Di se zora iza brda krije, tu je Nadin selo najmilije...”, jedne su od strofa koje pjeva KUD Nadin na tradicionalnoj Cvitarijadi od Nina do Knina, jedinstvenom festivalu samoukih amatera u sviranju na cvitarama, usnim harmonikama, koji se samom početku prosinca 2023. održava po 15. puta i to ne u šatoru pokraj škole već po prvi puta u novom, impozantnom društvenom domu.
- Fenomen cvitara pojašnjava činjenica kako su cvitare bile popularne jer su bile jeftinije, dostupnije i praktičnije za većinu žitelja u zadarskom zaobalju, kazao je Željko Vrsaljko, predsjednik KUD-a Nadin, organizatora Cvitarijade.
Ravnokotarsko selo spominje se već u libumsko-rimsko doba kao važno naselje, grad Nadinum iznad četiri kilometra prostranoga Nadinskog polja.
Antički grad Nadin, ključ Kotara
- To je izrazito hrvatski kraj. Važnost Nadina, tzv. ključa Kotara, potvrđuje dugotrajna borba između Mlečana i Turaka za kontrolu nad njim. Kad su Mlečani 1647. pobijedili Mustafa-pašu Tekeliju te okupirali grad, razoriše mu tvrđavu i onesposobiše ga za stanovanje, dobro je upoznata gospođa Vrsaljko.
Do danas su sačuvani njegovi gradski bedemi u visini od nekoliko metara.
- Iz antičkoga Nedinuma (Nadina) u doba cara Trajana u 2. st. potekao je Gaj Oktavije Prisko, poznati rimski pravnik i senator, navodi sugovornica.
Nadin ima više zaselaka, komšiluka, varoša: Batović, Brzoja, Ožaković, Nikić, Majstorović, Vrsaljko, Kosa, Glavić, Malbaše i Vickovići a prije 30-ak godina i Zagrad.
- Nadin 1991. godine broji 666 žitelja, a 2001. preko 200 manje ili 439. Nakon Domovinskoga rata, naime, u Zadru je ostalo živjeti 60 nadinskih obitelji koje dolaze vikendom, objašnjava Odžaković.
Godine 2011. u Nadinu je 406 žitelja, a prema Popisu stanovništva 2021. Nadin ima točno 381 žitelja.
- Nadin ima crkvu sv. Ante, uljaru Vrsaljko, više poznatih vinaraja, najljepši i najdojmljiviji spomenik poginulim braniteljima, civilima i nestalim osoba u Domovinskom ratu rad zadarskog akademskog kipara, pok. Dragana Kwiatkowskog, ponosno će Krešo Marić.
Ljudi radišni, marljivi, gostoljubivi i bogobojazni
Ljudi su ovdje radišni i marljivi. Vidi se kako Bog blagoslivlja njihov požrtvovni rad i čuva taj narod. Imaju bogomdanom Nadinsko polje, vinograde, maslinike i voćnjake ali i igrališta i školu u koju umjesto 10 i više učenika nižih razreda ide tek 3 učenika.
- Iz gornjeg dijela sela su u Benkovcu, a iz donjeg u Škabrnji, kaže Škaulj.
Nadin ima 167 stambenih jedinica od kojih je 146 za stalno stanovanje. A u 133 kućanstva žive Nadinanjke i Nadinjani prezimena: Vrsaljko, Glavić, Odžaković, Brzoja, Marijačić, Šestan, Vicković, Marić, Nimčević, Škaulj, Margarin, Atelj, Marković, Ivković, Šopić, Plastić, Zanić, Batović, Ožaković, Čirjak…
U kolopletu starinskog i modernog obnovljene stare kamene kuće i netaknuta priroda u razvoju ruralnog turizma predstavljaju idealni krajolik koja osvaja
- S obzirom na grad, ovdje na selu život je opušteniji i bez stresa, dajući vam prigodu da se fokusirate na svoju obitelj, poput vrhunske PR menadžerice će gospodična Ana.
Osim po Cvitarijadi Nadin je poznat i po Degustaciji vina i mladih ulja koja se početkom prosinca 2023. održava također po 15. puta, prvi put u novom društvenom domu.
- Manifestacija se održava u povodu dana sv. Nikole Putnika, s ciljem promocije vina i ulja Zadarske županije, kazao je Tomislav Glavić, predsjednik Udruge vinara i vinogradara Nadin.
Treba istaknuti i veličanstveni doček Šime Vrsaljka, srebrenog hrvatskog nogometnog junaka sa Svjetskog prvenstva u Rusiji 1998.
- Najekološkije hrvatsko selo je dočekalo svog sina Šimu Vrsaljka na čijoj je majici pisalo: “Tu su se naši didovi za kamen vezali - Nadin”. Djed po kojemu je Šime dobio ime je iz Nadina, a tu mu žive stričevići i rodbina, prisjeća se jedan od Šiminih rođaka.
Četnički pokolj uz Vukovar, Škabrnju, Borovo Selo i druga hrvatska stratišta i u Nadinu je ostao bolna priča našega Domovinskoga rata. Prije Domovinskog rata u Nadinu je živjelo 666 osoba. Od toga 650 Hrvata.
Bolne ratne rane
- Unatoč nadljudske hrabrosti hrvatskih branitelja svirepi neprijatelj “oslobađa” ravnokotarsko hrvatsko selo Nadin, svake se godine na obljetnici izričito govori.
U samo jednom danu, 20. studenoga 1991., mučki su ubili 14 hrvatskih civila, ostale su protjerali, a kuće opljačkali i zapalili.
- Nadin je tijekom Domovinskog rata u Oltar domovine ugradio ukupno 22 žrtve, 14 civila i pet hrvatskih branitelja, dok se troje civila još vode kao nestali, s vidnim pijetetom će Genda.
Milici Šestan su ubijeni otac, svekar i strina, Mario Brzoja, načelnik Policijske postaje Benkovac - Obrovac, tog jutra je izgubio majku, Neda Brzoja majku i sestru, Stoji Knez rođ. Čirjak ubijena je mater i sestra, Gendi…
Župa je posvećena sv. Anti Padovanskomu a utemeljena u 17. stoljeću kad je i u blizini starog grada Nadina izgrađena župna crkva koja je u današnjem obliku 1878. god. Spomenik je kulture. Međutim, u svome četničkom divljanju, zločinačkom napadu u jeseni 1991. je potpunosti uništavaju.
- U masi donacija za do temelja spaljenu nadinsku crkvu sv. Ante bila je i velika donacija od božjeg apostolskog biskupa Antuna Bogetića za svoju didovinu, koja je bila dovoljna za postavljanje novog crkvenog krova, naglasio je Brzoja.
Naime, u istarskoj Premanturi, najjužnijem mjestu istarskog poluotoka nedaleko od Medulina, žive potomci Nadinjanja koji su prije više od 500 godina izbjegli iz tadašnjeg hrvatskog grada Nadina i okolnih naselja
Obnovljenu je nadinsku crkvu posvetio, uz radosno slavlje brojnih povratnika i uzvanika, u nedjelju, 12. siječnja 1997. god., nadbiskup zadarski msgr. Ivan Prenđa. On je od 1964. do 1968. god. bio župnik nadinski pastorizirajući Nadin iz Škabnje.
- Obnovom ove prve crkve nakon rata dokazali smo da se mržnja može pobijediti samo ljubavlju, jer je naša obnovljena crkva veća i ljepša nego što je bila, zaključio je Genda.
