Ljubač, naselje u južnom dijelu općine Ražanac, nalazi se u Ljubačkom zaljevu na čijim je vratima Paški most.
- U knjizi “Ahilej u virovima Vrtoloma” Igor Šipić i Tomislav Marijan Bilosnić 2012. godine na tragu senzacionalnog otkrića objavljuju studiju u čijoj razvojnoj proekciji dokazuju kako su lokaliteti Ljubačkih vrata i Ljubljane (Ljube) i Venca “središnjica Sredozemskog mora u kojoj trojanskoj toponimiji igra gotovo naslovnu ulogu”, kazao je poznanik Lazanja.
Ovom se knjigom na znanstvenoj osnovi autori dokazuju kako je na ljubačkoj poziciji “i prije Homerove Troje morao postojati iznimno značajni grad”, vjerojatno i značajniji od maloazijske Troje.
- Ima li nešto u ovim pričama o mitovima i legendama o Troji, i trojanskom ratu na zadarskom području, sam Bog će ga znati, pita se Joso Gigo Miočić.
Bogat život prepun povijesnih priča
Bilo kako bilo, Ljubač, malo mjesto na sjeverozapadu Ravnih kotara, u povijesti je imalo mnogo važniju ulogu od one koju ima danas. Brojni arheološki nalazi na području današnjeg mjesta, kao i na mjestu nekadašnje utvrde Ljuba, govore o bogatom životu Liburna i drugih naroda.
- Ljubač se spominje već 1205. godine pod imenom Castrum Jubae, reći će Mladen Dušević, legendarni predsjednik Aktiva DDK Ljubač i sinonim za sobu br. 1 u Općini Zadar u kojoj su se ovjeravala raznorazna dokumenta. “Bez sobe br. 1 ne moreš ni umrit”, uzrečica je tih vremena.
Ljubač je 1948. brojio 584 stanovnika, 1961. ima 626, a 1981. broji 584 stanovnika. Najviše stanovnika ima u predvečerje Domovinskog rata, čak 703 i to 699 Hrvata i 4 nepoznate narodnosti. Prema popisu iz 2001. godine imao je 475 stanovnika.
- Godine 2011, ovdje ima 475 duša, a prema Popisu stanovništva 2021. ima nas tek 410, precizan je Drago Marušić.
Treba istaknuti da Ljubač i zaselak Stojići imaju zasebni mjesni odbor kao i Ljubački Stanovi. Međutim, u Popisu stanovništva svi se vode pod Ljubač. Tako u oko 440 stambenih jedinica, od čega je 255 za stalno stanovanje, i u oko 150 kućanstava živi oko 410 žitelja.
- Od starih ljubačkih prezimena do danas održala su se samo prezimena Dušević i Perković, a ostali su ili izumrli ili protjerani pred turskim navalama, reći će Snježana Dušević, istaknuvši kako su turizam i maslinarstvo glavne gospodarske grane. Osim starosjedioca Duševića i Perkovića ovdje žive Ljubčani i Ljubaljke prezimena: Lazanja, Jeras, Tičak, Ivanac, Miočić, Gažić, Marelja, Marušić, Matak, Bonato, Jordan, Borzin, Gruban, Stojić, Miletić…
- Najstariji je 98-godišnji dida Ljubomir Perković i 95-godišnja baka Luce Dušević, poznato je Roku Duševiću, jednom od 20-ak sugovornika.
Putujući od Zadra nakon 15-ak kilometara putovanja u smjeru Velebita iznenada se prikažu veličanstveni, fascinantni prizori. S blage visine pokraj Duševića mlina odjednom se “otvori” more u čijem okruženju zablista panorama za divljenje. Ljubački zaljev se doima poput ovećeg jezera.
- Stari dio mjesta je građen u tipično primorskom stilu, tijesno povezanih kuća i uskim ulicama, objašnjava kolegica Marija Dušević.
Lokalitet Ljubačka kosa je prostor s najvećim brojem grobnih humaka na čitavom liburnskom prostoru, od Istre do Šibenika s pripadajućim otocima
- Mlađa populacija uglavnom radi u Zadru a starija uživa mirovine zarađene u SAD, Australiji, Njemačkoj, te uglavnom Rijeci i Zadru, prepun znanja o povijesti Ljupča govori Mile Perković, nekadašnji direktor biogradske Ilirije i zadarskog Borika.
Župa za primjer
U školi je 8 učenika, ima dućan, bajkovite pješćane plaže, u ljeti četiri manja ugostiteljska objekta i hotel, župnu crkvu sv. Martina iz 1712., a današnji izgled iz 1812., gotičku crkvu sv. Marcele i sv. Magdalene iz 14. stoljeća, župnikovu kuću, groblje, apartmane, nešto kuća za odmor s bazenima, dvojicu zidara, nekoliko OPG-a od kojih je najpoznatija kušaonica maslinova ulja OPG Mate Dušević, Tonća Duševića modernu uljaru Kap po kap, DDK Ljubač, planinarsko društvo Vrtolom, boćarski klub Ljubač, plodne zemlje….
- Ljubač je kao samostalna župa postojao do 1851.g., a nakon te godine potpada pod ražanački dekana. Za razliku od drugih susjednih župa, nije nikad pripadao Ninskoj biskupiji, već je kao jedan mali otočić uvijek ostao pod jurisdikcijom zadarskog nadbiskupa, ozarena lica će Sandra Marušić Kuzmić.
A nakon svete mise koju u nedjelju s početkom u 9.30 sati predvodi dr. don Ivica Jurišić, župnik Ljupča i Radovina, dekan Ražanačkog dekanata, u župnom dvoru za današnja vremena otuđenosti doznajemo gotovo senzacionalnu vijest.
- Jedne nedilje nakon mise časte ljubačke neviste, a druge ljubačke svekrve, uvjerljiva je gospodična Iva ili Ivana.
Da nismo bili sudionici tog jedinstvenog zajedništva i ljuske plemenitosti u Lijepoj Našoj, poput nevjernog Tome ne bi ni vjerovali. Oprosti mi Bože.
- Na euharistijskom slavlju u našoj crkvi poslanicu su čitale Anka Lazanja i Marija Dušević, a molitvu vjernika djevojčica Ana Premrl i dječak Lovre Jordan. Ministranti su Donat Dušević i Grgo Jordan, luncija je Roko Duišević. Župni zbor vodi Nikolina Dušević koja je i za glasovirom, u jednom će dahu Zdravka Stojić, sakristianka s 18 godina staža.
“Gostoljubivi domaćini, vrhunsko maslinovo ulje, vino ka’ grom, ukusni plodovi mora i zemlje, prirodne i kulturne znamenitosti, blizina velikih turističkih centara i nacionalnih parkova, svježi maestral koji ljeti svakodnevno puše s uzavrelog, kamenitog Paga, se je to Ljubač”, uvjerava me vjernički puk u prepunom župnom dvoru, dok se za Uskrsni ponedjeljak dogovaraju za izlet na rijeku Zrmanju.
