riči i poštenja”.
Mnogobrojni ostaci materijalne kulture, svjedoče da je Vrčevo svakako bilo jedno od središnjih naselja liburnske kulturne grupe.
- Nad Tusticom, koja se proteže primorjem od Sukošana do Turnja, gospoduje kula Vrčevo, te čitavim primorjem i Kotarima, da joj pogled puca od Velebita do Promine, od Dugog otoka do Mulata, ponosno će Zrilić.
Na Vrčevu, koji se prvi put spominje 1371. godine strše ruševine kule- kaštela, koju su valjda zazidali rogovski benediktinci u XI. i XII. stoljeću, dok su je obnovili i proširili zadarski vlasteli Tetrići, ispričali su nam sugovornici.
Vrčevska, mletačka utvrda je bila stražarnica pred Zemunikom, sve dok nije 1570. buknuo Ciparski rat. Mirom od 1573. Vrčevo je ostalo na turskoj granici i postalo predstražom Zemuniku i Vrani.
Nevjerni Toma na brdu i vidikovcu
- Nažalost, tijekom Kandijskoga rata, koji je od 1645 do 1669. Osmansko Carstvo vodilo protiv Mletačke Republike, uskoci su osvoji kulu i pretvorili u ruševinu, sa sjetom će Stevanja.
Reporterske skitnje i znatiželja stalno su nas vukle noćnom pohodu na vrh brda Vrčevo ne bili se na licu mjesta i uživo uvjerili jeli tu još uvijek stanuju vještice-ždrige ili su u borbi dobra i zla smrtno stradale ili pak odletjele, tko zna gdje.
Dok stojimo na 203 metara visokoj glavici na dohvat zvijezda penjemo se još više, na velebni vidikovac, jednog od pet kojeg je Općina Sukošan na svom području za 500.000 bespovratnih EU eura prije godinu i pol dana izgradila. Sve kako bi se poput biblijskog nevjernog Tome uvjerili i u ovo moderno doba pametnim telefonom snimili šdrige, ako se još tu, ne daj Bože, negdje se skrivaju.
- Vjerovanje u ždrige i ždrigune je od kad postoji života. Sve je započelo davno, stoljećima prije od kada se još brdo Vrčevo spominje kao kultno mjesto drevnih vještica, ždriga, koje bi tamo noću igrale kolo. Sve to navodi da je izmišljeno, naglasila je baka Galešić. Legenda je legenda i ona se prenosi s koljena na koljeno. Svatko nešto nadoda i brdo Vrčevo je postalo legenda, atraktivna “zona sumraka”.
- Unatoč izuzetno važnoj koti u Domovinskom ratu Vrčevo je predstavljalo mistično mjesto koje potiče maštu. A tu je još i nedovoljno istraženo arheološko nalazište na vrhu brda, govori gospodična Ana.
Otočani, primorci i kotarci često imaju Vrčevo u ustima te tvrdo vjeruje, da se na njem vještice jate, a prosti puk zazire od vrčevske gradine.
- U nedovoljno istraženoj etnološkoj baštini Zadarske županije i sjeverne Dalmacije sačuvano je mnogo spomena na čarobnjake, vile, vještice (ždrige-štrige) i vješce (ždrigune), vukodlake. Narodne legende i mitovi prepuni su opisa razuzdanog svetkovanja, okupljanja zloglasnih vještica svojim natprirodnim moćima, letom na metli i okupljanju na Vrčevu, govore sugovornici
Dobro pobijedilo zlo, magiju i ždrige
Prema poganskim pričama i vjerovanju u svakom selu sjeverne Dalmacije postoje ploče s kojih se polijeće na Vrčevo krajem travnja ili noći uoči Sisvetih.
- U izgradnje identiteta Glavice koji se temelje na implementaciji nacionalnih, domoljubnih i vjerskih vrijednosti i tradicija, nezadovoljni takvim “poganskim” pričama (zbog koje je “Vještičje brdo Vrčevo” više puta bilo prikazano i na nacionalnoj televiziji) lokalno stanovništvo je početkom 21. stoljeća odlučilo podići kapelicu i posvetiti je Blaženoj Djevici Mariji od Krunice, Gospi od Ružarija ili Gospi Luzarici..
- Moglo se uči i u veliki biznis sa “školom magije”, vješticama, ikonografijom ugostiteljskim sadržajima i smještajem. Međutim, željeli smo pokazati javnosti da naš identitet i tradiciju ne čine “poganska praznovjerja” i vještice, već katoličanstvo i druge s njime povezane vrijednosti i tradicije, odrješito će Željko Števanja, jedan od inicijatora, organizatora i sudionika hvalevrijednog projekta.
Naime, jedanaest hodočasnika, hrabrih i odvažnih momaka i muževa iz Glavice, Gorice i Raštana Donjih, početkom listopada 2008. iz Marijinog svetišta Kraljice Mira u Međugorju pješice noseći sa sobom 1,2 metra visoki i oko 25 kilograma teški Gospin kip, na sedmodnevno zavjetno hodočašće dugo 280 kilometara i velikoj crkveno-pučkoj fešti postavili ga u novoizgrađenu kamenu kapelicu BDM od Krunice, Gospi Luzarici na Vrčevu.
- Od tada uz duhovni, vjerski karakter, kapelicu BDM od Krunice i zavjetni Gospin kip mistično brdo Vrčevo se naziva Gospino brdo Vrčevo, poručio je Davor Dević, jedan od hodočasnika.
